Lucas 12
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs VC
1 Ku veꞌe nu̱may o̱o̱y je̱ jayu tyunje̱ꞌmyojktini, kamacho̱o̱vna, tyunnañu̱te̱e̱ꞌnjidini tyunnatyukte̱e̱ꞌnjidini, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱nu̱u̱jmi:
1 Enquanto isso, os homens se tinham reunido aos milhares em torno de Jesus, de modo que se atropelavam uns aos outros. Jesus começou a dizer a seus discípulos: Guardai-vos do fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Ku̱x kaꞌa xa veꞌe tii ni tía juuꞌ veꞌe u̱xyam kayaknu̱jaꞌvip je̱tseꞌe kyanu̱ke̱ꞌxnatá̱kat, kaꞌa tseꞌe tii ni tía juuꞌ veꞌe u̱xyam yuꞌuts ijtp je̱tseꞌe kyayaknu̱jávat.
2 Porque não há nada oculto que não venha a descobrir-se, e nada há escondido que não venha a ser conhecido.
3 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, nu̱jomeꞌe juuꞌ miitseꞌe tu̱xko̱tsta ka je̱ nu̱may jayu ma̱a̱tap, myó̱tuvupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ nu̱may jayu; je̱ts nu̱jomeꞌe juuꞌ veꞌe ayuꞌuts tu̱xko̱tsta je̱ts aku̱ꞌu̱ je̱ mta̱jkta, natyukmumaaydu̱kjadapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu ixna ke̱ꞌxna.
3 Pois o que dissestes às escuras será dito à luz; e o que falastes ao ouvido, nos quartos, será publicado de cima dos telhados.
4 ’Miits, juuꞌ a̱tseꞌe nma̱a̱tnayjaꞌvijidup, veꞌemts a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada je̱ts kaꞌa veꞌe xtsa̱ꞌa̱gadat pa̱n pa̱n jatyeꞌe kaꞌo̱ꞌyixju̱dup je̱tseꞌe je̱ jayu je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin du̱yakvintó̱kiyu̱t. Ku̱x ku xa veꞌe je̱ jayu myakꞌo̱o̱ꞌkjadat, kaꞌa tseꞌe tii vintso̱ veꞌe mjaaꞌkjatónjadat.
4 Digo-vos a vós, meus amigos: não tenhais medo daqueles que matam o corpo e depois disto nada mais podem fazer.
5 Ñojkꞌó̱yeꞌe xtsa̱ꞌa̱gadat juuꞌ veꞌe o̱ꞌyixjup je̱ Nteꞌyam je̱tseꞌe du̱tónu̱t, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ kutojku̱n du̱jaye̱jpp je̱tseꞌe je̱ jayu je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin du̱pa̱jkjinit je̱tseꞌe je̱ jayu je̱ jyo̱o̱t je̱ jyaꞌvin je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk du̱pa̱a̱mnit je̱m ja̱njo̱o̱tm. Veꞌem tseꞌe, tsa̱ꞌa̱gada je̱ꞌe̱.
5 Mostrar-vos-ei a quem deveis temer: temei àquele que, depois de matar, tem poder de lançar no inferno; sim, eu vo-lo digo: temei a este.
6 ’Yakto̱o̱ꞌkp xa veꞌe nu̱mugo̱o̱xk je̱ piꞌk je̱yyva tá̱nu̱k me̱jtsk je̱ piꞌk meen ónu̱k, ¿veꞌem xaja? Ax ni toꞌka tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kajaaꞌtyó̱ki je̱ piꞌk je̱yyva tá̱nu̱k.
6 Não se vendem cinco pardais por dois asses? E, entretanto, nem um só deles passa despercebido diante de Deus.
7 Macha̱veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jayep toꞌk toꞌk je̱ mvaajyta juuꞌ veꞌe je̱m mkuvajkmda. Kádits miits mtsa̱ꞌa̱gada, mnu̱má̱jidup xa miitseꞌeda je̱ts ni kaꞌa veꞌe nu̱may je̱ piꞌk je̱yyva tá̱nu̱kta.
7 Até os cabelos da vossa cabeça estão todos contados. Não temais, pois. Mais valor tendes vós do que numerosos pardais.
8 ’Veꞌemts a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada: Pa̱n pa̱n xa veꞌe napya̱a̱jmjup a̱ts ma̱a̱t je̱ja je̱ jayu vyinkujk, je̱ꞌe̱ ma̱a̱tts a̱tseꞌe nnapya̱a̱jmjuvat je̱m je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌaangeles vyinkojkm;
8 Digo-vos: todo o que me reconhecer diante dos homens, também o Filho do Homem o reconhecerá diante dos anjos de Deus;
9 ax pa̱n pa̱n tseꞌe vaamp je̱ja je̱ jayu vyinkujk je̱ts kaꞌa a̱tseꞌe xjaanchjáva, vaꞌanupts a̱tseꞌe je̱m je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌaangeles vyinkojkmda je̱ts ka á̱tsap je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ njayu.
9 mas quem me negar diante dos homens será negado diante dos anjos de Deus.
10 ’O̱pya̱na pa̱n pa̱n a̱tseꞌe xvinko̱jtspe̱jtp, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp, o̱ꞌyipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe yakme̱e̱ꞌkxjat je̱ tyo̱kin. Ax pa̱n pa̱n tseꞌe je̱ Espíritu Santo du̱vinko̱jtspe̱jtp, ni je̱ vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe kyaꞌó̱yat je̱tseꞌe yakme̱e̱ꞌkxjat je̱ tyo̱kin, ni u̱xyama, je̱ts ni vanꞌita ku veꞌe je̱ nam it cho̱o̱ꞌndu̱ku̱t.
10 Todo aquele que tiver falado contra o Filho do Homem obterá perdão, mas aquele que tiver blasfemado contra o Espírito Santo não alcançará perdão.
11 ’Ku xa miitseꞌe myakvó̱vdat je̱p tsaptu̱jkp ukpu̱ je̱p kumoon tu̱jkp, kaꞌats miitseꞌe xvinmáydat pa̱n vintso̱ veꞌe mꞌatsó̱vdat uk pa̱n ti veꞌe mkó̱tstap,
11 Quando, porém, vos levarem às sinagogas, perante os magistrados e as autoridades, não vos preocupeis com o que haveis de falar em vossa defesa,
12 ku̱x je̱ Espíritu Santo veꞌe mmo̱ꞌo̱jadap ti veꞌe mkó̱tstap vanꞌit.
12 porque o Espírito Santo vos inspirará naquela hora o que deveis dizer.
13 Toꞌk tseꞌe juuꞌ veꞌe je̱p nu̱may jayu akujkp veꞌnip, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱nu̱u̱jmi je̱ Jesús:
13 Disse-lhe então alguém do meio do povo: Mestre, dize a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús vyaajñ:
14 Jesus respondeu-lhe: Meu amigo, quem me constituiu juiz ou árbitro entre vós?
15 Vaampa tseꞌe jidu̱ꞌu̱m:
15 E disse então ao povo: Guardai-vos escrupulosamente de toda a avareza, porque a vida de um homem, ainda que ele esteja na abundância, não depende de suas riquezas.
16 Vanꞌit tseꞌe ya̱ tukmuꞌaꞌixmojkin du̱vaajnjidi:
16 E propôs-lhe esta parábola: Havia um homem rico cujos campos produziam muito.
17 Vanꞌit tseꞌe vyinmaajy: “¿Tis a̱ts vineꞌe ntónup? Kaꞌa xa veꞌe tii joma a̱tseꞌe njayé̱pu̱t juuꞌ a̱tseꞌe tu̱mpa̱kmuk.”
17 E ele refletia consigo: Que farei? Porque não tenho onde recolher a minha colheita.
18 Vanꞌit tseꞌe vyaajñ: “Ta̱ xa a̱tseꞌe mpayo̱ꞌo̱y je̱ts jidu̱ꞌu̱m a̱tseꞌe ntónu̱t. Vaꞌan a̱ts du̱yakke̱kku̱xu̱ ya̱ ta̱jk juuꞌ veꞌe muutskit je̱ts a̱tseꞌe mpá̱mu̱t juuꞌ veꞌe mú̱jit, ax je̱pts a̱tseꞌe njayé̱pu̱t nu̱jom juuꞌ a̱tseꞌe tu̱mpa̱kmuk.
18 Disse então ele: Farei o seguinte: derrubarei os meus celeiros e construirei maiores; neles recolherei toda a minha colheita e os meus bens.
19 Vanꞌitts a̱tseꞌe nnaña̱ꞌmu̱xju̱t: Yámani xa a̱tseꞌe nꞌix njayep o̱o̱y je̱ pa̱a̱mdu̱k juuꞌ a̱tseꞌe may xa̱a̱j may joojnt ntukjoojntykap. Vaꞌants a̱ts du̱po̱o̱ꞌkxni, du̱kaayni, du̱ꞌookni, je̱ts a̱ts du̱xo̱o̱jntkni.”
19 E direi à minha alma: ó minha alma, tens muitos bens em depósito para muitíssimos anos; descansa, come, bebe e regala-te.
20 Ax jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Nteꞌyam ña̱ꞌmu̱xji: “Mits, kaꞌa veꞌe juuꞌ o̱y xpayo̱ꞌo̱y. U̱xyam ya̱ tsoojji xa veꞌe mꞌo̱o̱ꞌknit. ¿Ax pa̱n tseꞌe du̱je̱ꞌe̱inup juuꞌ veꞌe mꞌixp mjayejpp?”
20 Deus, porém, lhe disse: Insensato! Nesta noite ainda exigirão de ti a tua alma. E as coisas, que ajuntaste, de quem serão?
21 Ax veꞌem tseꞌe jyaty je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ yꞌavintso̱ o̱ꞌyinji du̱nu̱pa̱jkpe̱jtp juuꞌ jaty yaja naxviijn je̱tseꞌe ti o̱ꞌyin du̱kajayep je̱ja je̱ Nteꞌyam vyinkujk.
21 Assim acontece ao homem que entesoura para si mesmo e não é rico para Deus.
22 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱nu̱u̱jmi je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk:
22 Jesus voltou-se então para seus discípulos: Portanto vos digo: não andeis preocupados com a vossa vida, pelo que haveis de comer; nem com o vosso corpo, pelo que haveis de vestir.
23 Ñu̱má̱jip tseꞌe nu̱yojk ku veꞌe je̱ jayu jyoojntyka je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ kyaaky je̱ ña̱a̱j; ñu̱má̱jip tseꞌe nu̱yojk je̱ jayu je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ vyit je̱ xyo̱x.
23 A vida vale mais do que o sustento e o corpo mais do que as vestes.
24 Ixta vintso̱ veꞌe je̱ ja̱a̱ꞌk kyaniꞌipta, kaꞌa tseꞌe je̱ tya̱a̱jm du̱pa̱kmokta, kaꞌa tseꞌe juuꞌ du̱ma̱a̱dada joma veꞌe du̱yakꞌíttat je̱ tyukjoojntykinda; ó̱yam tseꞌe vyeꞌema, yakjoojntykijidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam. Kadi xvinmayda, nu̱yojk xa miitseꞌe o̱o̱y xtunjaaꞌknu̱má̱jada je̱ts ni kaꞌa veꞌe je̱ je̱yyva tá̱nu̱kta.
24 Considerai os corvos: eles não semeiam, nem ceifam, nem têm despensa, nem celeiro; entretanto, Deus os sustenta. Quanto mais valeis vós do que eles?
25 Jyatunvinmay je̱ꞌe̱ veꞌe, ¿pa̱nts miitseꞌeda juuꞌ veꞌe o̱ꞌyixjup je̱tseꞌe ñaajkyó̱nju̱t jadoꞌk noox?
25 Mas qual de vós, por mais que se preocupe, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
26 Ax pa̱n kaꞌa tseꞌe mꞌo̱ꞌyixjada je̱tseꞌe veꞌem xtóndat juuꞌ veꞌe ve̱e̱ꞌnji, ¿tya̱jx tseꞌe xvinmayda o̱yjuuꞌa?
26 Se vós, pois, não podeis fazer nem as mínimas coisas, por que estais preocupados com as outras?
27 ’Ixta vintso̱ veꞌe je̱ ojts ja̱a̱tit pu̱j ye̱e̱ꞌkta, kaꞌa tseꞌe tyonda, kaꞌa tseꞌe pyiiꞌtta kyo̱jta; ax veꞌemts a̱tseꞌe nvaꞌañ je̱ts ó̱yameꞌe je̱ yakkutojkpa Salomón vaꞌajts tsoj tyunnaxya̱xju̱ yꞌijt, kaꞌa tseꞌe du̱muvaaꞌty ax joꞌn je̱ pu̱j.
27 Considerai os lírios, como crescem; não fiam, nem tecem. Contudo, digo-vos: nem Salomão em toda a sua glória jamais se vestiu como um deles.
28 Pa̱n veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yaktsoja̱pu̱k je̱ aajy je̱ ojts juuꞌ veꞌe u̱xyam ye̱e̱ꞌkp je̱tseꞌe kep je̱ ja̱a̱jn pyaatjinit, ¿vintso̱ts nꞌiteꞌe je̱ Nteꞌyam mkamo̱ꞌo̱jadat pa̱n ti veꞌe mnatyukxó̱xjadap? ¡Ve̱e̱ꞌnji xa veꞌe je̱ Nteꞌyam xjaanchjávada!
28 Se Deus, portanto, veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã se lança ao fogo, quanto mais a vós, homens de fé pequenina!
29 Ax veꞌem tseꞌe, kaꞌa tseꞌe xvinmáydat pa̱n joma veꞌe xpá̱ktat ti veꞌe mkáydap mꞌooꞌktap, kaꞌa tseꞌe je̱m vinmaꞌyu̱n jo̱o̱tm mnaajkꞌítjadat,
29 Não vos inquieteis com o que haveis de comer ou beber; e não andeis com vãs preocupações.
30 ku̱x je̱ꞌe̱jyji veꞌe vyinmaaydup pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kaꞌíxada. Ax ñu̱jaꞌvip tseꞌe je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱ts ti veꞌe cha̱jkp je̱tseꞌe ntukjoojntykimdat.
30 Porque os homens do mundo é que se preocupam com todas estas coisas. Mas vosso Pai bem sabe que precisais de tudo isso.
31 Ñojkꞌó̱yeꞌe xyakvinkó̱pkadat je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm, veꞌem tseꞌe myakmo̱o̱yduvat juuꞌ veꞌe mkáydap mꞌooꞌktap je̱ts juuꞌ veꞌe mnatyukxó̱xjadap.
31 Buscai antes o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas por acréscimo.
32 ’Kaꞌats miitseꞌe mtsa̱ꞌa̱gadat, miits juuꞌ a̱tseꞌe xpamiindup je̱ carnero joꞌnda, ó̱yam xa miitseꞌe nu̱ꞌeejyjida, yꞌo̱yjaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ nTeeꞌamda, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱ts je̱meꞌe kyutojku̱n jo̱o̱tm mꞌijttinit.
32 Não temais, pequeno rebanho, porque foi do agrado de vosso Pai dar-vos o Reino.
33 To̱o̱ꞌkka̱jxtini pa̱n ti veꞌe mꞌíxtup mjaye̱jptup, mo̱o̱ydinits juuꞌ je̱ jayu pa̱n pa̱neꞌe katihꞌijtu̱xju̱dup, ax veꞌem tseꞌe xjayé̱ptat je̱m tsapjo̱o̱tm je̱ o̱ꞌyin juuꞌ veꞌe ni je̱ vinꞌita katókup kaká̱xup, joma veꞌe je̱ me̱e̱ꞌtspa kyatá̱kada je̱ts joma veꞌe je̱ tó̱tu̱k du̱katukkaya.
33 Vendei o que possuís e dai esmolas; fazei para vós bolsas que não se gastam, um tesouro inesgotável nos céus, aonde não chega o ladrão e a traça não o destrói.
34 Ku̱x pa̱n joma xa veꞌe yꞌit juuꞌ veꞌe mꞌíxtup mjaye̱jptup, nay je̱e̱jyam tseꞌe yꞌijtpa je̱ mjo̱o̱tta je̱ mjaꞌvinda.
34 Pois onde estiver o vosso tesouro, ali estará também o vosso coração.
35 ’Apa̱a̱mdu̱ka veꞌe mnaajkꞌijtjidinit, nakyujoojntykajada,
35 Estejam cingidos os vossos rins e acesas as vossas lâmpadas.
36 itta veꞌem ax joꞌn je̱ toompata̱jk juuꞌ veꞌe du̱ꞌaꞌíxtup je̱ vyintsa̱nda juuꞌ veꞌe tu̱ñu̱jkx je̱m je̱ navya̱jkjuva tya̱kꞌam, na̱ꞌa̱k tseꞌe du̱jaye̱pta je̱ ta̱ꞌkxpa je̱ts apa̱a̱mdu̱ka tseꞌe yꞌitta ku veꞌe vyimpijtnit je̱ vyintsá̱n je̱tseꞌe du̱yakꞌavaatsjadat je̱ tya̱kꞌaka̱ꞌa̱ ku veꞌe kyo̱jtspo̱o̱ꞌkxjadat.
36 Sede semelhantes a homens que esperam o seu senhor, ao voltar de uma festa, para que, quando vier e bater à porta, logo lha abram.
37 Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ toompada pa̱n pa̱n jatyeꞌe yakpaattup joojntyk ku veꞌe jye̱ꞌynit je̱ vyintsa̱nda. Tyú̱vam xa a̱tseꞌe nvaꞌañ, je̱ꞌe̱ xa veꞌe viinm du̱pattónap je̱ tyoompa je̱tseꞌe du̱yaknáxtat kaayva.
37 Bem-aventurados os servos a quem o senhor achar vigiando, quando vier! Em verdade vos digo: cingir-se-á, fá-los-á sentar à mesa e servi-los-á.
38 Xo̱o̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ toompada ku veꞌe yakpaaꞌttat joojntykta, jyatsoꞌm joꞌna veꞌe jye̱ꞌynit je̱ vyintsa̱nda ukpu̱ jajviip.
38 Se vier na segunda ou se vier na terceira vigília e os achar vigilantes, felizes daqueles servos!
39 Ax nu̱jávadats ya̱ꞌa̱ veꞌe: Pa̱n ku̱du̱nu̱java xa veꞌe je̱ kuta̱jk pa̱n vinꞌiteꞌe je̱ me̱e̱ꞌtspa tya̱kavaꞌañ, joojntyk tseꞌe ñaajkꞌítju̱t je̱tseꞌe du̱kayakjátu̱t je̱tseꞌe je̱ tya̱jk du̱yakꞌavaꞌatsu̱t je̱tseꞌe je̱ pya̱a̱mdu̱k yakme̱e̱ꞌtsjat.
39 Sabei, porém, isto: se o senhor soubesse a que hora viria o ladrão, vigiaria sem dúvida e não deixaria forçar a sua casa.
40 Nay veꞌempats miitseꞌeda, apa̱a̱mdu̱ka tseꞌe mnaajkꞌijtjidinit, ku̱x kavinmaaypeꞌe mve̱ꞌnadat ku a̱tseꞌe nmiinnuvat jadoꞌk nax, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp.
40 Estai, pois, preparados, porque, à hora em que não pensais, virá o Filho do Homem.
41 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pedro yꞌamo̱tutú̱viji:
41 Disse-lhe Pedro: Senhor, propões esta parábola só a nós ou também a todos?
42 Vanꞌit tseꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n yꞌatsa̱a̱jv:
42 O Senhor replicou: Qual é o administrador sábio e fiel que o senhor estabelecerá sobre os seus operários para lhes dar a seu tempo a sua medida de trigo?
43 Ax ku tseꞌe je̱ vyintsá̱n jye̱ꞌyni, vanꞌit tseꞌe du̱ꞌix je̱ts o̱yeꞌe du̱kutyún je̱ ayook juuꞌ veꞌe yaktaan. Xo̱o̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ixꞌijtpa ku veꞌe veꞌem du̱tún.
43 Feliz daquele servo que o senhor achar procedendo assim, quando vier!
44 Tyú̱vam xa a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada je̱ts je̱ vyintsa̱neꞌe tukka̱ta̱jkiká̱xjup je̱tseꞌe du̱ꞌixꞌítu̱t nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe yꞌixp jyayejpp.
44 Em verdade vos digo: confiar-lhe-á todos os seus bens.
45 Kaꞌa xa je̱ꞌe̱ veꞌe vyeꞌema ax joꞌn toꞌk je̱ ixꞌijtpa juuꞌ veꞌe du̱nasjaꞌvip je̱ts tánapeꞌe je̱ vyintsá̱n, je̱tseꞌe du̱jomtún du̱titún je̱ vyintsá̱n je̱ tyoompada, je̱tseꞌe je̱ mookjuva du̱ma̱a̱tkáy du̱ma̱a̱tꞌuuꞌk.
45 Mas, se o tal administrador imaginar consigo: Meu senhor tardará a vir, e começar a espancar os servos e as servas, a comer, a beber e a embriagar-se,
46 Kavinmaayp tseꞌe vye̱ꞌnat je̱ xa̱a̱j ku veꞌe je̱ vyintsá̱n jye̱ꞌynit je̱tseꞌe veꞌem yakkupaadat. Vanꞌit tseꞌe je̱ vyintsá̱n je̱ tsaachpaatu̱n myo̱ꞌo̱ju̱t je̱tseꞌe du̱pá̱mu̱t joma veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe kaka̱tsu̱pa̱jktup.
46 o senhor daquele servo virá no dia em que não o esperar e na hora em que ele não pensar, e o despedirá e o mandará ao destino dos infiéis.
47 ’Je̱ toompa juuꞌ veꞌe du̱janu̱jaꞌvip pa̱n ti veꞌe je̱ vyintsá̱n jyatsa̱jkp, je̱tseꞌe kyanayꞌapa̱a̱mdu̱kaja, je̱tseꞌe kyaka̱tsa̱pu̱k, o̱o̱y tseꞌe tyunyakvó̱pu̱t.
47 O servo que, apesar de conhecer a vontade de seu senhor, nada preparou e lhe desobedeceu será açoitado com numerosos golpes.
48 Ax je̱ toompa juuꞌ veꞌe du̱kanu̱jaꞌvip pa̱n ti veꞌe je̱ vyintsá̱n cha̱jkp, je̱tseꞌe du̱tún juuꞌ veꞌe je̱ tsaachpaatu̱n du̱javinmajtsjup, ve̱e̱ꞌnji tseꞌe yakvó̱pu̱t. Pa̱n pa̱n xa veꞌe juuꞌ o̱o̱y tunyakmo̱o̱yp, o̱o̱y tseꞌe juuꞌ tyunyakꞌamó̱tunuvat; je̱ts pa̱n pa̱n tseꞌe o̱o̱y juuꞌ tunyaktukka̱ta̱jkip, nu̱yojk tseꞌe juuꞌ yakꞌaꞌíxjinuvat.
48 Mas aquele que, ignorando a vontade de seu senhor, fizer coisas repreensíveis será açoitado com poucos golpes. Porque, a quem muito se deu, muito se exigirá. Quanto mais se confiar a alguém, dele mais se há de exigir.
49 ’Je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nnu̱miin yaja naxviijn je̱ts a̱tseꞌe je̱ ja̱a̱jn nja̱pno̱ꞌo̱kat. ¡Jé̱jani je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱tyo̱o̱yni!
49 Eu vim lançar fogo à terra, e que tenho eu a desejar se ele já está aceso?
50 Nyaknáxupts a̱tseꞌe je̱ tsaachpaatu̱n, o̱o̱yts a̱tseꞌe ntunnavyinmaꞌyu̱nma̱ꞌa̱ju̱ ku̱xeꞌe je̱ xa̱a̱j kyatúnju̱na.
50 Mas devo ser batizado num batismo; e quanto anseio até que ele se cumpra!
51 ¿Veꞌemts miitseꞌe mvinmayda je̱ts je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nnu̱miin je̱tseꞌe kyaꞌítu̱t je̱ muvaampa je̱ tsoꞌoxpa̱jkpa yaja naxviijn? Ax kaꞌa tseꞌe. Je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nnu̱miin je̱tseꞌe je̱ jayu yaktsoꞌoxpá̱ku̱t.
51 Julgais que vim trazer paz à terra? Não, digo-vos, mas separação.
52 Ku̱x u̱xyameꞌe du̱ꞌukvaꞌanu̱t je̱ts joma veꞌe nu̱mugo̱o̱xk je̱ jayu cha̱a̱nada toꞌk ja̱a̱jn toꞌk ta̱jk, pya̱jkvaꞌkxjadap tseꞌe je̱ teeꞌ je̱ taak ma̱a̱t je̱ yꞌónu̱kta; nu̱toojk tseꞌe du̱tsoꞌoxpá̱ktat juuꞌ veꞌe nu̱me̱jtsk, nu̱me̱jtsk tseꞌe du̱tsoꞌoxpá̱ktat juuꞌ veꞌe nu̱toojk.
52 Pois de ora em diante haverá numa mesma casa cinco pessoas divididas, três contra duas, e duas contra três;
53 Je̱ ónu̱k teeꞌ, choꞌoxpá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ myajntk; nay je̱ majntk, choꞌoxpá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tyeeꞌ. Je̱ ónu̱k taak, choꞌoxpá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ña̱a̱x; nay je̱ na̱a̱x, choꞌoxpá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tyaak. Je̱ xákix taak, choꞌoxpá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ xyákix na̱a̱x; nay je̱ xákix na̱a̱x, choꞌoxpá̱kupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ xyákix taak.
53 estarão divididos: o pai contra o filho, e o filho contra o pai; a mãe contra a filha, e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora, e a nora contra a sogra.
54 Ñu̱u̱jmiva tseꞌe je̱ Jesús je̱ nu̱may jayu:
54 Dizia ainda ao povo: Quando vedes levantar-se uma nuvem no poente, logo dizeis: Aí vem chuva. E assim sucede.
55 Ku veꞌe xjávada je̱ts me̱jtspeꞌe je̱ ta̱ꞌa̱jts po̱j je̱m joma veꞌe je̱ vinvaꞌajts it, veꞌem tseꞌe mvaꞌanda je̱ts o̱o̱yeꞌe ya̱ it tyunꞌampa̱kuvaꞌañ, ax ampa̱jkp tseꞌe ya̱ it.
55 Quando vedes soprar o vento do sul, dizeis: Haverá calor. E assim acontece.
56 ¡Me̱jtsꞌaajta me̱jtsjo̱o̱tta! ¿Tya̱jx tseꞌe xkanu̱jávada juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yam tyuump?
56 Hipócritas! Sabeis distinguir os aspectos do céu e da terra; como, pois, não sabeis reconhecer o tempo presente?
57 ’¿Tya̱jx tseꞌe viinm xkapayo̱ꞌo̱yda juuꞌ veꞌe pyaatyp yꞌake̱e̱guip?
57 Por que também não julgais por vós mesmos o que é justo?
58 Pa̱n je̱m xa veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe mnu̱xa̱ꞌa̱ijidup je̱tseꞌe xma̱a̱tna̱jkxta je̱ja je̱ yakkutojkpa vyinkujk, ixta pa̱n vintso̱ veꞌe xma̱a̱tnamyujo̱tꞌó̱yajadat je̱ja tooꞌ aajy, veꞌem tseꞌe mkavó̱vjadat je̱ja je̱ to̱kin payo̱ꞌyva vyinkujk. Ku̱x pa̱n mvo̱o̱jvju̱dupeꞌe, vanꞌit tseꞌe je̱ to̱kin payo̱ꞌyva mtukka̱tá̱kajadat je̱ poxu̱nta̱kpa̱a̱mpa. Ax je̱ poxu̱nta̱kpa̱a̱mpa tseꞌe mpoxu̱nta̱kpá̱mjadap.
58 Ora, quando fores com o teu adversário ao magistrado, faze o possível para entrar em acordo com ele pelo caminho, a fim de que ele te não arraste ao juiz, e o juiz te entregue ao executor, e o executor te ponha na prisão.
59 Ax veꞌemts a̱tseꞌe nvaꞌañ je̱ts kaꞌajameꞌe mpítsumdat je̱p poxu̱ntu̱jkp viꞌnameꞌe xkakuve̱tta nu̱jom juuꞌ veꞌe myó̱jidup.
59 Digo-te: não sairás dali, até pagares o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.