Marcos 4

Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Jadoꞌk nax tseꞌe je̱ Jesús yakꞌixpa̱jknuva je̱ja ma̱ja̱ na̱ꞌaka̱ya paꞌayi; nu̱may tseꞌe je̱ jayu ñayꞌamojkijidinuva joma veꞌe je̱ꞌe̱. Vaꞌajts nu̱mayda veꞌe tyunꞌijtti. Je̱m tseꞌe vyeꞌna toꞌk je̱ barco. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús tya̱jki je̱m barco jo̱o̱tm, je̱tseꞌe je̱m yꞌa̱jxtk; je̱ja tseꞌe ma̱ja̱ na̱ꞌaka̱ya paꞌayi je̱ nu̱may jayu tyaandi.
1 Jesus pôs-se novamente a ensinar, à beira do mar, e aglomerou-se junto dele tão grande multidão, que ele teve de entrar numa barca, no mar, e toda a multidão ficou em terra na praia.
2 Vanꞌit tseꞌe may viijn du̱yakꞌixpa̱jkti je̱ tukmuꞌaꞌixmojkin ma̱a̱t. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ:
2 E ensinava-lhes muitas coisas em parábolas. Dizia-lhes na sua doutrina:
3 ―Amo̱tunaxta. Toꞌk xa veꞌe je̱ jayu ta̱a̱mt va̱jpa cha̱a̱ꞌn.
3 Ouvi: Saiu o semeador a semear.
4 Ku veꞌe du̱vu̱j je̱ ta̱a̱mt, je̱m tseꞌe juuꞌ veꞌe naxka̱daak je̱ja tooꞌ kujk, vanꞌit tseꞌe jye̱ꞌydi je̱ je̱yyva tá̱nu̱k je̱tseꞌe du̱piivdini.
4 Enquanto lançava a semente, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Je̱m tseꞌe je̱ ta̱a̱mt juuꞌ veꞌe naxka̱daak je̱ja tsaku̱jx joma veꞌe peji je̱ naax; jatyji tseꞌe yeeꞌk ku̱x peji veꞌe je̱ naax.
5 Outra parte caiu no pedregulho, onde não havia muita terra; o grão germinou logo, porque a terra não era profunda;
6 Ax ku tseꞌe xya̱nu̱ꞌaanni, vanꞌit tseꞌe tya̱a̱tsni ku̱xeꞌe je̱ yꞌaaꞌts kyaka̱a̱kta̱jki.
6 mas, assim que o sol despontou, queimou-se e, como não tivesse raiz, secou.
7 Je̱mpa tseꞌe je̱ ta̱a̱mt juuꞌ veꞌe naxka̱daak je̱ja ápit akujk. Vanꞌit tseꞌe je̱ ápit yeeꞌk je̱tseꞌe du̱ko̱o̱ꞌkꞌíta̱mo̱o̱yni je̱ o̱y ojts je̱tseꞌe ye̱e̱ꞌku̱t, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe kyata̱ꞌmi.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; estes cresceram, sufocaram-na e o grão não deu fruto.
8 Nay je̱mpa tseꞌe je̱ ta̱a̱mt juuꞌ veꞌe naxka̱daak je̱ja o̱y naxku̱jx, je̱ꞌe̱ tseꞌe ta̱ꞌmi. Je̱m tseꞌe je̱ ta̱a̱mt juuꞌ veꞌe naajkmaꞌyiju iiꞌpx majk ta̱a̱jm, je̱mpa tseꞌe juuꞌ veꞌe naajkmaꞌyiju toogupx ta̱a̱jm, nay je̱mpa tseꞌe juuꞌ veꞌe naajkmaꞌyiju mó̱kupx ta̱a̱jm.
8 Outra caiu em terra boa e deu fruto, cresceu e desenvolveu-se; um grão rendeu trinta, outro sessenta e outro cem.
9 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús jyaaꞌkvaajñ:
9 E dizia: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça!
10 Ku veꞌe je̱ Jesús naaydum vyeꞌna, vanꞌit tseꞌe yakꞌamo̱tutu̱vi pa̱n vintso̱ veꞌe yakko̱jtsvaꞌach juuꞌ veꞌe tyukmuꞌaꞌixmojki, je̱ꞌe̱ veꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vidu juuꞌ veꞌe mutá̱mijidup vyeꞌna, nay veꞌempa je̱ Jesús je̱ ñu̱makme̱jtsk ixpa̱jkpata̱jk.
10 Quando se acharam a sós, os que o cercavam e os Doze indagaram dele o sentido da parábola.
11 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
11 Ele disse-lhes: A vós é revelado o mistério do Reino de Deus, mas aos que são de fora tudo se lhes propõe em parábolas.
12 Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ntukmuko̱tsta je̱ tukmuꞌaꞌixmojkin ma̱a̱t, ku̱x jyaꞌíxtup xa veꞌe juuꞌ a̱tseꞌe ntuump, kaꞌa tseꞌe du̱vinjávada; jyahꞌamo̱tunajxtup tseꞌe juuꞌ a̱tseꞌe nka̱jtsp, kaꞌa tseꞌe du̱vinmó̱tuda. Je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe veꞌemda, kaꞌa tseꞌe du̱maso̱ꞌo̱kta je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe kyayakto̱kinme̱e̱ꞌkxtat.
12 Desse modo, eles olham sem ver, escutam sem compreender, sem que se convertam e lhes seja perdoado.
13 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús jyaaꞌkna̱ꞌmu̱xjidi:
13 E acrescentou: Não entendeis essa parábola? Como entendereis então todas as outras?
14 Je̱ ta̱a̱mt va̱jpa, veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn toꞌk juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook du̱ꞌavaꞌnip.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Ax je̱ja tseꞌe tooꞌ kujk joma veꞌe je̱ ta̱a̱mt yakvu̱j, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtup je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook. Ax ku tseꞌe je̱ jayu du̱mó̱tuda, jatyji tseꞌe je̱ Satanás jyeꞌya je̱tseꞌe du̱pa̱jkjini je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱ ka̱ts je̱ ayook juuꞌ veꞌe yakvaajnjidu.
15 Alguns se encontram à beira do caminho, onde ela é semeada; apenas a ouvem, vem Satanás tirar a palavra neles semeada.
16 Ax je̱ja tseꞌe tsaku̱jx joma veꞌe je̱ peji naax, joma veꞌe je̱ ta̱a̱mt yakvu̱j, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook du̱ꞌamo̱tunajxtup je̱tseꞌe jatyji du̱kuva̱kta je̱ xo̱o̱jntku̱n ma̱a̱t,
16 Outros recebem a semente em lugares pedregosos; quando a ouvem, recebem-na com alegria;
17 veꞌem tseꞌe yꞌitta ax joꞌn je̱ naax joma veꞌe je̱ ta̱a̱mt ve̱e̱ꞌnji yeeꞌk ku̱xeꞌe je̱ yꞌaaꞌts kyaka̱a̱ktá̱ka. U̱xꞌo̱o̱k, ku veꞌe chaachpatꞌukvaꞌanda ukpu̱ yakjomtonda yaktitonda je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook ka̱jx, ax jatyji tseꞌe du̱maso̱o̱ktini je̱ ka̱ts je̱ ayook.
17 mas não têm raiz em si, são inconstantes, e assim que se levanta uma tribulação ou uma perseguição por causa da palavra, eles tropeçam.
18 Ax je̱ja tseꞌe ápit akujk joma veꞌe je̱ ta̱a̱mt yakvu̱j, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook du̱ꞌamo̱tunajxtup,
18 Outros ainda recebem a semente entre os espinhos; ouvem a palavra,
19 je̱ꞌe̱ tseꞌe o̱o̱y du̱tunvinmaaydup je̱ naxviijnit je̱ꞌe̱ je̱ts vintso̱ veꞌe ñaajkkumeenajadat, je̱tseꞌe je̱ viijnk kaxin du̱jaye̱pta. Je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook juuꞌ veꞌe yꞌamo̱tunajxtu, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe jyaty ax joꞌn je̱ ta̱a̱mt juuꞌ veꞌe je̱ja ápit ja̱a̱t naxka̱daak je̱tseꞌe kyata̱ꞌmi.
19 mas as preocupações mundanas, a ilusão das riquezas, as múltiplas cobiças sufocam-na e a tornam infrutífera.
20 Ax je̱ja tseꞌe o̱y naxku̱jx joma veꞌe je̱ ta̱a̱mt yakvu̱j, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook du̱ꞌamo̱tunajxtup je̱tseꞌe du̱ka̱tsa̱pa̱kta, vimpijtnupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jyáyuvinda je̱ jyoojntykinda ax joꞌn je̱ Nteꞌyam tyukmutsó̱kjada, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe yꞌitta ax joꞌn je̱ o̱y naax joma veꞌe je̱ ta̱a̱mt juuꞌ veꞌe naajknu̱maꞌyiju iiꞌpx majk ta̱a̱jm, je̱ts juuꞌ veꞌe naajknu̱maꞌyiju toogupx ta̱a̱jm, je̱ts juuꞌ veꞌe naajknu̱maꞌyiju mó̱kupx ta̱a̱jm.
20 Aqueles que recebem a semente em terra boa escutam a palavra, acolhem-na e dão fruto, trinta, sessenta e cem por um.
21 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús jyaaꞌkvaajñ:
21 Dizia-lhes ainda: Traz-se porventura a candeia para ser colocada debaixo do alqueire ou debaixo da cama? Não é para ser posta no candeeiro?
22 Nay veꞌempa tseꞌe, kaꞌa xa veꞌe tii juuꞌ veꞌe yuꞌuts je̱tseꞌe u̱xꞌo̱o̱k kyanu̱ke̱ꞌxnatá̱kat, kaꞌa tseꞌe tii juuꞌ veꞌe kayaknu̱jaꞌvip je̱tseꞌe u̱xꞌo̱o̱k je̱ jayu du̱kanu̱jávat.
22 Porque nada há oculto que não deva ser descoberto, nada secreto que não deva ser publicado.
23 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, que ouça.
24 Jaaꞌkvaan tseꞌe jidu̱ꞌu̱m:
24 Ele prosseguiu: Atendei ao que ouvis: com a medida com que medirdes, vos medirão a vós, e ainda se vos acrescentará.
25 Pa̱n pa̱n tseꞌe juuꞌ du̱ma̱a̱t, jaaꞌkyakmo̱ꞌo̱pts je̱ꞌe̱ veꞌe; je̱ts pa̱n pa̱n tseꞌe juuꞌ yu̱u̱ꞌn ve̱e̱ꞌn du̱ma̱a̱t, yakpa̱jkjinup tseꞌe nu̱jom.
25 Pois, ao que tem, se lhe dará; e ao que não tem, se lhe tirará até o que tem.
26 Vaampa tseꞌe je̱ Jesús:
26 Dizia também: O Reino de Deus é como um homem que lança a semente à terra.
27 Ku veꞌe ya̱ it ñaxy, ya̱ it kyujaj ya̱ it kyutsoꞌoa, mojxpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe yꞌaaꞌch. Kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu du̱nu̱java vintso̱ je̱ꞌe̱ veꞌe myux je̱ts pa̱n vintso̱ veꞌe yꞌaaꞌch.
27 Dorme, levanta-se, de noite e de dia, e a semente brota e cresce, sem ele o perceber.
28 Ku̱x viinmeꞌe je̱ naax du̱yakyeeꞌk, tooꞌva̱jkpeꞌe je̱ yꞌaajy du̱pu̱m, vanꞌit tseꞌe je̱ kyo̱jk, je̱tseꞌe u̱xꞌo̱o̱k je̱ tya̱a̱jm.
28 Pois a terra por si mesma produz, primeiro a planta, depois a espiga e, por último, o grão abundante na espiga.
29 Ax ku tseꞌe je̱ tya̱a̱jm myaju, vanꞌit tseꞌe yakpa̱kmojkni ku̱x ta̱ veꞌe je̱ pa̱kmok aats du̱paaꞌty.
29 Quando o fruto amadurece, ele mete-lhe a foice, porque é chegada a colheita.
30 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús vyaampa:
30 Dizia ele: A quem compararemos o Reino de Deus? Ou com que parábola o representaremos?
31 Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk du̱vu̱j je̱ mostaza ta̱a̱mt je̱ja naxku̱jx. Ku veꞌe yakvu̱j, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ ta̱a̱mt du̱nu̱tsayika̱jxp yaja naxviijn;
31 É como o grão de mostarda que, quando é semeado, é a menor de todas as sementes.
32 ax ku tseꞌe yeeꞌk, ñu̱ma̱jiku̱jxpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ viijnk aajy ojts juuꞌ veꞌe yakja̱ꞌkxp, ma̱ja̱ vaamp tseꞌe o̱o̱y, o̱ꞌyixjadap tseꞌe je̱ je̱yyva tá̱nu̱k je̱tseꞌe je̱ pye̱ꞌe̱n du̱pá̱mdat je̱m yꞌaxén akojkm joma veꞌe je̱ e̱p.
32 Mas, depois de semeado, cresce, torna-se maior que todas as hortaliças e estende de tal modo os seus ramos, que as aves do céu podem abrigar-se à sua sombra.
33 Ax may tseꞌe je̱ Jesús du̱tukmuꞌaꞌixmojki je̱ ka̱ts je̱ ayook ax joꞌn ya̱ꞌa̱, veꞌem vintso̱ veꞌe je̱ jayu yꞌo̱ꞌyixjidi je̱tseꞌe du̱vinmó̱tudat.
33 Era por meio de numerosas parábolas desse gênero que ele lhes anunciava a palavra, conforme eram capazes de compreender.
34 Je̱ts nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe tyukmuka̱jtsp, tum tyukmuꞌaꞌixmojkip tseꞌe. Ku veꞌe je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱ma̱a̱di aje̱ꞌe̱jyjida, vaꞌajts tseꞌe du̱ꞌavaꞌniku̱jx.
34 E não lhes falava, a não ser em parábolas; a sós, porém, explicava tudo a seus discípulos.
35 Ku veꞌe je̱ it tyánayini, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱nu̱u̱jmidi:
35 À tarde daquele dia, disse-lhes: Passemos para o outro lado.
36 Vanꞌit tseꞌe je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk yakna̱jkxjidi je̱m barco jo̱o̱tm, je̱ barco joma veꞌe vyeꞌna, je̱tseꞌe je̱ nu̱may jayu du̱mujékumidi. Je̱m tseꞌe vye̱ꞌnada jame̱jtsk jatoojk je̱ barco ma̱a̱t je̱ꞌe̱da.
36 Deixando o povo, levaram-no consigo na barca, assim como ele estava. Outras embarcações o escoltavam.
37 Vanꞌit tseꞌe ma̱kk pyo̱jꞌukvaajñ je̱tseꞌe je̱ na̱a̱j o̱o̱y tyunka̱jxmpojtu̱k je̱tseꞌe tya̱jki je̱m barco jo̱o̱tm. Vanꞌit tseꞌe je̱ barco yꞌojtsꞌukvaanni.
37 Nisto surgiu uma grande tormenta e lançava as ondas dentro da barca, de modo que ela já se enchia de água.
38 Je̱p tseꞌe barco naadup myaꞌaj vyeꞌna je̱ Jesús je̱m kuka̱va niꞌkxm. Vanꞌit tseꞌe du̱yojxti je̱tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi:
38 Jesus achava-se na popa, dormindo sobre um travesseiro. Eles acordaram-no e disseram-lhe: Mestre, não te importa que pereçamos?
39 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús pyojtu̱k, je̱tseꞌe je̱ po̱j du̱tuknu̱u̱jmi. Vanꞌit tseꞌe je̱ ma̱ja̱ na̱ꞌaka̱ya du̱muka̱jts. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ:
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: Silêncio! Cala-te! E cessou o vento e seguiu-se grande bonança.
40 Vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmi je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk:
40 Ele disse-lhes: Como sois medrosos! Ainda não tendes fé?
41 O̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe tyuntsa̱ꞌkidi je̱tseꞌe vimpit atu̱j ñavyaajnjidi:
41 Eles ficaram penetrados de grande temor e cochichavam entre si: Quem é este, a quem até o vento e o mar obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.