João 5
Ya̱ʼa̱ tseʼe je̱ nam ko̱jtstán juuʼ veʼe je̱ Nteʼyamˍ xyaktaajnjimdu je̱ nMa̱j Vintsá̱namda Jesucristo ka̱jx (MTONT) vs AAI
1 Ku veꞌe je̱ it ñajxy, vanꞌit tseꞌe je̱ israeejlit jayu xya̱a̱jtoondi; vimpe̱jtnuva tseꞌe je̱ Jesús je̱m Jerusalén.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Je̱m tseꞌe kajpu̱n ka̱jxm vyeꞌna toꞌk viijn je̱ na̱a̱j naaꞌpá̱ts, Betesda je̱ꞌe̱ veꞌe xya̱a̱j, je̱ hebreo aajts je̱ꞌe̱ veꞌe. (Myutá̱mip tseꞌe vyeꞌna je̱ kajpu̱n naaꞌpá̱ts aka̱ꞌa̱ juuꞌ veꞌe tyukxa̱a̱jidu Je̱ Carnero je̱ Ñaaꞌpá̱ts Aka̱ꞌa̱.) Joma veꞌe je̱ na̱a̱j, je̱m tseꞌe vyeꞌniva mugo̱o̱xk vits je̱ e̱pu̱tso̱o̱ktku̱n joma veꞌe je̱ jayu yꞌe̱pu̱tsa̱ꞌa̱k.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Je̱p tseꞌe e̱pu̱tso̱o̱ktku̱n paꞌtkup myaꞌajta vyeꞌna nu̱may je̱ paꞌam jáyuda: je̱m tseꞌe je̱ viints jáyuda, je̱m tseꞌe je̱ u̱xke̱t jáyuda, je̱m tseꞌe je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe pa̱jkju̱dup je̱ pata̱ꞌa̱jts paꞌam, je̱mpa tseꞌe juuꞌ veꞌe je̱ kya̱ꞌa̱jta je̱ tyekta tu̱tyunta̱a̱tsni. Je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌaꞌíxtup ku veꞌe je̱ tsoxk na̱a̱j jyepu̱tsyo̱ꞌo̱yu̱t,
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 ku̱x veꞌemeꞌe je̱ jayu vyinmaaydi je̱ts toꞌma jatyeꞌe toꞌk je̱ ángeles vyáñu̱k yꞌijt joma veꞌe je̱ na̱a̱j naaꞌpá̱ts je̱tseꞌe du̱jepu̱tsyo̱ꞌo̱y je̱ na̱a̱j. Veꞌem tseꞌe vyinmaaydi je̱ts pa̱n pa̱neꞌe mutooꞌva̱jkp ta̱jkip je̱m na̱jo̱o̱tm ku veꞌe tu̱jyepu̱tsyo̱ꞌo̱y vyeꞌna, jo̱tka̱daakp tseꞌe, jyatipaꞌama veꞌe du̱ma̱a̱da.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Je̱m tseꞌe vyeꞌna toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe iiꞌpx maktoodojt joojntani paꞌamꞌijtp.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Ku veꞌe je̱ Jesús yꞌixji je̱tseꞌe du̱nu̱jaꞌvi je̱ts jékani veꞌe pyaꞌamꞌít, vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmi:
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Vanꞌit tseꞌe je̱ paꞌam jayu yꞌatsa̱a̱jv:
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Je̱tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xji:
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Tun jatyji tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk jyo̱tka̱daakni, je̱ myaajntku̱n du̱pa̱kmojkni, je̱tseꞌe yo̱ꞌpya̱jkni. Ax po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱jts je̱ꞌe̱ veꞌe vyeꞌna vanꞌit,
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ israeejlit jayu du̱nu̱u̱jmidi je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe jo̱tka̱daaknu:
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Vanꞌit tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk yꞌatso̱o̱jvjidi:
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Vanꞌit tseꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vidi:
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱nu̱java pa̱n pa̱n je̱ꞌe̱ veꞌe yakjo̱tka̱daakjinu ku̱x tá̱vani veꞌe du̱ꞌixtó̱kini vyeꞌna je̱ Jesús je̱m nu̱may jayu akojkm juuꞌ veꞌe je̱m veꞌnidup.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 U̱xꞌo̱o̱k tseꞌe je̱ Jesús pyaatji je̱p ma̱ja̱ tsaptu̱jkp, je̱tseꞌe ña̱ꞌmu̱xji:
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Vanꞌit tseꞌe ñu̱jkx je̱ yaaꞌtya̱jk je̱tseꞌe o̱jts du̱vaajnjada je̱ myuꞌisraeejlit jayu je̱ts je̱ Jesús je̱ꞌe̱ veꞌe yakjo̱tka̱daakju.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ israeejlit jayu du̱jomtoondi du̱titoondi je̱ Jesús je̱tseꞌe du̱ꞌukyakꞌo̱o̱ꞌkuvaꞌanda je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe veꞌem du̱tuujn ku veꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j vyeꞌna.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Ax jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ israeejlit jayu nu̱yojk du̱tunjaaꞌktso̱jkti je̱tseꞌe du̱yakꞌo̱o̱ꞌktat, ka je̱ꞌe̱ ka̱jxjyapeꞌe ku veꞌe du̱kahꞌamaaꞌyi je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j, je̱ꞌe̱ ka̱jxpa veꞌe ku veꞌe ñaajkꞌakijpxaja ma̱a̱t je̱ Nteꞌyam ku veꞌe vyaꞌañ je̱ts Tyeeꞌam je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 ku̱x xtso̱jkp a̱tseꞌe je̱ nTeeꞌ je̱ts a̱tseꞌe xtukꞌix nu̱jom juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe tyuump, xjaaꞌktukꞌíxupts a̱tseꞌe je̱ts a̱tseꞌe ntónu̱t juuꞌ veꞌe du̱jaaꞌknu̱má̱jip je̱ts ni kaꞌa veꞌe juuꞌ a̱tseꞌe u̱xyam ntuump nka̱jtsp, veꞌem tseꞌe atu̱va ato̱ki myaktánjadat.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Ku̱x veꞌem ax joꞌn je̱ Dios Teeꞌ du̱yakjoojntykpú̱k je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk je̱tseꞌe je̱ joojntykin du̱ma̱ꞌa̱, nay veꞌempa tseꞌe a̱ts, je̱ꞌe̱ je̱ yꞌOnu̱k, nmo̱o̱yvapts a̱tseꞌe je̱ joojntykin pa̱n pa̱n a̱tseꞌe ntsa̱jkp.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Je̱ Dios Teeꞌ, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n du̱to̱kimpayo̱ꞌo̱y, a̱tseꞌe xmo̱o̱y nu̱jom je̱ kutojku̱n je̱ts a̱tseꞌe nto̱kimpayo̱ꞌo̱yu̱t,
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 ax veꞌemts a̱tseꞌe nu̱jom je̱ jayu xmo̱o̱yvat je̱ vintsa̱ꞌkin juuꞌ veꞌe myo̱o̱ydup je̱ Dios Teeꞌ. Pa̱n pa̱n xa a̱tseꞌe xkavintsa̱ꞌkip, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱vintsa̱ꞌkiva je̱ Dios Teeꞌ, juuꞌ a̱tseꞌe xke̱jxp.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 ’Tyú̱vam xa a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada, vaampam a̱tseꞌe, pa̱n pa̱neꞌe du̱ꞌamo̱tunajxp juuꞌ a̱tseꞌe nka̱jtsp je̱tseꞌe du̱jaanchjáva je̱ꞌe̱ pa̱n a̱tseꞌe xke̱jxp, jyayejppts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp, ax kaꞌa tseꞌe yakmo̱ꞌo̱t je̱ tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtnup, je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ o̱o̱ꞌku̱n tu̱ñu̱vaꞌachju̱ je̱tseꞌe tu̱tya̱ka joma veꞌe je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Tyú̱vam xa a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada, vaampam a̱tseꞌe, je̱ts pyaatypeꞌe je̱ xa̱a̱j, u̱xyamts je̱ꞌe̱ veꞌe, ku veꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk du̱ꞌamo̱tunáxtat juuꞌ a̱tseꞌe nka̱jtsp; pa̱n pa̱n jaty tseꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtup, joojntykidinupts je̱ꞌe̱ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Ku̱x veꞌem ax joꞌn je̱ Dios Teeꞌ je̱ joojntykin du̱yakje̱ja, nay veꞌempats a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n xmo̱o̱yva je̱ts a̱tseꞌe je̱ joojntykin nyakjé̱jivat,
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 nay je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe xmo̱o̱yva je̱ kutojku̱n je̱ts a̱tseꞌe nto̱kimpayo̱ꞌo̱yu̱t, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Kaꞌats ya̱ꞌa̱ veꞌe atu̱va ato̱ki xtuktándat. Pyaaꞌtupeꞌe je̱ xa̱a̱j ku veꞌe nu̱jom je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk du̱ꞌamo̱tunáxtat juuꞌ a̱tseꞌe nkó̱tsup
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 je̱tseꞌe pyítsumdinit joma veꞌe tu̱ñaxtá̱kada. Pa̱n pa̱n jaty tseꞌe du̱toondu juuꞌ veꞌe o̱y, joojntykpa̱jktinuvapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx jyoojntykidinit; ax pa̱n pa̱n jaty tseꞌe du̱toondu juuꞌ veꞌe ka ó̱yap, joojntykpa̱jktinuvapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx chaachpaattinit.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 ’Kaꞌa a̱tseꞌe xꞌo̱ꞌyixju̱ je̱ts a̱tseꞌe viinm juuꞌ ntónu̱t, to̱kimpayo̱ꞌyp xa a̱tseꞌe ax joꞌn a̱tseꞌe nyaktukpavaꞌañ. Pyaatyp yꞌake̱e̱guipts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ a̱tseꞌe nto̱kimpayo̱ꞌyp, ku̱x ka je̱ꞌe̱p a̱tseꞌe nꞌíxtip vintso̱ a̱tseꞌe ya̱ nꞌavintso̱ vinmaꞌyu̱n nyaktónu̱t, je̱ꞌe̱ a̱tseꞌe nꞌíxtip juuꞌ veꞌe cha̱jkp je̱ꞌe̱ pa̱n a̱tseꞌe xke̱jxp.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Pa̱n a̱tsji xa veꞌe je̱ nꞌayook nmu̱ko̱jtspejtp je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe tuntoomp, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe tyun.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Je̱m tseꞌe jadoꞌk pa̱neꞌe a̱ts je̱ nꞌayook du̱nu̱ko̱jtspe̱jtp, ax nmu̱jaꞌvinupts a̱tseꞌe je̱ts je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe kya̱jtsp a̱ts ka̱jx, toompts je̱ꞌe̱ veꞌe.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Miits xa veꞌe je̱ jayu mtuknu̱ke̱jxtu je̱ Yakna̱pe̱jtpa Juan je̱tseꞌe na̱jkx du̱ꞌamo̱tutú̱vada; vintso̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pu̱u̱jm, tyú̱vamts je̱ꞌe̱ veꞌe.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Ka je̱ꞌe̱pts a̱tseꞌe nyaktónup juuꞌ veꞌe je̱ jayu kya̱jtsp o̱y a̱ts ka̱jx, je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada vintso̱ veꞌe je̱ Juan kya̱jts a̱ts ka̱jx je̱ts veꞌemeꞌe mtso̱ꞌo̱ktat.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Veꞌem xa veꞌe je̱ Juan yꞌijt ax joꞌn toꞌk je̱ ta̱ꞌkxpa juuꞌ veꞌe to̱o̱yp je̱tseꞌe kyutu̱ꞌkx, ax mnayjaꞌvijiduts miitseꞌeda je̱tseꞌe je̱ ko̱na it mxo̱o̱jntkti joma veꞌe je̱ꞌe̱.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Ax nma̱a̱tts a̱tseꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n juuꞌ veꞌe nu̱yojk toomp je̱ts ni kaꞌa veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Juan kyo̱jts, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ jaty a̱tseꞌe ntuump, nay je̱ꞌe̱jyamts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ a̱tseꞌe je̱ Dios Teeꞌ xtuknu̱ke̱jxp je̱ts a̱tseꞌe ntónu̱t je̱ts a̱tseꞌe nyakꞌavaadat. Ax juuꞌ jaty a̱tseꞌe ntuump, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pa̱a̱mp je̱ts je̱ Dios Teeꞌ a̱tseꞌe xke̱jxp.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Nay veꞌempa tseꞌe je̱ Dios Teeꞌ, juuꞌ a̱tseꞌe xke̱jxp, yajkpapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n. Ni vinꞌita xa je̱ꞌe̱ veꞌe xkahꞌamo̱tunaxta, ni vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe xkaꞌixta,
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 kaꞌa tseꞌe mtuktá̱kajada je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook ku̱x kaꞌa a̱tseꞌe xjaanchjávada, je̱ts viinmeꞌe je̱ Dios Teeꞌ a̱ts xkex.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 O̱o̱y xa veꞌe xtuntoonkada je̱ Kunuuꞌkx Jatyán ku̱x veꞌemeꞌe mvinmayda je̱ts je̱ꞌe̱ ka̱jxeꞌe xpaattinit je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp; ó̱yameꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán du̱ꞌavana je̱ts pa̱n a̱tseꞌe,
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 kaꞌats a̱ts miitseꞌe xnu̱minuvaꞌanda je̱tseꞌe xjayé̱ptat je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 ’Kaꞌa xa a̱tseꞌe nyaktún je̱ ma̱jin juuꞌ veꞌe je̱ jayu yajkyp.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Nꞌíxada xa a̱ts miitseꞌeda, nnu̱jaꞌvipts a̱tseꞌe je̱ts kaꞌa miitseꞌe je̱ Nteꞌyam xtso̱kta.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 A̱ts je̱ nTeeꞌ ka̱jx xa a̱tseꞌe nmiijn, kaꞌats a̱ts miitseꞌe xkuva̱kta; pa̱n miimp tseꞌe jadoꞌk je̱ yꞌavintso̱ je̱ꞌe̱ ka̱jx, je̱ꞌe̱ tseꞌe tu̱u̱v mkuvá̱ktap.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 ¿Vintso̱ts a̱ts miitseꞌe xjaanchjávadat pa̱n mnakyuva̱jku̱xju̱dupeꞌe je̱ ma̱jin vimpit atu̱j je̱tseꞌe xkaꞌíxtada je̱ ma̱jin juuꞌ veꞌe toꞌk je̱ Nteꞌyam yajkyp?
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Kaꞌa miitseꞌe mvinmáydat je̱ts nmu̱ꞌa̱a̱ꞌnadap a̱ts miitseꞌe je̱m a̱ts je̱ nTeeꞌ vyinkojkm, viinmeꞌe je̱ Moisés mnu̱ꞌa̱a̱ꞌnajadat, je̱ꞌe̱ juuꞌ miitseꞌe mmá̱kkidup.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Pa̱n ku̱xjaanchjávada xa veꞌe juuꞌ veꞌe je̱ Moisés jyaay, ku̱xjaanchjaꞌviduvats a̱tseꞌe, ku̱x ñu̱ko̱jtseꞌe je̱ Moisés je̱ts pa̱n a̱tseꞌe ku veꞌe jyaajy.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Ax pa̱n kaꞌa tseꞌe xjaanchjávada juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe jyaay, ¿vintso̱seꞌe xjaanchjávadat juuꞌ a̱tseꞌe nka̱jtsp?
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.