Romanos 1

Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 A̱tseꞌe je̱ Pablo, je̱ Jesucristo je̱ myutoompa je̱ myupa̱jkpa, je̱ Nteꞌyam a̱tseꞌe xvinko̱o̱n je̱ts a̱tseꞌe apu̱k xpu̱u̱jm je̱ts a̱tseꞌe nꞌítu̱t je̱ kyuká̱tsiva, je̱ts a̱tseꞌe ntukkaꞌamáyu̱t je̱ yꞌo̱y ka̱ts je̱ yꞌo̱y ayook.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Ya̱ꞌa̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam ju̱jpani vyaajntk je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jk ka̱jxta, veꞌem ax joꞌn yꞌit je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook ka̱jx tseꞌe yaknu̱java je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda Jesucristo jye̱ꞌe̱, je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k. Jayu je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ ku veꞌe yꞌit je̱ yakkutojkpa David je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Ax je̱ꞌe̱ ku veꞌe Ntyeꞌyama, yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jkits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ yꞌOnu̱k je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ ku veꞌe je̱ mya̱kkin ka̱jx du̱yakjoojntykpa̱jknuva ku veꞌe yꞌukꞌa̱a̱ꞌk.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Je̱ yꞌOnu̱k ka̱jxts a̱a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ maaꞌyu̱n xtoojnji je̱ts a̱a̱tseꞌe je̱ kuká̱tsiva nꞌit, je̱ts a̱a̱tseꞌe je̱ jayu nvaajnjat ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook je̱tseꞌe veꞌem toꞌk it toꞌk naxviijn je̱ jayu je̱ Jesucristo du̱ka̱tsa̱pá̱ku̱t je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe jyaanchjávajada.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Ax je̱ꞌe̱ ma̱a̱tts miitseꞌeda, je̱ Nteꞌyam tseꞌe myaaxu̱xju̱duva je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ Jesucristo je̱ jyayu.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Jaanchjaꞌvivata̱jk juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m rómait cyiudaaj ka̱jxm, mtso̱jkju̱dupts miits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam, je̱ꞌe̱ tseꞌe myaaxu̱xju̱du je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ꞌe̱ je̱ jyayu. Je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nTeeꞌimdup, je̱ts je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesucristo, je̱ꞌe̱ tseꞌe mkunooꞌkxjadap je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ yꞌo̱y jo̱o̱t ma̱a̱tta.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Je̱ꞌe̱ ka̱jx ku a̱tseꞌe toꞌk muk nꞌit je̱ Jesucristo ma̱a̱t, tooꞌva̱jkpts a̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam nkuka̱jtsja ku̱x ñu̱jaꞌvipeꞌe je̱ jayu nu̱vinxu̱p yaja natyoꞌk naxviijn vintso̱ veꞌe xjaanchjávada je̱ Jesucristo.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Je̱ Nteꞌyam a̱tseꞌe toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t nmutuump nmupu̱jkp je̱ts a̱tseꞌe je̱ jayu nvaajnjada je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k du̱ꞌíxadat. Ñu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts ijtp a̱ts miitseꞌe njaaꞌmyé̱tsta ku a̱tseꞌe ntsapka̱ts,
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nꞌamó̱tup mpa̱ktsa̱a̱p je̱ts a̱ts miitseꞌe na̱jkx nkuꞌixta ku veꞌe je̱ Nteꞌyam vyaꞌanu̱t. Toꞌmayji a̱tseꞌe tso̱jk xꞌo̱ꞌyixju̱t.
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 O̱o̱y a̱tseꞌe ntuntsa̱k je̱ts a̱ts miitseꞌe nkuꞌíxtat, veꞌem tseꞌe je̱ Espíritu Santo mmo̱ꞌo̱jadat je̱ maaꞌyu̱n je̱ puta̱jkin ku̱xeꞌe a̱ts veꞌem ntun je̱tseꞌe ma̱kk mꞌijttinit toꞌk muk je̱ Cristo ma̱a̱t,
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe ntijp je̱ts namya̱kkinmo̱ꞌyumjadapeꞌe toꞌk jadoꞌk je̱ jaanchjaꞌvin ka̱jx juuꞌ veꞌe njaye̱jpumdup.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Utsta ajchta utsta tsa̱ꞌa̱da, ntsa̱jkp a̱tseꞌe je̱tseꞌe xnu̱jávadat je̱ts may náxani a̱ts miitseꞌe na̱jkx njakuꞌixuvaꞌanda, ax u̱xyam paatnats a̱tseꞌe xkaꞌo̱ꞌyixju̱. Ukna̱jkxuvaan a̱tseꞌe, ntsa̱jkpts a̱tseꞌe je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kunooꞌkxu̱t juuꞌ a̱tseꞌe ntónup nkó̱tsup miits ma̱a̱tta, veꞌem ax joꞌn du̱kunuuꞌkx juuꞌ a̱tseꞌe tu̱ntún tu̱nka̱ts viijnk tso̱v joma veꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Nmuyó̱jip a̱tseꞌe anañu̱joma je̱ jayu, je̱ griego jayu je̱ts ka je̱ griego jáyuvap, je̱ kuvij jayu je̱ts ka je̱ kuvij jáyuvap.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱tseꞌe ntsa̱k je̱ts a̱ts miitseꞌe nvaajnjiduvat je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, miits, jáyuda juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup je̱m rómait cyiudaaj ka̱jxm.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Kaꞌa xa a̱tseꞌe ntuktso̱ꞌo̱tyún je̱ts a̱tseꞌe je̱ jayu nvaajnjadat ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook, ku̱x je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱kkin ya̱ꞌa̱ veꞌe je̱ts ya̱ꞌa̱ ka̱jx tseꞌe je̱ jayu je̱ tyo̱kin ñu̱vaꞌachju̱ ku veꞌe je̱ Jesucristo du̱jaanchjáva, tooꞌva̱jkp tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe israeejlit jayu, nay veꞌempa tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ꞌe̱pta.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Ya̱ o̱y ka̱ts ya̱ o̱y ayook je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe xtukꞌíxumdup xtuknu̱jaꞌvimdup je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ Nteꞌyam xto̱kimpa̱ꞌmumda, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe veꞌem du̱tún ku̱xeꞌe njaanchjaꞌvimda. Veꞌem xa ya̱ꞌa̱ veꞌe ax joꞌn je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ: “Pa̱n pa̱n xa veꞌe je̱ Nteꞌyam kyato̱kimpu̱u̱mp ku̱xeꞌe jyaanchjávaja, joojntykapts je̱ꞌe̱ veꞌe.”
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Nu̱ke̱ꞌxnatá̱ka xa veꞌe tyañ je̱ts myuꞌe̱jkjupeꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe kavintsa̱ꞌkijidup je̱tseꞌe tyo̱kintonda. Je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe tyoondup, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yaktsoꞌoxjajtp je̱tseꞌe je̱ jayu du̱nu̱jávadat je̱ tyu̱v je̱ꞌe̱.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam yakꞌixa, vaꞌajts xa ya̱ꞌa̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jki je̱ja je̱ꞌe̱ vyinkujkta.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 O̱yameꞌe kyayakꞌix vintso̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam Ntyeꞌyama, je̱ꞌe̱ vintso̱ veꞌe yꞌit je̱ts je̱ ma̱kkin juuꞌ veꞌe jyayejpp xa̱ꞌma ka̱jx, yaknu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe vanꞌítani ku veꞌe ya̱ it cho̱o̱ꞌntk je̱ts u̱xyam paat je̱ꞌe̱ ka̱jx juuꞌ veꞌe tyoon. Ax kaꞌa tseꞌe du̱nu̱nkakuvá̱ktat je̱ts kaꞌa veꞌe yꞌo̱ꞌyixjidi vintso̱ veꞌe ku̱du̱nu̱jaꞌvidi.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Jyanu̱jaꞌvidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts je̱meꞌe je̱ Nteꞌyam, ax kaꞌa tseꞌe du̱vintsa̱ꞌa̱gada ax joꞌn du̱vinmachju̱ joꞌn, kaꞌa tseꞌe je̱ kuko̱jtsu̱n du̱mo̱o̱yduva, je̱ꞌe̱ veꞌe vyinmaaydup pyayo̱ꞌydup juuꞌ jatyeꞌe katoomp, vimpijttinu tseꞌe je̱ jyaꞌvinda ka ó̱yap, kaꞌa tseꞌe du̱ꞌukvinmó̱tudini je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Viji kej veꞌe jyanatyijjada, ax kaꞌa tseꞌe du̱nu̱jávada juuꞌ veꞌe o̱y.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Kaꞌa tseꞌe du̱yakmá̱jada du̱yakjaanchada je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita kaꞌo̱o̱ꞌkup; je̱ apa̱mnax tseꞌe tyukvintíktstup. Yꞌapa̱mnajxtup tseꞌe je̱ jayu, juuꞌ veꞌe o̱o̱ꞌktup, je̱ je̱yyva tá̱nu̱k, je̱ tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe maktaaxk tékax, je̱ts je̱ tsaaꞌn, je̱ꞌe̱ tseꞌe vyinjaꞌvidup vyintsa̱ꞌkidup.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam myaso̱o̱kjidini je̱tseꞌe du̱tóndat je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe cho̱jktup; ax viijnkts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tyoondup toꞌk jadoꞌk.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Veꞌem tseꞌe du̱tonda ku̱xeꞌe du̱katso̱kta je̱tseꞌe du̱nu̱jávadat je̱ Nteꞌyam je̱ tyu̱v jye̱ꞌe̱, je̱ꞌe̱ tseꞌe jyaanchjaꞌvidup juuꞌ veꞌe taay je̱tseꞌe du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada juuꞌ jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam pya̱a̱m, kaꞌa tseꞌe je̱ Nteꞌyam viinm du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱vinmajtsjup je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx yakma̱ja yakjaancha yꞌijtnit. Amén.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam myaso̱o̱kjidini je̱tseꞌe yakkutojku̱xjadat je̱ ka ó̱yap juuꞌ veꞌe cho̱jktup, je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk paat tseꞌe je̱ vyinmaꞌyu̱n du̱yaktiktsnu ax joꞌn pyu̱ma je̱tseꞌe tya̱ꞌa̱xta̱jkat, je̱tseꞌe du̱pana̱jkxta juuꞌ jatyeꞌe veꞌem ka pú̱map.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Nay veꞌempa tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk du̱maso̱o̱ktuva ax joꞌn pyu̱ma je̱tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk du̱ma̱a̱tꞌíttat, aamp to̱o̱ypts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱tseꞌe ñamya̱a̱tꞌítjadat ayaaꞌtya̱jk. Ax tso̱ꞌo̱tyoꞌnu̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk natyoꞌnu̱xju̱dup vimpit atu̱j. Je̱ tyo̱kin ka̱jxta tseꞌe ñaajkvintó̱kijada.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Ku̱x tseꞌe du̱katso̱kta je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jaaꞌmyé̱tstat, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ Nteꞌyam myaso̱o̱kjidini je̱tseꞌe viinm ñaajkkutojku̱xjada pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ kyo̱ꞌo̱y vinmaꞌyu̱n ña̱ꞌmu̱xjada, veꞌem tseꞌe du̱tonda juuꞌ veꞌe kyapaatyp kyahꞌake̱e̱guip.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Tum to̱kintoondup tseꞌe, tum ka ó̱yap tseꞌe juuꞌ veꞌe pyana̱jkxtup, ñasꞌayo̱ꞌvidup tseꞌe juuꞌ, ñu̱ko̱ꞌo̱vyinmaꞌyidup tseꞌe je̱ myujayu, e̱jkju̱dup jo̱tꞌaajnju̱dup tseꞌe ku veꞌe juuꞌ kyaꞌo̱ꞌyixjada ax joꞌn je̱ viijnk jayu, yakjayuꞌo̱o̱ꞌktup, nachoꞌoxpa̱jkju̱dup, vinꞌa̱a̱ꞌndup, ijttup tseꞌe kutaay, ako̱tsu̱toonkidup,
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 pyako̱jtstup tseꞌe je̱ jayu, je̱ Nteꞌyam tseꞌe kyatso̱jktup, vinko̱jtspe̱jttup, namyá̱jijidup, natyijju̱dup, myutaayvaattup tseꞌe je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱, kaꞌa tseꞌe je̱ tyeeꞌ ukpu̱ je̱ tyaak du̱ka̱tsa̱pa̱kta,
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 kaꞌa tseꞌe du̱vinmó̱tuda juuꞌ veꞌe o̱y, kaꞌa tseꞌe du̱kutyonda je̱ yꞌayook, kaꞌa tseꞌe juuꞌ du̱ko̱jtsꞌo̱yavaꞌanda, nay kaꞌa tseꞌe je̱ tso̱jku̱n ukpu̱ je̱ tukmo̱ꞌtu̱n du̱jaye̱pta.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Ñu̱jaꞌvidupts je̱ꞌe̱ veꞌe o̱y je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe veꞌem du̱toondup. O̱yam tseꞌe vyeꞌema, ka je̱ꞌe̱jyap tseꞌe tyoondup, tyukxo̱o̱jntktuvapts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ viijnk jayu veꞌem jyátkiduva.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.