Atos 8

Totontepec Mixe NT (MTO_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yꞌo̱yjaꞌvits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Saulo ku veꞌe je̱ Esteban du̱yakꞌo̱o̱ꞌkti. Ku je̱ Saulo du̱jomtuujn du̱tituujn je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe je̱ Jesús du̱jaanchjaꞌvidup Ax vanꞌit tseꞌe o̱o̱y tyunyakjomtonꞌukvaandi tyunyaktitonꞌukvaandi je̱m Jerusalén je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱jaanchjaꞌvidup je̱ Jesús. Nu̱jom tseꞌe yꞌayo̱ꞌvyaꞌkxka̱jxti je̱m judéait je̱ts samaariait yꞌit jo̱o̱tm, je̱ kuka̱tsivata̱jkji tseꞌe taandu je̱m Jerusalén.
1 E Saulo concordou inteiramente com a morte de Estêvão. Uma grande onda de perseguição começou naquele dia e varreu a igreja de Jerusalém. Todos eles, com exceção dos apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e de Samaria.
2 Je̱meꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱vinjaꞌvidup du̱vintsa̱ꞌkidup je̱ Nteꞌyam, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yaknaxta̱jkidinu je̱ Esteban je̱tseꞌe o̱o̱y du̱tunnu̱yaaxti.
2 (Alguns homens devotos vieram e, com grande tristeza, sepultaram Estêvão.)
3 Ax je̱ Saulo, yꞌíxtipts je̱ꞌe̱ veꞌe vintso̱ veꞌe je̱ jayu du̱ko̱o̱ꞌkjaanchjaꞌvidinit je̱ Jesús, ta̱jkm ta̱jkm tseꞌe tya̱ka je̱tseꞌe du̱yakjavya̱a̱ꞌmpítsumjada je̱tseꞌe du̱yakjapyoxu̱nta̱kpá̱mjada pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱jaanchjaꞌvidup je̱ Jesucristo, veꞌem je̱ yaaꞌtya̱jk veꞌem je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk.
3 Saulo, porém, procurava destruir a igreja. Ia de casa em casa, arrastava para fora homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 Ax je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe yo̱ꞌvyaꞌkxtu, yꞌavaꞌnidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook nu̱jom pa̱n joma tso̱ veꞌe ña̱jkxta.
4 Os que haviam sido dispersos, porém, anunciavam as boas-novas a respeito de Jesus por onde quer que fossem.
5 Je̱ Felipe tseꞌe o̱jts je̱m samaariait kyajpu̱n ka̱jxm je̱tseꞌe je̱m je̱ jayu du̱vaajnji je̱ Cristo jye̱ꞌe̱.
5 Filipe foi para a cidade de Samaria e ali falou ao povo sobre o Cristo.
6 Nayꞌamojkijidu tseꞌe nu̱may je̱ jayu je̱tseꞌe toꞌk jo̱o̱t du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe kya̱jtsp; yꞌíxtuvapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe tyuump.
6 Quando as multidões ouviram sua mensagem e viram os sinais que ele realizava, deram total atenção às suas palavras.
7 Yakjo̱tka̱daaktinu tseꞌe nu̱may je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap, ayaaxp tseꞌe je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap tyukvaatsjidini; yakjo̱tka̱daaktuva tseꞌe je̱ mojkpa jayu je̱ts je̱ u̱xke̱t jayu.
7 Muitos espíritos impuros eram expulsos e, aos gritos, deixavam suas vítimas, e muitos paralíticos e aleijados eram curados.
8 Ax veꞌem tseꞌe je̱ jayu o̱o̱y tyunxo̱o̱jntkti je̱m kajpu̱n ka̱jxm.
8 Por isso, houve grande alegria naquela cidade.
9 Je̱m tseꞌe vyeꞌna toꞌk je̱ maayva juuꞌ veꞌe Simón du̱xa̱a̱j, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ samaariait jayu du̱vinꞌa̱a̱ꞌn ku veꞌe vyaajñ je̱ts ñu̱má̱jip je̱ꞌe̱ veꞌe.
9 Um homem chamado Simão praticava feitiçaria ali havia anos. Ele deixava o povo de Samaria admirado, e afirmava ser alguém importante.
10 Toꞌk jo̱o̱t je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu yꞌamo̱tunajxju̱duva yꞌijt, je̱ mú̱jit je̱ muutskit. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi: ―Je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱ja̱ kutojku̱n ma̱a̱t xa ya̱ꞌa̱ veꞌe ya̱ yaaꞌtya̱jk.
10 Todos, dos mais simples aos mais importantes, se referiam a ele como “o Grande Poder de Deus”.
11 Mya̱ja̱pa̱a̱mdup tseꞌe ku̱x jekeꞌe tyunvinꞌa̱a̱ꞌnjidi je̱ maayk ka̱jx.
11 Ouviam-no com atenção, pois, durante muito tempo, ele os tinha deixado admirados com sua magia.
12 Ku veꞌe je̱ Felipe tyukmuko̱jtsjidi vintso̱ je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ jayu yꞌitta je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm je̱tseꞌe vyaꞌnu̱xjidi je̱ Jesucristo jye̱ꞌe̱, nu̱may tseꞌe du̱jaanchjaꞌvidi je̱ Jesucristo je̱tseꞌe ña̱pe̱jtti, veꞌem je̱ yaaꞌtya̱jk veꞌem je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk.
12 No entanto, quando Filipe lhes levou a mensagem sobre as boas-novas do reino de Deus e sobre o nome de Jesus Cristo, eles creram e, como resultado, muitos homens e mulheres foram batizados.
13 Jyaanchjaꞌviva tseꞌe je̱ Simón juuꞌ veꞌe je̱ Felipe tukmuko̱jtsju je̱tseꞌe ña̱pe̱jtpa, je̱tseꞌe je̱ Felipe du̱ma̱a̱tnáxy du̱ma̱a̱ttá̱ka, je̱ꞌe̱ veꞌe tyukꞌatú̱vip je̱ ma̱jin je̱ts je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin juuꞌ veꞌe toojnjup.
13 O próprio Simão creu e foi batizado. Começou a seguir Filipe por toda parte, admirando-se dos sinais e milagres que ele realizava.
14 Je̱ kuka̱tsivata̱jk juuꞌ veꞌe je̱m Jerusalén taandu, ku tseꞌe je̱ ka̱ts du̱mó̱tudi je̱ts kyuva̱jktu veꞌe je̱ samaariait jayu je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, vanꞌit tseꞌe je̱m du̱ke̱jxti je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan.
14 Quando os apóstolos em Jerusalém souberam que o povo de Samaria havia aceitado a mensagem de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 Ku veꞌe jye̱ꞌydi, vanꞌit tseꞌe du̱nu̱tsapko̱jtsti je̱ samaariait jayu juuꞌ veꞌe je̱ Jesús du̱jaanchjaꞌvidup je̱tseꞌe veꞌem je̱ Espíritu Santo tyá̱kat je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda,
15 Assim que os dois chegaram, oraram para que aqueles convertidos recebessem o Espírito Santo,
16 ku̱x ni pa̱na veꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda kyaꞌitna vyeꞌna je̱ Espíritu Santo, na̱petji veꞌe vye̱ꞌnada ku veꞌe vyaandi je̱ts je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesuuseꞌe pyana̱jkxuvaandup.
16 pois, apesar de terem sido batizados em nome do Senhor Jesus, o Espírito Santo ainda não havia descido sobre nenhum deles.
17 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pedro ma̱a̱t je̱ Juan je̱ kya̱ꞌa̱j tyuknu̱ko̱o̱jnjidi. Ku veꞌe veꞌem du̱toondi, vanꞌit tseꞌe je̱ Espíritu Santo tya̱jki je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda.
17 Então Pedro e João impuseram as mãos sobre eles, e receberam o Espírito Santo.
18 Ku veꞌe je̱ Simón du̱ꞌix je̱ts ta̱jkipeꞌe je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxm je̱ Espíritu Santo ku veꞌe je̱ kuká̱tsivada je̱ kya̱ꞌa̱j tyuknu̱ko̱o̱jnjidi, vanꞌit tseꞌe je̱ meen du̱javampe̱jtjidi,
18 Simão viu que as pessoas recebiam o Espírito quando os apóstolos impunham as mãos sobre elas. Então ofereceu-lhes dinheiro,
19 je̱tseꞌe vyaajñ: ―Mo̱o̱yduva a̱ts toꞌk aaj je̱ kutojku̱n je̱ts ku a̱tseꞌe o̱pya̱na ya̱ nka̱ꞌa̱j ntuknu̱kó̱nu̱t, vanꞌit tseꞌe je̱ Espíritu Santo tyá̱kat je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda.
19 dizendo: “Deem-me este poder também, para que, quando eu impuser as mãos sobre as pessoas, elas recebam o Espírito Santo!”.
20 Vanꞌit tseꞌe je̱ Pedro ña̱ꞌmu̱xji: ―¡Kijpxeꞌe je̱ mmeen xma̱a̱tvintó̱kiyu̱t je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe veꞌem mvinmay je̱ts o̱ꞌyipeꞌe je̱tseꞌe je̱ meen yaktukjóyu̱t juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yajkyp je̱ myaaꞌyu̱n ka̱jx!
20 Pedro, porém, respondeu: “Que seu dinheiro seja destruído com você, por imaginar que o dom de Deus pode ser comprado!
21 Kaꞌa xa mits ya̱ꞌa̱ veꞌe mtukka̱daꞌakyju̱ je̱tseꞌe xtónu̱t ya̱ toonk a̱a̱ts ma̱a̱t ku̱x kaꞌa veꞌe je̱ mjo̱o̱t je̱ mjaꞌvin yꞌo̱ya je̱ja je̱ Nteꞌyam vyinkujk.
21 Você não tem parte nem direito neste ministério, pois seu coração não é justo diante de Deus.
22 Vinmayu̱mpijtni, maso̱o̱kni je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykin, je̱ts munooꞌkxtu̱ku̱ je̱ Nteꞌyam. O̱yapeꞌe mme̱e̱ꞌkxu̱xju̱t je̱ ko̱ꞌo̱y vinmaꞌyu̱n juuꞌ veꞌe mjayejpp,
22 Arrependa-se de sua maldade e ore ao Senhor. Talvez ele perdoe esses seus maus pensamentos,
23 ku̱x ta̱ a̱tseꞌe nꞌix je̱ts o̱o̱yeꞌe je̱ ko̱ꞌo̱y jo̱o̱t xtunjayep, je̱ to̱kin tseꞌe mka̱ꞌmijup.
23 pois vejo que você está cheio de amarga inveja e é prisioneiro do pecado”.
24 Vanꞌit tseꞌe je̱ Simón yꞌatsa̱a̱jv: ―Nu̱tsapko̱tsta a̱ts toꞌk aaj, veꞌemts a̱tseꞌe xkajátu̱t xkanáxu̱t juuꞌ veꞌe tu̱xko̱tsta je̱ts a̱tseꞌe nkavintó̱kiyu̱t ―jidu̱ꞌu̱m tseꞌe yꞌatsa̱a̱jv.
24 Simão exclamou: “Orem ao Senhor por mim, para que essas coisas terríveis não me aconteçam!”.
25 Ku veꞌe je̱ kuká̱tsivada je̱ jayu du̱vaajnjidi je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook je̱ts ti veꞌe yꞌixtu myó̱tudu ku veꞌe je̱ Jesús du̱ma̱a̱tvítti, vanꞌit tseꞌe vyimpijttini je̱m Jerusalén. Namvaateꞌe je̱m ña̱jkxtini, vanꞌit tseꞌe du̱ꞌavaꞌnidi je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook je̱m may kajpu̱n ka̱jxm juuꞌ veꞌe je̱m samaariait yꞌit jo̱o̱tm.
25 Depois de terem testemunhado e proclamado a palavra do Senhor em Samaria, Pedro e João voltaram a Jerusalém. Ao longo do caminho, pararam em muitas vilas samaritanas para anunciar as boas-novas.
26 Ku veꞌe veꞌem jyajty, vanꞌit tseꞌe toꞌk je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n je̱ yꞌaangeles du̱muka̱jts je̱ Felipe. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱u̱jmi: ―Pojtu̱ku̱ je̱ts na̱jkxu̱ je̱m vinvaꞌajts it ka̱jxm, je̱ꞌe̱ tseꞌe mpá̱kup je̱ tooꞌ juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌmp je̱m Jerusalén je̱tseꞌe je̱m Gaza ñu̱jkx.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: “Vá para o sul, para a estrada no deserto que liga Jerusalém a Gaza”.
27 Vanꞌit tseꞌe je̱ Felipe pyojtu̱k je̱tseꞌe ñu̱jkx. Je̱m tseꞌe ñu̱jkx vyeꞌna ku veꞌe du̱ma̱a̱tnavyaatji toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk, etiopíait jayu je̱ꞌe̱ veꞌe; je̱ Candace, toꞌk je̱ etiopíait yakkutojkpa ta̱ꞌa̱xta̱jk, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tyoompa, je̱ꞌe̱ je̱ myeen tseꞌe kya̱ꞌmip. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe Jerusalén je̱ yaaꞌtya̱jk yꞌa̱ts, o̱jts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱m je̱ Nteꞌyam du̱vinjava du̱vintsa̱ꞌa̱ga,
27 Filipe partiu e encontrou no caminho um alto oficial etíope, o eunuco responsável pelos tesouros de Candace, rainha da Etiópia. Ele tinha ido a Jerusalém para participar da adoração
28 vimpijtnup je̱ꞌe̱ veꞌe vyeꞌna je̱m tya̱kꞌam. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe ña̱ku̱ka̱ts vyeꞌna carreta jo̱o̱tm juuꞌ veꞌe je̱ caballo pyavu̱u̱ꞌmp, je̱ꞌe̱ tseꞌe kya̱jtsp juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa Isaías jyaay.
28 e estava no caminho de volta. Sentado em sua carruagem, lia em voz alta o livro do profeta Isaías.
29 Vanꞌit tseꞌe je̱ Espíritu Santo du̱nu̱u̱jmi je̱ Felipe: ―Muta̱ma xi carreta.
29 Então o Espírito disse a Filipe: “Aproxime-se e acompanhe a carruagem”.
30 Ku veꞌe ñaajktá̱miji je̱ Felipe, vanꞌit tseꞌe du̱ꞌamo̱tunajxy je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe kya̱jtsp je̱ na̱k juuꞌ veꞌe je̱ Isaías jyatyaan. Vanꞌit tseꞌe du̱ꞌamo̱tutu̱vi: ―¿Mvinmó̱tupts ya̱ꞌa̱ veꞌe juuꞌ veꞌe mka̱jtsp?
30 Filipe correu até a carruagem e, ouvindo que o homem lia o profeta Isaías, perguntou-lhe: “O senhor compreende o que lê?”.
31 Vanꞌit tseꞌe yꞌatsa̱a̱jv: ―¿Vintso̱s a̱tseꞌe nvinmó̱tuvu̱t pa̱n kaꞌa veꞌe pa̱n pa̱n pa̱n a̱tseꞌe xtukvinmó̱tuvup? Je̱tseꞌe je̱ Felipe yakꞌamo̱tu je̱tseꞌe pyé̱tu̱t je̱m carreta jo̱o̱tm je̱tseꞌe du̱paaꞌa̱jxtu̱kat.
31 O homem respondeu: “Como posso entender sem que alguém me explique?”. E convidou Filipe a subir na carruagem e sentar-se ao seu lado.
32 Je̱ Kunuuꞌkx Jatyán juuꞌ veꞌe kya̱jtsp vyeꞌna, jidu̱ꞌu̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe vyaꞌañ:
32 Era esta a passagem das Escrituras que ele estava lendo: “Ele foi levado como ovelha para o matadouro; como cordeiro mudo diante dos tosquiadores, não abriu a boca.
33 Jidu̱ꞌu̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ juuꞌ veꞌe kyo̱jts.
33 Foi humilhado e a justiça lhe foi negada. Quem pode falar de seus descendentes? Pois sua vida foi tirada da terra”.
34 Vanꞌit tseꞌe je̱ yakkutojkpa ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱ tyoompa du̱ꞌamo̱tutu̱vi je̱ Felipe: ―Vaajnjikts a̱ts toꞌk aaj. ¿Viinmeꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa ñatyijju̱ ku ya̱ꞌa̱ veꞌe du̱jaajy, ukpu̱ viijnk jayu je̱ꞌe̱ veꞌe tyijp?
34 O eunuco perguntou a Filipe: “Diga-me, o profeta estava falando de si mesmo ou de outro?”.
35 Vanꞌit tseꞌe je̱ Felipe vyaꞌnu̱xji je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook, tyuknu̱jaꞌvi veꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk je̱ Jesús jye̱ꞌe̱. Je̱ Kunuuꞌkx Jatyán juuꞌ veꞌe yꞌixtu je̱tseꞌe du̱ko̱jtsti, je̱ꞌe̱ tseꞌe kyo̱jtsvaats tooꞌva̱jkp.
35 Então Filipe, começando com essa mesma passagem das Escrituras, anunciou-lhe as boas-novas a respeito de Jesus.
36 Ku tseꞌe ñaxta vyeꞌna je̱m tooꞌ am, je̱tseꞌe je̱ tsoxk na̱a̱j du̱ꞌixpaatti, vanꞌit tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk vyaajñ: ―U̱xyaja xa veꞌe je̱ tsoxk na̱a̱j, ¿ax ti tseꞌe du̱kayakꞌo̱ꞌyip je̱ts a̱tseꞌe nna̱pé̱tu̱t?
36 Prosseguindo, chegaram a um lugar onde havia água. Então o eunuco disse: “Veja, aqui tem água! O que me impede de ser batizado?”.
37 Vanꞌit tseꞌe je̱ Felipe vyaajñ: ―Pa̱n toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t xa veꞌe je̱ Jesucristo xjaanchjáva, o̱ꞌyip tseꞌe. Vanꞌit tseꞌe yꞌatsa̱a̱jv: ―Njaanchjaꞌvip xa a̱tseꞌe je̱ts je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesucristo.
37 Filipe disse: “Nada o impede, se você crê de todo o coração”. O eunuco respondeu: “Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus”.
38 Vanꞌit tseꞌe je̱ tyoompa du̱nu̱u̱jmi je̱tseꞌe du̱yakꞌatú̱vat je̱ carreta. Ku veꞌe yꞌatu̱vi, vanꞌit tseꞌe vyajntkti je̱ Felipe ma̱a̱t je̱ yaaꞌtya̱jk je̱tseꞌe du̱yakna̱pejt.
38 Então mandou parar a carruagem, os dois desceram até a água e Filipe o batizou.
39 Ku veꞌe pyítsumdini je̱m na̱jo̱o̱tm, vanꞌit tseꞌe je̱ Espíritu Santo, juuꞌ veꞌe ijtp je̱m je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n jyaꞌvin ka̱jxm, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Felipe toꞌmayji du̱yakna̱jkx viijnk tso̱v, kaꞌa veꞌe yꞌukꞌíxjini je̱ yaaꞌtya̱jk. Xo̱o̱jntkp tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk ña̱jkxni.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor tomou Filipe e o levou. O eunuco não tornou a vê-lo, mas seguiu viagem cheio de alegria.
40 Ax je̱ Felipe, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe azótovit kyajpu̱n ka̱jxm o̱jts yakꞌix, kajpu̱n kajpu̱n tseꞌe ñajxy je̱tseꞌe du̱ꞌavaꞌni je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook je̱m Cesarea paat.
40 Então Filipe apareceu mais ao norte, na cidade de Azoto. Anunciou as boas-novas ali e em todas as cidades ao longo do caminho, até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.