Marcos 1
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs NVT
1 Je̱ Jesucristo, je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe jye̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe ya̱ na̱k ñu̱ka̱jtsp, je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayookts ya̱ꞌa̱ veꞌe. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe cho̱o̱ꞌndu̱k.
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn du̱jatyaajñ toꞌk juuꞌ veꞌe ijt je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱jaajy:
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Yakmó̱tup xa veꞌe ku veꞌe toꞌk je̱ jayu jidu̱ꞌu̱m ma̱kk kya̱ts joma veꞌe kyapa̱ntsu̱u̱na:
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Ax veꞌem tseꞌe tyoojnji kyo̱jtsji ax joꞌn je̱ Isaías du̱jatyaajñ. Toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe Juan du̱xa̱a̱ji, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jayu du̱yakna̱pe̱jt joma veꞌe kyapa̱ntsu̱u̱na, je̱tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi je̱tseꞌe vyinmayu̱mpijttinit, je̱tseꞌe du̱maso̱o̱ktinit je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda, je̱tseꞌe ña̱pé̱ttat, veꞌem tseꞌe yakto̱kinme̱e̱ꞌkxtat.
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Nu̱na̱jkxju̱du tseꞌe amo̱tunajxpa nu̱jom juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup je̱m jerusaleenit kyajpu̱n ka̱jxm je̱ts viijnk tso̱v juuꞌ veꞌe je̱m judéait yꞌit jo̱o̱tm. Vintso̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tyo̱kin du̱mavyatsta, veꞌem tseꞌe je̱ Juan yakna̱pé̱tjada je̱m Jordán ma̱ja̱ na̱jo̱o̱tm.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Juuꞌ tseꞌe je̱ Juan vyítip, je̱ camello pa̱jk pu̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe; je̱ ak tseꞌe tyiintsoojmjup. Je̱ paach tseꞌe jyu̱ꞌkxp je̱ts je̱ ma̱ja̱ paꞌajk.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Tyukkaꞌamaay tseꞌe jidu̱ꞌu̱m:
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Je̱ tsoxk na̱a̱j a̱ts miitseꞌe ntukyakna̱pe̱jttup; ax je̱ꞌe̱ pa̱n a̱tseꞌe xpaꞌu̱xꞌo̱o̱kip, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱m mjaꞌvin ka̱jxmda mtukyakna̱pé̱tjadap je̱ Espíritu Santo.
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Ku veꞌe je̱ Juan je̱ jayu du̱yakna̱pejt, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús cha̱a̱ꞌn je̱m Nazaret, toꞌk je̱ kajpu̱n juuꞌ veꞌe je̱m galiléait yꞌit jo̱o̱tm. Ku veꞌe jye̱ꞌy, vanꞌit tseꞌe je̱ Juan yakna̱pe̱jtji je̱m Jordán ma̱ja̱ na̱jo̱o̱tm.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Pítsumnup tseꞌe vyeꞌna je̱ Jesús, vanꞌit tseꞌe du̱ꞌix je̱ tsapjo̱o̱tmit it yꞌavaꞌach je̱tseꞌe je̱ Espíritu Santo ñu̱ka̱daꞌakyju̱ je̱ pak joꞌn.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Vanꞌit tseꞌe yakmo̱tu toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm ka̱daak. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ:
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Vanꞌit tseꞌe je̱ Espíritu Santo du̱yaknu̱jkx je̱ Jesús je̱m vinvaꞌajts it ka̱jxm.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Je̱m tseꞌe yꞌijt vu̱jxtkupx xa̱a̱j; je̱ Satanás tseꞌe ukyakto̱kimpa̱kuvaajnju. Ijtpa tseꞌe je̱ Jesús je̱ muꞌuk tá̱nu̱k ma̱a̱t. Vanꞌit tseꞌe je̱ aangelesta̱jk je̱ Jesús du̱nu̱na̱jkxti je̱tseꞌe o̱jts du̱pattónada.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Ku veꞌe je̱ it ñajxy, vanꞌit tseꞌe je̱ Yakna̱pe̱jtpa Juan yakpoxu̱nta̱kpu̱u̱jm. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ñu̱jkx je̱m galiléait yꞌit jo̱o̱tm je̱tseꞌe du̱tukkaꞌamaajy je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ:
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Najxp tseꞌe je̱ Jesús vyeꞌna je̱ja galiléait mya̱ja̱ na̱ꞌaka̱ya paꞌayi, vanꞌit tseꞌe du̱ꞌix nu̱me̱jtsk je̱ ajkx maakpada, je̱ Simón Pedro ma̱a̱t je̱ yꞌuts Andrés, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ tyukꞌajkxꞌamaakin xuum du̱na̱vá̱jidup vyeꞌna je̱m ma̱ja̱ na̱ꞌaka̱ya jo̱o̱tm.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Vanꞌit tseꞌe du̱maso̱o̱ktini je̱ tyukꞌajkxꞌamaakin xuumda je̱tseꞌe du̱pana̱jkxtini.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Jave̱e̱ꞌn tseꞌe je̱ Jesús jyaaꞌkyo̱ꞌy, je̱tseꞌe du̱ꞌix je̱ Santiago ma̱a̱t je̱ yꞌuts Juan, je̱ Zebedeo je̱ myajntkta̱jk je̱ꞌe̱ veꞌeda, je̱m tseꞌe barco jo̱o̱tm je̱ tyukꞌajkxꞌamaakin xuum du̱ꞌataagada vyeꞌna.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús vyo̱o̱jvjidi. Vanꞌit tseꞌe du̱maso̱o̱ktini je̱ tyeeꞌ Zebedeo je̱m barco jo̱o̱tm ma̱a̱t je̱ tyoompata̱jk, je̱tseꞌe je̱ Jesús du̱pana̱jkxtini.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ma̱a̱t je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk jye̱ꞌydi je̱m capernaaumit kyajpu̱n ka̱jxm. Ku veꞌe je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j du̱paaty, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús tya̱jki je̱p tsaptu̱jkp je̱tseꞌe je̱ jayu du̱yakꞌixpa̱jkꞌukvaajñ.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Atu̱va ato̱ki tseꞌe je̱ jayu du̱tuktaandi je̱ yꞌixpa̱jku̱n ku̱x je̱ kutojku̱n ma̱a̱teꞌe kya̱ts, ka veꞌemap ax joꞌn je̱ tsaptu̱jkpit yakꞌixpa̱jkpata̱jk.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Je̱p tseꞌe tsaptu̱jkp vyeꞌna toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxm je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ma̱kk vyaajñ:
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 ―¿Ti ka̱tsts mitseꞌe mjayejpp a̱a̱ts ma̱a̱t?, nazarétit Jesús. ¿Je̱ꞌe̱ veꞌe mnu̱mejtsp je̱ts a̱a̱tseꞌe xyakkutó̱kiyu̱t? Nꞌixa xa a̱ts mitseꞌe, je̱ Nteꞌyam je̱ Vyaꞌajts Jáyuts mitseꞌe.
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱tuknu̱u̱jmi je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap, je̱tseꞌe vyaajñ:
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Vanꞌit tseꞌe je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap je̱ yaaꞌtya̱jk du̱xitu̱yo̱ꞌy je̱tseꞌe pyítsumni, je̱tseꞌe ma̱kk tyunꞌaka̱a̱ꞌstk.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Ax nu̱jom tseꞌe tyaandi atu̱va ato̱ki je̱tseꞌe ñavyaajnjidi:
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Jatyji tseꞌe je̱ jayu du̱ꞌako̱jtsvaꞌkxy je̱tseꞌe je̱ Jesús yaknu̱jaꞌvi je̱m nu̱jom galiléait yꞌit jo̱o̱tm.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús pyítsum je̱p tsaptu̱jkp je̱tseꞌe tya̱jki je̱p je̱ Simón Pedro ma̱a̱t je̱ Andrés tyu̱jkp, mya̱a̱diduva tseꞌe je̱ Santiago je̱ts je̱ Juan.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Je̱p tseꞌe je̱ Simón Pedro je̱ mya̱ꞌvu̱t taak pyaꞌammaꞌaj, ja̱mpa̱jkjup. Ax jatyji tseꞌe je̱ Jesús yakvaajnji je̱ts pa̱jkjupeꞌe.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱vinkuta̱mi je̱ paꞌam jayu, je̱tseꞌe je̱m kya̱ꞌm du̱majch, je̱tseꞌe du̱yakpojtu̱k. Tun jatyji tseꞌe je̱ ja̱a̱jn ñu̱vaatsjini. Vanꞌit tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk pyattoꞌnijidi.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Ku veꞌe je̱ xa̱a̱j tya̱jkini, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱tuknu̱na̱jkxti pa̱n pa̱n jatyeꞌe pa̱jkju̱dup je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Je̱p tseꞌe ta̱kꞌaagup nu̱jom je̱ jayu ñayꞌamojkijidi.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Yakjo̱tka̱daaknu tseꞌe je̱ Jesús nu̱may je̱ jayu, may viijn tseꞌe je̱ paꞌam du̱jaye̱pta je̱tseꞌe nu̱may je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap du̱yakpítsumni je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda. Kaꞌa tseꞌe je̱ Jesús du̱yakjajtji je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap je̱tseꞌe du̱ꞌavánadat je̱ts je̱ Jesús, je̱ꞌe̱ je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Cristo, juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam vyinko̱o̱n je̱tseꞌe yakkutojknit.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Ko̱o̱ꞌts jatyna tseꞌe vyeꞌna, kaꞌanumeꞌe jyajvív, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús pyojtu̱k je̱tseꞌe je̱ kajpu̱n du̱tukvaach, je̱tseꞌe ñu̱jkx joma veꞌe kyapa̱ntsu̱u̱na. Je̱m tseꞌe chapka̱jts.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Vanꞌit tseꞌe je̱ Simón Pedro je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe mya̱a̱tveꞌnidu, je̱ꞌe̱ tseꞌe na̱jkxtu je̱tseꞌe je̱ Jesús du̱ꞌíxtidi.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Ku veꞌe du̱paatti, vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi:
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌatsa̱a̱jv:
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱tuknajxy du̱tukta̱jki je̱m nu̱jom galiléait yꞌit jo̱o̱tm, je̱tseꞌe kajpu̱n kajpu̱n kyaꞌamaajy je̱p chaptu̱jkpta je̱tseꞌe du̱yakpítsumni je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Vanꞌit tseꞌe toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe leprapa̱jkjup, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Jesús du̱vinkuta̱mi je̱tseꞌe du̱vinko̱xkteni. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱munooꞌkxtk:
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Tukmo̱ꞌtju tseꞌe je̱ Jesús. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ kya̱ꞌa̱j tyuknu̱ko̱o̱jnji je̱tseꞌe vyaajñ:
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Ku xa veꞌe veꞌem vyaajñ, tun jatyji tseꞌe je̱ lepra paꞌam ñu̱vaatsjini je̱ jayu je̱tseꞌe jyo̱tka̱daakni.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ma̱kk pyavaajnji, kaꞌanumeꞌe du̱pake̱jxni vyeꞌna:
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 ―Amo̱tunaxu̱, kaꞌats mitseꞌe pa̱n xvaajnjat pa̱n pa̱neꞌe tu̱myakjo̱tka̱daꞌakyju̱. Na̱jkxu̱ joma veꞌe je̱ teeꞌ je̱tseꞌe du̱ꞌíxu̱t je̱ts jo̱tka̱daꞌakyani mitseꞌe, vanꞌit tseꞌe xyó̱xu̱t juuꞌ veꞌe je̱ Moisés pyavaan ku veꞌe je̱ jayu du̱ko̱o̱ꞌkjaye̱jptini je̱ lepra paꞌam, veꞌem tseꞌe nu̱jom du̱nu̱jávadat je̱ts tá̱vani veꞌe je̱ paꞌam mnu̱vaatsjini.
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Ax na̱jkx tseꞌe je̱ jayu je̱tseꞌe du̱ꞌavanvaꞌkxy nu̱jom juuꞌ veꞌe tu̱tyunju̱ tu̱kya̱tsju̱. Ku veꞌe je̱ jayu du̱ꞌamo̱tunajxti, vanꞌit tseꞌe o̱o̱y du̱tuntso̱jkti je̱tseꞌe yꞌíttat je̱ Jesús ma̱a̱t, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe kyo̱o̱ꞌkꞌo̱ꞌyixjini je̱ Jesús je̱tseꞌe ixna ke̱ꞌxna tyá̱kat jyajuuꞌkajpu̱nku̱jxa, myujékumip tseꞌe je̱ kajpu̱nda je̱tseꞌe yꞌijt joma veꞌe kyapa̱ntsu̱u̱na, je̱m tseꞌe je̱ jayu ñu̱je̱ꞌyajada pa̱n vinxu̱p je̱ kajpu̱n juuꞌ veꞌe ta̱ma̱naat.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.