Romanos 2

Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Nu̱njajtpeꞌe ku veꞌe nu̱toꞌk vyaꞌanu̱t je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱ tsaachpaatu̱n je̱ jayu juuꞌ veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap. Mits, jyapa̱na mitseꞌe, ku veꞌe veꞌem mvaꞌañ, kaꞌa tseꞌe xnu̱nkakuvá̱ku̱t je̱ts mkanu̱jaꞌvipeꞌe. Ku veꞌe mvaꞌañ je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱tseꞌe chaachpaattinit, mnatyo̱kimpa̱a̱jmjuvap xa mitseꞌe, ku̱x nay vanxu̱ppa xa je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ mitseꞌe mtuump.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Yaknu̱jaꞌvinup xa veꞌe je̱ts to̱kimpayo̱ꞌypeꞌe je̱ Nteꞌyam ax joꞌn du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga, tyukkuvé̱tupts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n pa̱neꞌe je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱ du̱toomp.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Ax mits tseꞌe mvaamp je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱ tsaachpaatu̱n pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, je̱tseꞌe veꞌem mjátkiva, ¿veꞌemeꞌe mvinmay je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam mtukkuvé̱tju̱t?
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 ¿Uk mko̱ꞌo̱yjaꞌvipeꞌe je̱ maaꞌyu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam mtoꞌnu̱xjup je̱tseꞌe du̱mutena je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe mtuump? ¿Kaꞌa veꞌe xnu̱java je̱ts je̱ꞌe̱ ka̱jxeꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ maaꞌyu̱n mtoꞌnu̱xju̱ je̱tseꞌe xmaso̱o̱knit je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykin?
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Ax kaꞌa tseꞌe xmasa̱ꞌa̱k, ma̱kkeꞌe o̱o̱y je̱ mkuvajk xtumpu̱m. Ax je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ku̱xeꞌe veꞌem xtun, o̱o̱y tseꞌe je̱ tsaachpaatu̱n mtunyakmo̱o̱ynit ku veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu je̱ tyo̱kin du̱tukkuvé̱tu̱t je̱ xa̱a̱j ku veꞌe ñu̱ke̱ꞌxnatá̱kat je̱ts to̱kimpayo̱ꞌyp je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n vintso̱ veꞌe du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 Myo̱o̱ynupts je̱ꞌe̱ veꞌe toꞌk jadoꞌk pa̱n vintso̱ veꞌe juuꞌ jaty tu̱du̱tún tu̱du̱ka̱ts:
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 myo̱o̱ynupeꞌe je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe kanooꞌkxtup je̱tseꞌe du̱tóndat juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp. Veꞌem tseꞌe du̱tonda ku̱x cho̱jktupeꞌe je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam chó̱kjadat, je̱tseꞌe yꞌo̱tyoꞌnu̱xjadat, je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx jyoojntykidinit.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Ax myo̱o̱ynup tseꞌe je̱ tsaachpaatu̱n je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ yꞌavintso̱ vinmaꞌyu̱n du̱yaktoondup, pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kakuva̱jktup juuꞌ veꞌe pyaatyp yꞌake̱e̱guip, je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱pana̱jkxtup je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Tsaachpaattinupts je̱ꞌe̱ veꞌe nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱toondup juuꞌ veꞌe ka ó̱yap, tooꞌva̱jkp tseꞌe je̱ israeejlit jayu, nay veꞌempa tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ꞌe̱pta.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Ax yꞌo̱yjaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱tseꞌe o̱y du̱toojnjinit je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱toondup je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱, o̱y jo̱o̱t tseꞌe yꞌijttinit je̱ꞌe̱ ma̱a̱t, tooꞌva̱jkp tseꞌe je̱ israeejlit jayu, nay veꞌempa tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ꞌe̱pta.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 Ku̱x je̱ Nteꞌyam, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu du̱viijnkꞌíx toꞌk jadoꞌk.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Nu̱jom xa veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe to̱kintoondup je̱tseꞌe du̱kajaye̱pta je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n, vintó̱kidapts je̱ꞌe̱ veꞌe ó̱yameꞌe du̱kajaye̱pta je̱ pavaꞌnu̱n; je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe to̱kintoondup, ó̱yam tseꞌe du̱jajaye̱pta je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n, yakto̱kimpayo̱ꞌydinupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ pavaꞌnu̱n ka̱jx.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Ku̱x kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu du̱kato̱kimpu̱m pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtup je̱ pavaꞌnu̱n je̱tseꞌe du̱kakutyonda; je̱ꞌe̱da veꞌe kyato̱kimpu̱u̱mp pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kutyoondup.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Ax je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap je̱ts ka je̱ pavaꞌnu̱n ma̱a̱tap, kuts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tonda ax joꞌn je̱ pavaꞌnu̱n vyaꞌañ, je̱m tseꞌe jyaꞌvin ka̱jxmda je̱ pavaꞌnu̱n yꞌit,
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 je̱ jyoojntykin ka̱jx tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kada je̱ts jyaye̱jptupeꞌe javyet je̱ pavaꞌnu̱n je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda, je̱ vyinmaꞌyu̱n ka̱jx tseꞌe du̱nu̱jávada pa̱n o̱y je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tyoondup uk pa̱n kaꞌa.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Veꞌem tseꞌe jyátu̱t je̱ xa̱a̱j ku veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu je̱ Jesucristo ka̱jx du̱to̱kimpayo̱ꞌynit je̱ ka ó̱yap ka̱jx juuꞌ veꞌe yuꞌuts yakꞌijttup je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda. Tyoonnupts ya̱ꞌa̱ veꞌe veꞌem ax joꞌn yꞌíxuva je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook juuꞌ a̱tseꞌe ntukkaꞌamaayp.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Ax mits tseꞌe mvaamp je̱ts israeejlit jayu mitseꞌe je̱ts o̱yeꞌe mnayjávaja je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n ka̱jx, mnamyá̱jijup tseꞌe ku̱xeꞌe je̱ Nteꞌyam mvinko̱o̱jnji je̱tseꞌe mꞌijtnit je̱ꞌe̱ je̱ jyayu.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Veꞌem tseꞌe mnayjávaja je̱ts mnu̱jaꞌvinupeꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp, je̱tseꞌe mnayjávaja je̱ts je̱ pavaꞌnu̱n ka̱jxeꞌe xnu̱java juuꞌ veꞌe o̱y je̱ts juuꞌ veꞌe ka ó̱yap.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 Vinjava tseꞌe mtañ je̱ts o̱o̱yeꞌe juuꞌ xtunnu̱java je̱ts je̱ꞌe̱ ka̱jxeꞌe mnayjávaja je̱ts mꞌo̱ꞌyixjupeꞌe je̱tseꞌe je̱ jayu xtuknu̱jávat juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp, veꞌem tseꞌe kyo̱o̱ꞌkꞌijttinit ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe ijttup je̱ja kupiꞌijts kuko̱o̱ꞌts it ja̱a̱t.
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 Mnayjaꞌvijupeꞌe je̱ts mꞌo̱ꞌyixjupeꞌe je̱tseꞌe xtukꞌíxtat je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱katinu̱jaꞌvidup. Veꞌemts mitseꞌe mnayjávaja ax joꞌn je̱ yakꞌixpa̱jkpa ku̱mꞌijt juuꞌ veꞌe du̱yakꞌixpa̱jkp je̱ piꞌk ónu̱kta. Mjaanchjaꞌvip tseꞌe je̱ts je̱ pavaꞌnu̱n ka̱jxeꞌe yaknu̱java nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe tyú̱vam.
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Mtukꞌixp xa mitseꞌe je̱ viijnk jayu. ¿Tya̱jx tseꞌe viinm mkanatyukꞌixju̱? Mtukkaꞌamaayp xa veꞌe je̱ts kaꞌa veꞌe yꞌo̱ya je̱tseꞌe je̱ jayu mye̱e̱ꞌtsu̱t. ¿Ax mme̱e̱ꞌtspts mitseꞌe?
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Mvaamp xa veꞌe je̱ts kaꞌa veꞌe yꞌo̱ya je̱tseꞌe je̱ jayu je̱ navya̱jku̱n du̱yakvintsa̱ꞌkintó̱kidat. ¿Ax myakvintsa̱ꞌkintó̱kipts mitseꞌe je̱ navya̱jku̱n? Mko̱ꞌo̱yjaꞌvip xa veꞌe je̱ apa̱mnaxta juuꞌ veꞌe je̱ jayu vyinjaꞌvidup vyintsa̱ꞌkidup. ¿Ax myakpítsumpts mitseꞌe juuꞌ veꞌe yo̱jxtup je̱p tu̱jkp joma veꞌe yakvintsa̱ꞌa̱gada?
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Mnamyá̱jijup xa mitseꞌe ku̱x mjayejppeꞌe je̱ pavaꞌnu̱n, ax yakvintsa̱ꞌkintó̱kidup tseꞌe je̱ jayu je̱ Nteꞌyam ku̱xeꞌe mits xkakutyún je̱ pavaꞌnu̱n.
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Vaamp xa veꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán: “Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap, vyinko̱jtspe̱jttupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe mtoondup mko̱jtstup ka ó̱yap.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ.
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Pa̱n mkutyuump xa mitseꞌe je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n, mtoꞌnu̱xjup tseꞌe ku veꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n myakpa̱a̱jmji je̱tseꞌe xniꞌkxmat xko̱jmat je̱tseꞌe nu̱java tyánu̱t je̱ts israeejlit jayu mitseꞌe; ax pa̱n kaꞌa tseꞌe xkutyún, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ ixtaꞌnu̱n ku̱mkayakpa̱a̱jmji.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Ax pa̱n pa̱n tseꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n kayakpa̱a̱jmjip je̱tseꞌe du̱kutyún juuꞌ jatyeꞌe ijtp je̱p je̱ Moisés pyavaꞌnu̱n ku̱jxp, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ ixtaꞌnu̱n ku̱yakpa̱a̱jmji joꞌn je̱tseꞌe du̱niꞌkxmat du̱ko̱jmat.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n du̱kaniꞌkxmip du̱kako̱jmip je̱tseꞌe du̱kutyún je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kap je̱ts mvinmajtsjup mitseꞌe je̱ tsaachpaatu̱n, ku̱x ó̱yameꞌe je̱ pavaꞌnu̱n jatyáñ xjajayep je̱tseꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n xjaniꞌkxma xjako̱jma, kaꞌa tseꞌe je̱ pavaꞌnu̱n xkutyún.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Kaꞌa xa je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌisraeejlitjáyuvada pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n du̱niꞌkxmidup du̱ko̱jmidup;
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 je̱ꞌe̱ je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe veꞌem ijttup je̱p ñiꞌkx kyo̱pk akujkp, pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n ma̱a̱t je̱m jyaꞌvin ka̱jxm, je̱ ixtaꞌnu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo pa̱ꞌmu̱xju̱du je̱m jyaꞌvin ka̱jxm, ka je̱ ixtaꞌnu̱nap juuꞌ veꞌe je̱ jayu du̱niꞌkxmidup du̱ko̱jmidup ku̱x veꞌemeꞌe je̱ Moisés je̱ pyavaꞌnu̱n vyaꞌañ. Je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ ixtaꞌnu̱n ma̱a̱t je̱m jyaꞌvin ka̱jxm, o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam ñu̱kó̱tsaja, je̱ jayu je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe ko̱ꞌo̱ñu̱ko̱jtsijup.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.