Romanos 9
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI
1 Toꞌk muk a̱tseꞌe nꞌit je̱ Cristo ma̱a̱t. Tyú̱vamts a̱ts ya̱ꞌa̱ veꞌe nka̱ts, kaꞌats a̱tseꞌe ntaaya. A̱ts ya̱ nvinmaꞌyu̱n, juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo yakkutojku̱xjup, je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe xtuknu̱jaꞌvip je̱ts tyú̱vam a̱tseꞌe nka̱ts.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 O̱o̱yts a̱tseꞌe ntunnavyinmaꞌyu̱nma̱ꞌa̱ju̱, o̱o̱yts a̱tseꞌe ntunnu̱tsaachvinmáyda a̱ts je̱ nmuꞌisraeejlit jáyuda, juuꞌ veꞌe ijttup toꞌk tsuꞌuts toꞌk nu̱u̱ꞌpu̱n a̱ts ma̱a̱t.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Njatsa̱jkpts a̱tseꞌe je̱ts a̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ntsaachpaatnit, a̱tseꞌe nkaꞌítu̱t je̱ Cristo ma̱a̱t, pa̱n veꞌemeꞌe ku̱du̱jaye̱pta je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Je̱ Israel xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ chaanda je̱ kyo̱o̱jta, veꞌem ax joꞌn a̱ts. Je̱ Nteꞌyam tseꞌe vinko̱o̱jnju̱du je̱tseꞌe yꞌijttinit je̱ꞌe̱ je̱ jyayu je̱tseꞌe du̱tukma̱a̱tjaye̱jpti je̱ mya̱jin, je̱ kyo̱jtstán tseꞌe yaktaꞌnu̱xju̱du je̱tseꞌe tyukka̱ta̱jkijidi je̱ pyavaꞌnu̱n, tyuknu̱jaꞌvidu tseꞌe vintso̱ veꞌe vyinjávajadat vyintsa̱ꞌa̱gajadat je̱tseꞌe je̱ vaandu̱k du̱pu̱u̱jm je̱ꞌe̱ ma̱a̱tta.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Je̱ꞌe̱ je̱ jyu̱jpit jáyuda tseꞌe du̱tsaanidup du̱ko̱o̱jidup je̱ israeejlit jayu. Ax vintso̱ tseꞌe je̱ Cristo du̱jáyuva, je̱ israeejlit je̱ jyu̱jpit jayu tseꞌe du̱tsaaniduva du̱ko̱o̱jiduva je̱ Cristo. ¡Yakma̱ja tseꞌe yꞌijtnit je̱ Nteꞌyam xa̱ꞌma ka̱jx, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱nu̱ma̱jika̱jxp! Amén.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Ka je̱ꞌe̱p xa a̱tseꞌe ntijp je̱ts je̱ Nteꞌyameꞌe du̱kakutyoomp juuꞌ veꞌe vyaajntk je̱ israeejlit jayu ka̱jxta, ku̱x kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinka̱a̱jn je̱tseꞌe yꞌijttinit je̱ jyáyuda toꞌk ka̱ꞌa̱jyji je̱ Israel je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Ni kaꞌa tseꞌe yꞌitta je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱kta nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱ Abraham je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j. Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱ Nteꞌyam du̱nu̱u̱jmi je̱ Abraham: “Je̱ Isaac ka̱jx tseꞌe xjayé̱pu̱t je̱ tsaan je̱ ko̱o̱j.”
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Ya̱ꞌa̱ tseꞌe tyijp je̱ts kaꞌa veꞌe nu̱jom je̱ Abraham je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j yꞌitta je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌónu̱kta, je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe ke̱ꞌxtup ax joꞌn je̱ Nteꞌyam je̱ vaandu̱k du̱yaktaajñ je̱ꞌe̱ ka̱jxta.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ Abraham du̱tukvinvaꞌni: “Me̱jtsnuvap a̱tseꞌe ku veꞌe je̱ xa̱a̱j du̱paaꞌtu̱t, vanꞌit tseꞌe je̱ Sara du̱jayé̱pu̱t toꞌk je̱ mix ónu̱k.”
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Ax ka ya̱ꞌa̱jyap tseꞌe, tyukma̱a̱tjaye̱jp tseꞌe je̱ Rebeca je̱ ju̱jpit jayu Isaac je̱ xeen ónu̱kta.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 Ax je̱ Nteꞌyam tseꞌe nu̱toꞌk du̱vinko̱o̱n kaꞌanumeꞌe kye̱ꞌe̱xta vyeꞌna je̱ts kaꞌa veꞌe ti du̱toondi juuꞌ veꞌe o̱y juuꞌ veꞌe kaꞌo̱y. Veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱tuujn ax joꞌn du̱nu̱pa̱a̱jmtki. Kaꞌa tseꞌe toꞌk du̱vinka̱a̱jn je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe juuꞌ du̱tuujn, je̱ꞌe̱ ka̱jxeꞌe ku̱xeꞌe veꞌem du̱tsa̱k.
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱ Rebeca yaknu̱u̱jmi: “Juuꞌ veꞌe ke̱ꞌxtooꞌvá̱kup, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱pattónap du̱patpá̱kap juuꞌ veꞌe ke̱ꞌxꞌu̱xꞌo̱o̱kap.”
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Vaampap tseꞌe je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp: “Ntsa̱jkp a̱tseꞌe je̱ Jacob je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Esaú.”
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 ¿Vintso̱seꞌe nvaꞌnumdat? ¿Kaꞌa je̱ꞌe̱ vineꞌe yꞌo̱ya juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam tyuump? ¡Ni vintso̱va xa veꞌe veꞌem nkavaꞌnumdat!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Ku̱x jidu̱ꞌu̱meꞌe du̱nu̱u̱jmi je̱ Moisés: “Ntuknu̱ꞌixka̱daakyp a̱tseꞌe pa̱n pa̱n a̱tseꞌe ntsa̱jkp, ntukma̱ꞌtpts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe.”
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Ax veꞌem tseꞌe, kaꞌa xa veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu du̱vinká̱n je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ jayu veꞌem du̱tsa̱k ukpu̱ juuꞌ veꞌe je̱ jayu tyuump, je̱ tukmo̱ꞌtu̱n ka̱jxjits je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tún.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Vaampap tseꞌe je̱ faraón ka̱jx je̱ Kunuuꞌkx Jatyán: “Mitsts a̱tseꞌe mpu̱u̱mp yakkutojkpa je̱ts a̱tseꞌe mits ka̱jx nyaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kat a̱ts je̱ nma̱jin, veꞌem tseꞌe nu̱jom je̱ jayu du̱nu̱jávadat je̱ ma̱jin juuꞌ a̱tseꞌe njayejpp.”
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Ax veꞌem tseꞌe, tyukma̱ꞌtpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam pa̱n pa̱neꞌe cha̱jkp, je̱ts pa̱n pa̱n tseꞌe tyukmutsa̱jkp je̱tseꞌe du̱ma̱kkpá̱mu̱t ka ó̱yap je̱ vyinmaꞌyu̱n, tyukma̱kkpu̱u̱mpts je̱ꞌe̱ veꞌe.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Nu̱njajtp tseꞌe ku veꞌe nu̱toꞌk vyaꞌanu̱t: “Pa̱n veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿vintso̱ts vineꞌe je̱ Nteꞌyam yꞌo̱ꞌyixju̱t je̱tseꞌe je̱ jayu du̱to̱kimpá̱mu̱t?, ku̱x ni pa̱na veꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe du̱tónu̱t juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam kyatsa̱jkp.”
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Mits, jayu, mnu̱pá̱nipts mitseꞌe je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam xko̱jtsvintsó̱vu̱t. ¿Vaꞌanup nꞌiteꞌe toꞌk je̱ naxtoꞌts, je̱ toꞌtspa̱a̱mpa du̱na̱a̱jmat: “¿Tya̱jxts a̱tseꞌe jidu̱ꞌu̱m tu̱xpu̱m?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 O̱ꞌyixjupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ toꞌtspa̱a̱mpa je̱tseꞌe du̱pá̱mu̱t je̱ naax pa̱n vintso̱ veꞌe du̱tsa̱k, o̱ꞌyixjupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe toꞌk je̱ toꞌts du̱pá̱mu̱t juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ma̱jin ma̱a̱t yaktuump je̱tseꞌe jadoꞌk du̱pá̱mu̱t juuꞌ veꞌe o̱yvintso̱va yaktuump.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Veꞌemts ya̱ꞌa̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Nteꞌyam du̱tún. Cha̱jkpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kat je̱ mya̱kkin je̱ts vintso̱ veꞌe je̱ jayu je̱ tyo̱kin du̱tukkuvet je̱ e̱jku̱n ma̱a̱t. Ku̱x veꞌemeꞌe du̱tsa̱k, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱muteni je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ tsaachpaatu̱n du̱vinmajtsju̱dup, je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ñu̱pa̱a̱jmtki je̱tseꞌe vyintó̱kidinit.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Nay veꞌempa tseꞌe du̱tún je̱tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kat je̱ ma̱jin juuꞌ veꞌe o̱o̱y tyunjayejpp je̱ts juuꞌ veꞌe ñu̱pa̱a̱jmtki je̱tseꞌe ntukma̱a̱tjaye̱jpumdinit, u̱u̱ꞌmeꞌe xtukmo̱ꞌtumdup.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Ax je̱ Nteꞌyam tseꞌe xyaaxjimdu, ka u̱u̱ꞌmjyapeꞌeda, je̱ israeejlit jayu, nay veꞌempa veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Nteꞌyam je̱ Oseas du̱tukko̱jtsnajxy jidu̱ꞌu̱m:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Ax je̱m tseꞌe joma veꞌe je̱ jayu yaknu̱u̱jmidi:
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Ax juuꞌ tseꞌe je̱ israeejlit jayu ka̱jxta, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ je̱ Isaías: “O̱yameꞌe je̱ israeejlit jayu o̱o̱y tyunnu̱máyada, veꞌem ax joꞌn je̱ poꞌo juuꞌ veꞌe je̱ja maaxy na̱paꞌayi, nu̱ꞌeejyjits je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tso̱ꞌo̱ktap.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Kaꞌa tseꞌe tyánat je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱to̱kimpayo̱ꞌynit je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn cha̱a̱nada.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Ax ya̱ Isaías tseꞌe tooꞌva̱jkp tu̱vyaꞌañ vyeꞌna: “Je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp, je̱ꞌe̱ tseꞌe xtukmo̱ꞌtumdu, u̱u̱ꞌmda, nu̱ꞌeejyji je̱ Israel je̱ chaanda je̱ kyo̱o̱jta. Pa̱n kaꞌa tseꞌe veꞌem ku̱du̱tuujn, ku̱xjajtumdi tseꞌe ax joꞌn jyajtjidi je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidu je̱m sodómait je̱ts gomoorrait kyajpu̱n ka̱jxmda.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ.
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Pa̱n veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿vintso̱seꞌe nvaꞌnumdat? Jidu̱ꞌu̱m xa je̱ꞌe̱ veꞌe. Je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, juuꞌ veꞌe du̱kaꞌíxtidu vintso̱ veꞌe o̱y jo̱o̱t yꞌíttat je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t, je̱ Nteꞌyam tseꞌe kato̱kimpa̱a̱jmju̱du je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe jyaanchjaꞌvijidi.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Ax je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe je̱ israeejlit jáyuda, juuꞌ veꞌe du̱kutyonuvaandup je̱ pavaꞌnu̱n je̱tseꞌe veꞌem yꞌijttinit o̱y jo̱o̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Nteꞌyam to̱kimpa̱a̱jmju̱du.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 ¿Ax tya̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam tyo̱kimpa̱a̱jmjidi? Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ku̱xeꞌe du̱tso̱kta je̱tseꞌe yꞌijttinit o̱y jo̱o̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe tyoondu, kaꞌa tseꞌe du̱tso̱kta je̱tseꞌe yꞌíttat o̱y jo̱o̱t je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t je̱ jaanchjaꞌvin ka̱jx. Kaꞌa tseꞌe du̱tso̱kta je̱tseꞌe je̱ Jesucristo du̱jaanchjávadat, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe yꞌitta ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe kítudup ku veꞌe je̱ja tsaku̱jx kyute̱ꞌpxada.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesucristo ax joꞌn je̱ tsaaj juuꞌ veꞌe je̱ jayu tyukkute̱ꞌpxip, veꞌem ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.