Atos 10
PULU YILI-NGA UNG KONALE (MUX) vs ARIB
1 Rom-yi te kolea-auli Sisaria mulurumeliinga bili Konillias. Yunu Rom ami-yi wan-andret nukurum yili. Ami-yimanga talape akiliinga bili “Italli Ami-Yi Talapele”.
1 Um homem em Cesaréia, por nome Cornélio, centurião da corte chamada italiana,
2 Yunu kene yunga pulu lelemú yambuma kene enini Juda-yambuma mólu. Yambu-lupama molkuliinga Pulu Yili mundu-mong teku liiku ai siku yunga ungele piliiring yambuma muluring. Yunu-ni méle mólu turum yambuma liipa tapunjupa ku-moni sipa, taki-taki Pulu Yili-kene popu topa ung nirim.
2 piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, e que fazia muitas esmolas ao povo e de contínuo orava a Deus,
3 Walsenga ipinjali ena tre killok mele Konillias yunu Pulu Yili-kene popu topa ung nimba mulurum kene uru-kalkale-mele tepa kanurum. Pulu Yili-nga angkella te omba yunu mulurumna urumele kanurum. Angkellale-ni yunundu nimba mele: “Konillias.” nirim.
3 cerca da hora nona do dia, viu claramente em visão um anjo de Deus, que se dirigia para ele e lhe dizia: Cornélio!
4 Konillias pung-pungu nimba yunu nem-nemi nimba kanupa kene walsipa nimba mele: “Auliele, nambi tímuye?” nirim.
4 Este, fitando nele os olhos e atemorizado, perguntou: Que é, Senhor? O anjo respondeu-lhe: As tuas orações e as tuas esmolas têm subido para memória diante de Deus;
5 Ekupu nu-ni yi mare Jopa taon-ndu pangi liiku mundukunu kene, akuna yi te molemáliinga bili Saimon, yunga bi te Pita, “Yu upili.” niangi.
5 agora, pois, envia homens a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro;
6 Saimon-Pita yunu pelemú lku-pulu-yilinga bili Saimon-ko nilimele. Yunu kung-kao kiluma tepa mimi tepa ku-moni liilimú yili, yunga lkuli numú-kusa kéluna angiliimú.” nirim.
6 este se acha hospedado com um certo Simão, curtidor, cuja casa fica à beira-mar. {Ele te dirá o que deves fazer.}
7 Angkella kanili-ni aku-sipa nimba kene yunu kelepa purum. Kanu-kene Konillias-ni yunga kendemande-yi tale kene, yunu liipa tapunjurum ami-yi te kene “Eni wai.” nirim. Ami-yi akili yunu Pulu Yili-nga ungele piliirim yiliko.
7 Logo que se retirou o anjo que lhe falava, Cornélio chamou dois dos seus domésticos e um piedoso soldado dos que estavam a seu serviço;
8 Konillias-ni eninindu ulu wendu urum akili mele pali nimba sipa kene, “Eni Pita liiku meku wangi pai.” nimba Jopa taon-na liipa mundurum.
8 e, havendo contado tudo, os enviou a Jope.
9 Enini puku kupulanum-na sing-lku pekuliinga, ulsulam-uikundu anju puku ai-tangili Jopa taon-na nondupa pungí puring. Ai-tangili Pita Pulu Yili-kene popu topa ung nimbándu lku imuna ola purum.
9 No dia seguinte, indo eles seu caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao eirado para orar, cerca de hora sexta.
10 Kanu-kene Pita engle kolopa ‘Langi te nolkanje kapula.’ nimba piliipa mulurum. Yambuma langi koela kaluring kilia nokupa molupa kene, yunu uru-kumbu mele te tepa kanurum kene,
10 E tendo fome, quis comer; mas enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase,
11 mulúna anju-yandu pupa, mulumbale aima auli te, ekendu-ekendu pundu angerenga ambulupa kene táka-nimba mana mania liipa mundurum.
11 e via o céu aberto e um objeto descendo, como se fosse um grande lençol, sendo baixado pelas quatro pontas sobre a terra,
12 Mulumbale akuna sukundu ⸤bo-⸥kung lopa owa mélema kene kera wambiye kene méle-takara lupa-lupama pali piring kanurum.
12 no qual havia de todos os quadrúpedes e répteis da terra e aves do céu.
13 Kanu-kene ung te omba kene yunundu nimba mele: “Pita, ola molkunu méle ne pelemelé imanga te toku nui.” nirim.
13 E uma voz lhe disse: Levanta-te, Pedro, mata e come.
14 Pita-ni pundu topa kene nimba mele: “Auliele, aima naa nombú! Nu-ni kanuku kis piliillu mélema kene, “Kalaru mulúli.” nillu mélema kene, oliu Juda-yambumandu “Naa nai.” niku ung-mani sirinu mélema na naa noliu naa nombú, mólu!” nirim.
14 Mas Pedro respondeu: De modo nenhum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma comum e imunda.
15 Alsupa wale tale-sipa ung kanili wendu omba kene yunundu nimba mele: “Pulu Yili-ni kake tenjilimú mélemandu nu-ni “Kalaru molemú.” ni naa ni.” nirim.
15 Pela segunda vez lhe falou a voz: Não chames tu comum ao que Deus purificou.
16 Elsele-ni aku-siku wale yupuku tombulku niringli kene enaliinga mulumbalele kelepa mulúna olandu purum.
16 Sucedeu isto por três vezes; e logo foi o objeto recolhido ao céu.
17 Pita numanu kimbu-sipa kene ‘Uru-kumbu mele tepu kanokur ilinga pulele nambulkanje?’ nimba piliipa mulurum kene Konillias-ni liipa mundurum yi kanuma oku yambu marendu ‘Saimon-nga lkuli téleye?’ niku walsiliiku oku kene, yunga lku keri-puluna oku angiliiring.
17 Enquanto Pedro refletia, perplexo, sobre o que seria a visão que tivera, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam à porta.
18 Akuna angiliiku walsiku kene, “Saimon-Pita andi molemúye?” niring.
18 E, chamando, indagavam se ali estava hospedado Simão, que tinha por sobrenome Pedro.
19 Pita yunu uru-kumbu mele tirimeliinga ‘Pulele nambulkanje?’ nimba numanu kimbu-sipa mulurum kene Minéle-ni yunundu nimba mele: “Yi yupuku nu korulsiliiku andi okumele.
19 Estando Pedro ainda a meditar sobre a visão, o Espírito lhe disse: Eis que dois homens te procuram.
20 Akiliinga nu ola molkunu mandu pukunu, numanu pulele liiku naa mundukunu enini kene pani pa. Na-ni yi kanuma liipu mundundu-na andi okumele.” nirim.
20 Levanta-te, pois, desce e vai com eles, nada duvidando; porque eu tos enviei.
21 Pita mandu pupa kene yimandu nimba mele: “Eni koruku okomele yili na. Eni nambimuna úngiye?” nirim.
21 E descendo Pedro ao encontro desses homens, disse: Sou eu a quem procurais; qual é a causa por que viestes?
22 Yi kanuma-ni pundu toku niku mele: “Rom-ami-yi wan andret nokulemú yi Konillias-ni oliu liipa mundumu-na úmulu. Konillias yunu yi sumbi-niliele, yunu Pulu Yili-kene mundu-mong tenjilimú yili. Juda-yambuma-ni pali “Yunu yi kaiéle.” nilimele. Pulu Yili-nga angkella te-ni yunundu nimba mele: “Saimon-Pita ung te nipili nu-ni piliani akiliinga ‘Yunu upili.’ ni.” nirim.” niring.
22 Eles responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus e que tem bom testemunho de toda a nação judaica, foi avisado por um santo anjo para te chamar à sua casa e ouvir as tuas palavras.
23 Pita-ni nimba mele: “Eni wasie piamili, lkundu wai.” nirim.
23 Pedro, pois, convidando-os a entrar, os hospedou. No dia seguinte levantou-se e partiu com eles, e alguns irmãos, dentre os de Jope, o acompanharam.
24 Enini puku kupulanum-na sing-lku pekuliinga, ipulam-ui kolea-auli Sisaria suku puring. Konillias-ni ‘Ekupu ya suku ungí.’ nimbaliinga yunga anginipili lapalii kene pulu lirim yambuma kene “Sukundu-sukundu wai.” nirim kene, enini liiku máku toku nokuku muluring.
24 No outro dia entrou em Cesaréia. E Cornélio os esperava, tendo reunido os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Pita lku kanuna lkundu pumba purum kene Konillias omba Pita-nga kimbu-puluna tamalu pepaliinga yunga bili paka tonjupa kape nirim.
25 Quando Pedro ia entrar, veio-lhe Cornélio ao encontro e, prostrando-se a seus pés, o adorou.
26 Akiliinga-pe Pita-ni yunundu nimba mele: “Na Pulu Yili mólu. Na we-yili. Nu ola mului.” nirim.
26 Mas Pedro o ergueu, dizendo: Levanta-te, que eu também sou homem.
27 Ung nilsiliikulu lkundu puringli kene yambu pulele liiku máku toku muluring kanurum.
27 E conversando com ele, entrou e achou muitos reunidos,
28 Yunu-ni eninindu nimba mele: “‘Juda-yambuma kene yambu-lupama kene tiluna naa molai.’ nilimele ung-manele eni piliikimili. Na Juda-yili molupuliinga ung-mani ili piliiliáliinga eni yambu-lupa molemelena na naa olka, akiliinga-pe Pulu Yili-ni na liipa ora símu akili i-sipa mele: Yunu-ni nandu nimba mele: “Yambuma apuruku ‘Te kis, kalaru mululiele.’ niku tiluna naa muluni kene kapula naa temba.” nim.
28 e disse-lhes: Vós bem sabeis que não é lícito a um judeu ajuntar-se ou chegar-se a estrangeiros; mas Deus mostrou-me que a nenhum homem devo chamar comum ou imundo;
29 Akiliinga, na “Ui.” niku walsíngi kene eninga ungele liipu su naa sipu úndu. Nambimuna nandu “Ui.” níngiye?” nirim.
29 pelo que, sendo chamado, vim sem objeção. Pergunto pois: Por que razão mandastes chamar-me?
30 Konillias-ni pundu topa kene nimba mele: “Ena angere omba pukumu, ekupu ena tre killok tekem akili mele, ui yukuwakanga aku-sipa ipinjali tre killok-na nanga lku ilinga na Pulu Yili-kene popu topu ung nimbu mulurundu kene walsekale nanga kumbi-kerina yambu te mulumbale tondulu talang puliele pakupa omba angiliipaliinga
30 Então disse Cornélio: Faz agora quatro dias que eu estava orando em minha casa à hora nona, e eis que diante de mim se apresentou um homem com vestiduras resplandecentes,
31 nimba mele: “Konillias, nu-ni Pulu Yili-kene popu tokunu ung nillu kanili yunu-ni piliipa liipaliinga, yambu-korupama liiku tapunjullu akili kanupa kaí piliilimú.
31 e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas estão em memória diante de Deus.
32 Ekupu nu-ni yi mare Jopa taon-ndu pangi liiku mundukunu kene, akuna yi te molemú, yilinga bili Saimon, yunga bi te Pita, “Yunu upili.” niai. Pita yunu kung kao kilu tepa mimi tepa ku-moni liilimú yi Saimon-nga lku kanuna molemú, yunga lkuli numú-kusa kéluna angiliimú.” nirim.
32 Envia, pois, a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro; ele está hospedado em casa de Simão, curtidor, à beira-mar.
33 Aku-sipa nirim-na piliipuliinga na-ni sumbi-sipu nu mulurununa yi marendu nu “Puku lii-pai.” nirindeliinga nu oku lííngi, nu kapula únu. Ekupu oliu Pulu Yili-kene wasie ombu molemulu yambuma ‘Pulu Yili-ni nu ung nimba sim-ma oliu yandu niku sani.’ nimbu, piliimuláliinga ombu molemulu.” nirim.
33 Portanto mandei logo chamar-te, e bem fizeste em vir. Agora pois estamos todos aqui presentes diante de Deus, para ouvir tudo quanto te foi ordenado pelo Senhor.
34 — ausente —
34 Então Pedro, tomando a palavra, disse: Na verdade reconheço que Deus não faz acepção de pessoas;
35 — ausente —
35 mas que lhe é aceitável aquele que, em qualquer nação, o teme e pratica o que é justo.
36 “Pulu Yili-ni kórunga-ui Isrel-yambumandu “Enini nokupa konjumba yi te liipu mundumbu.” nimba makó turum yili talkunga urum yi nuim Krais Yesos yunu yambumanga pali Yi-Auliele, akili-ni oliu Pulu Yili-kene numanu tiluna pupili kapula-kapula molomulú kupulanumele akisinjirim temani kaiéle yambuma muluringna Pulu Yili-ni nimba liipa mundurum.
36 A palavra que ele enviou aos filhos de Israel, anunciando a paz por Jesus Cristo {este é o Senhor de todos}.
37 Ui kolea Judia distrik koleamanga pali ulu wendu urum-ma eni nanga ung nikerale piliikimili yambuma-ni kórunga piliiku pora silimele. Ui Jon-ni yambumandu “Numanu topele toku kene no liai.” nimba ung-mani akili nimba sirim. Penga Yesos kolea Gallalli distrik yunga uluma pulu monjupa tirim.
37 esta palavra, vós bem sabeis, foi proclamada por toda a Judéia, começando pela Galiléia, depois do batismo que João pregou,
38 Kopungu-wel te pengí imuna onde leku kanjiring mele Pulu Yili yunga kongunale tembandu Pulu Yili-ni kolea Nasaret yi Yesos Mini Kake Tiliele sipa Yesos ‘Tondulu pupili.’ nirim. Kanu-kene Pulu Yili Yesos-kene mulurum kilia Yesos koleamanga andupaliinga ulu kaíma tepa, ⸤kurumanga nuim⸥ depollale-ni ambulurum yambuma “Kaí molangi.” nirim. ⸤Akili eni piliiku pora silimele.⸥
38 concernente a Jesus de Nazaré, como Deus o ungiu com o Espírito Santo e com poder; o qual andou por toda parte, fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do Diabo, porque Deus era com ele.
39 “Juda-yambumanga koleama pali kene eninga kolea-auli Jerusallem kene yunu-ni ulu tirim-ma pali oliu yunu lumbili andurumuluma-ni mongale-ni kanupu mulurumulu. Enini ‘Yunu kulupili.’ niku unji-perana ⸤toku⸥ ku toku panjiring kene kulurum kanili.
39 Nós somos testemunhas de tudo quanto fez, tanto na terra dos judeus como em Jerusalém; ao qual mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Akiliinga-pe yunu ena tale yambu-ónu-koleana pirim, yupuku-sipaliinga Pulu Yili-ni topa makinjipa kene “Yambuma-ni nu kanangi mokeringa mului.” nirim.
40 A este ressuscitou Deus ao terceiro dia e lhe concedeu que se manifestasse,
41 Yambuma pali yunu lomburupa ola mulurum akili naa kanuring. Ui Pulu Yili-ni ‘Kanangi.’ nimba makó turum yambuma-ni mindi kanuring; oliu Yesos lomburupa ola mulurum kene yunu-kene wasie langi nombu mulurumulu yambuma-ni mindi yunu kanurumulu.
41 não a todo povo, mas às testemunhas que Deus antes ordenara; a nós, que comemos e bebemos juntamente com ele depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 “Yunu-ni oliundu nimba mele: “Eni yambuma temani kaiéle toku siku, ‘Pulu Yili-ni na ‘Yambu kona molemelema kene kolemelema kene eninga pali kot tenjipa piliimba yili mulupili.’ nirim.’ niku yambuma aku-siku niku sai.” nirim.
42 Este nos mandou pregar ao povo, e testificar que ele é o que por Deus foi constituído juiz dos vivos e dos mortos.
43 Pulu Yili-ni “Ninjai!” nimba ung nimba sirimuma piliiku yambuma niku siring yima-ni pali uinga yunu ma-koleana naa upili yunga ungele niku siku kene niku mele: “‘Yesos yunu sika ⸤Pulu Yili-nga Málale molupa, sika yunu mana mania omba nanga ninjipa alko topa kulunjurum, na nokupa konjumba⸥.’ niku tondulu munduku piliingí yambuma Pulu Yili-ni Yesos-nga bili piliipa Yesos yunu-ni yambumanga nimba tinjirimeliinga piliipa kene yambu kanumanga ulu-pulu-kis tiringma ‘We mania pupili.’ nimba kanupa konde tenjimba.” niring.” nimba Pita-ni aku-sipa nirim.
43 A ele todos os profetas dão testemunho de que todo o que nele crê receberá a remissão dos pecados pelo seu nome.
44 Pita-ni aku-sipa nimba mulupili Mini Kake Tiliele omba Pita-ni ung nirim piliiku muluring yambumanga numanuna sukundu purum.
44 Enquanto Pedro ainda dizia estas coisas, desceu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 Pulu Yili-ni Mini Kake Tiliele uinga yi-nuim Kraisele piliili Juda-yambuma sirim akili mele penga aku-sipa yambu-talape-lupa muluring kanuma sirim kilia kanukuliinga Krais piliili Juda-yi Pita-kene wasie tapú-toku uring yima-ni aima suru niring.
45 Os crentes que eram de circuncisão, todos quantos tinham vindo com Pedro, maravilharam-se de que também sobre os gentios se derramasse o dom do Espírito Santo;
46 Yambu-lupa kanuma Mini Kake Tiliele liiringma-ni bo-ung lupa-lupama leku Pulu Yili kape niring piliikuliinga yi kanuma-ni ‘Mini Kake Tiliele omba eninga numanumanga pumu lam.’ niku piliiring. Ui yi nuim Krais piliili Juda-yambumanga numanuna mindi Mini Kake Tiliele purum kanili.
46 porque os ouviam falar línguas e magnificar a Deus.
47 “Oliu yi-nuim Kraisele piliili Juda-yambuma Mini Kake Tiliele liirimulu akili mele ekupu yambu-talape-lupa ima kepe Mini Kake Tiliele liikimele akiliinga nae-ni “Enini no naa liangi.” nimba “Mólu” kapula nimbáye?” nirim.
47 Respondeu então Pedro: Pode alguém porventura recusar a água para que não sejam batizados estes que também, como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Aku-sipa nimba kene yunu-ni nimba mele: “Eni Yesos Krais walsiku yunga bina no liai.” nirim. No liiku pora siku kene enini Pita-ndu niku mele: “Nu isili-ui naa pui. Ena talse nu oliu-kene wasie molkunu kene penga pani.” niring kene yunu enini-kene ena talse we mulurum.
48 Mandou, pois, que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe rogaram que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.