Lucas 17
PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs NTLH
1 Yesos-ni yu lumbili anduli yimandu nimba mele: “⸤Na⸥ ‘Sika’ niku tondulu munduku piliilimili yambuma kelku liiku bulu siku munduku kilingí uluma sika wendu ombá akiliinga-pe yambu te-ni nanga yambu te ung-kundi tombaliinga nanga yambu kanili na liipa bulu sipa anju pumu lem kundi tomba yambu kanili mindili nomba aima molupa kis-simba.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Nanga yambuma aku-sipa ung-kundi tomba yambale yunu ku-
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 “Nanga yambuma, eni-enini telemele akili mele kanuku piliiku kongnjai.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Kanu-kene ena tilueliinga yunu wale angere yupuku-guli aku-sipa nu-kene tepa kis-sipa, penga alsupa wale angere yupuku-guli numanu topele topa nundu “Ang, kondu kolambu.” nimbá kene kapula, nu-ni wale angere yupuku-guli ulu-kis temba kanuma ‘Mania pupili.’ nikunu kanuku konde tenjui.” nirim.
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Kanu-kene Yesos-ni ui “Nanga kongunale tenji-pai.” nimba liipa mundurum yima-ni yunundu niku mele: “Auliele, nu ung nillu mele oliu ‘Sika ungele.’ nimbu laye-kolte tepu piliipu liipu ambululimulu akiliinga nu-ni ‘auli-teku piliiku liiku tondulu munduku ambolangi.’ niku liikunu tapunjui.” niku mawa tiring kene
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 ⸤Auliele-ni⸥ eninindu pundu topa kene nimba mele: “Unji tenga-lupa mong akili méle aima kelále akiliinga-pe mong kanili mana mania bo mundulimele kene unji akopa ai lepa angiliimú kanili. Aku-sipa mele, eni na-ni ung niliu mele unji-mong laye mele aima laye-sele mindi piliiku liiku ambulkumelanje, eni ‘Pulu Yili-ni nanga ungele kapula piliimba.’ niku ya angiliikim unji auli akilindu “Nu pulkanu pali pulu lkunuku pukunu, no-numúna kelku angiliui.” nilkimela kene unji kanili eninga ungele piliipa liipaliinga aku-sipa kapula telka.” ⸤nirim.⸥
6 E ele respondeu:
7 ⸤Aku-sipa nimbaliinga ung te wasie nimba mele:⸥ “Eninga yi te yunga kendemande-yi te-ni punie tenjimba mola kung-sipsip tápu tenjimba kene penga ipinjali lkundu ombá kene yunga auliele-ni yunundu “Ya oku mania molkunu langi nui.” nimbáye? ⸤Aku-sipa kapula naa nimbá.⸥
7 Jesus disse:
8 Kongun tinjili yi kanili yunga kongun tepa kelepa lkundu ombá kene yunga auliele-ni yunundu i-sipa mele nimbá: “Nanga langi kalunjuku burukunu sikuliinga penga na-nanu langi nombu pora simbu kene nu pukunu nunga langi kalku nani.” nimbá.
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Yi-auliele-ni ‘Ti.’ nimbá mele yunga kendemande-yili-ni piliipa liipa temba akiliinga “Angke, kapula tinu.” nimbáye? Aku-sipa naa nimbá.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 “Aku-sipako, eni Pulu Yili-ni enindu “Kongun tenjai.” nilimú mele pali teku liikuliinga eni-enini niku mele: ‘Oliu kendemande-yambu kísima.’ niai. ‘Yunu-ni oliu “Teai.” nilimú mele mendepulu tepu, kongun ola-kilia te naa tepu kene oliu kendemande-yambu kísima molemulu.’ niai.” nirim.
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Yesos kolea-auli Jerusallem pumba pupa kene, kolea Gallalli kolea Sameria distrik-selenga kupulanum ai-suku-singina pupa kene,
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 kolea kelú tenga-lupa sukundu purum. Sukundu purum kene kuru-kindí nuli yi rurepunga tale yunu kupulanum omba purumna oku anju-siku angiliiku
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 enini nangale toku kene niku mele: “Yesos, Yi-Nuimele, oliu kondu kului.” niring.
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Yunu-ni enini kanupaliinga nimba mele: “Pulu Yili popu tunjuli yi kanuma molemelena puku, eninga kangima liiku ora si-pai.” nirim. Kanu-kene enini pungí puring kene eninga kuru pora nimba bo-kangi angiliirim.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Eninga kangiele kaí lirim kanuring kene yi akumanga te-ni yandu omba tondulu nangale topa nimba Pulu Yili-nga bili paka tonjiliipa omba
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Yesos angiliirimna mana mania omba tamalu pepa yunundu “Aima angke.” nirim. Yi kanili yunu Sameria-yili.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Kanu-kene Yesos-ni nimba mele: “Na-ni yi rurepunga tale tepu kaí naa tinduye? Penga ekupu yi rurepunga tilu kanuka tena molemeleye?
17 Jesus disse:
18 Te wasie yandu oku Pulu Yili-nga bili paka naa tonjukumiliye? Yi-lupa ili mindi okumuye? Isrel-yi kuru-kindí num tepu kaí tinduma tena molemeleye?” nirim.
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Kanu-kene yunu-ni Sameria-yi kanilindu nimba mele: “Ola angiliikunu pa. Na-ni nu kapula tenjimbu nikunu “Sika” niku tondulu mundukunu pilíínele-ni nu kaí linu.” nirim.
19 E Jesus disse a ele:
20 Perisi-yima-ni Yesos walsiku piliiku kene niku mele: “Pulu Yili yi nuim kingele molupa yambuma nokumba enale te-kene wendu ombáye?” niring.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Eni ekupu ya molemelena Pulu Yili kórunga yi nuim kingele molupa yambu mare nokulemáliinga yunu yi nuim kingele molupa yambuma kene mélema pali nokumba ulelendu yambu te-ni “Kanai. Ya wendu okum.” niku, “Andi wendu okum.” niku, aku-sipa mele kapula naa ningí. Ena kanili kórunga wendu okum.” nirim.
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Aku-sipa nimba kene Yesos-ni yunga lumbili anduli yimandu nimba mele: “Eni “Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili laye-kolte kanamili.” ningí enama wendu ombáliinga-pe naa kanungí.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Yambuma-ni “Wi-na molemú.”, “Ya-na molemú.”, ningí. Akiliinga-pe aku-siku ningí kene gólu tungí akiliinga enini lumbili naa pai.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Kariyapa liipa sinjipa telemú kene koleama pali pa telemú-na yambuma-ni pali kanolemele. Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili aku-sipa mele alsupa ombá.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Akiliinga-pe ui yunu mindili lakupa nombá, ekupu molemele yambuma-ni yunu úngulu siku, liiku bulu singí. ⸤Kanu-kene kolupa lomburupa ola molupa kene,⸥ penga “Ombá.” niker akili mele ombá.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 “Ui yi Noa mulupili yambuma-ni tiring akili mele Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili ombá temba kene yambuma-ni aku-siku tingí.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no ui naa tupili yambuma langi noku, yi kanuma ambu liiku, ambuma yi puku, ulu akuma mindi teku mololsiliiku puring. Noa nona anduli sip-lkuna lkundu purum kene kepe enini aku-siku uluma teku mindi molangi no topa ⸤koleama pali no-ni panda topa⸥ yambuma pali topa kunjurum.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 “LLot kene wasie muluring yambuma-ni aku-siku tiringko. Enini langi noku, méle taropu toku, punie panjiku, lku takuku, we-ulu akuma teku muluring.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Akiliinga-pe LLot kolea-auli Sodom mundupa kelepa takara topa purum ena kaniliinga tepi kene ku-mulú tepi-ni núlima kene lo mele mulúna mania omba Sodom muluring yambuma pali topa kunjurum.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 “Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili alsupa ombá enaliinga ui tiring niker akili mele penga aku-siku teku mulungíko.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 “Yunu ombá ena kanili wendu ombá kene lku imuna ola mulungí yambuma alsuku lkundu puku eninga lku sukundu nusingí mélema puku naa lii-pangi. Aku-sikuko puniena mulungí yambuma mélema lipili nosuku puniena pungí kene ena kanili wendu ombá kene méle nusingíma alsuku puku naa lii-pangi.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 LLot-min tirim akili mele piliai. ⸤LLot kene wasie Sodom munduku kelkulu takara tokulu puringleliinga-pe Sodom tepi mania urum kilia piliipaliinga Pulu Yili-nga angkella te-ni ui “Iki teku naa kanukulu we sumbi-sikulu takara tokulu pale.” nirim akili LLot-min naa piliipa liipa, iki tepa kanurum kene api-kusa au talupa ku-mulú mele we angiliirim.⸥
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 “‘Na naa kolupu numanu simbu uluma mindi tepu molambu.’ niku Pulu Yili-nga ungele naa piliiku liingí yambuma sika kulungí. Akiliinga-pe ‘Na kulundu lem kapulako.’ niku Pulu Yili-nga ungele piliiku liiku teku mulungí yambuma naa kolku molku mindi pungí.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 “Na-ni enindu aima sika nimbu siker: “Mania Omba Mana-Yi Au Talurum Yili alsupa ombá enaliinga sumbulsuli yambu tale sulumina tiluna pinglí kene ⸤Pulu Yili-nga angkella te-ni⸥ omba yambu te we pípili mundupa kelepa te liipa memba pumba.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Ambu tale langi kalunglí teku mulunglí kene ⸤angkella te omba⸥ ambu te we mulupili mundupa kelepa te liipa memba pumba.
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 (Yi tale taena unji toku angiliinglí kene ⸤Pulu Yili-nga angkella te-ni omba⸥ yi te we mulupili mundupa kelepa te liipa memba pumba.)” niker.” nirim.
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 ⸤Yunu-ni nirim mele piliikuliinga⸥ enini niku mele: “Auliele, ulu akili tena tembaye?” niring.
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.