Mateus 25

mri2012 (MRI2012) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 “Nā, ka rite te rangatiratanga o te rangi ki ngā wāhina kotahi tekau, i mau i ā rātou rama, ā, haere ana ki te whakatau i te tāne mārena hou.
1 "O Reino dos céus, pois, será semelhante a dez virgens que pegaram suas candeias e saíram para encontrar-se com o noivo.
2 Tokorima o rātou he maharakore, tokorima he mahara.
2 Cinco delas eram insensatas, e cinco eram prudentes.
3 Ko ngā mea maharakore i mau i ā rātou rama, kīhai ia i mau hinu.
3 As insensatas pegaram suas candeias, mas não levaram óleo consigo.
4 Ko te hunga mahara i mau hinu atu i roto i ā rātou ipu me ā rātou rama.
4 As prudentes, porém, levaram óleo em vasilhas juntamente com suas candeias.
5 Ka whakaroa te tāne mārena hou, ka tunewha rātou katoa, ka moe.
5 O noivo demorou a chegar, e todas ficaram com sono e adormeceram.
6 Nā, i waenganui pō, ka pā te karanga, ‘Ē, ko te tāne mārena hou! Puta mai koutou ki te whakatau i a ia.’
6 "À meia-noite, ouviu-se um grito: ‘O noivo se aproxima! Saiam para encontrá-lo! ’
7 “Kātahi ka ara katoa aua wāhina, ka whakapai i ā rātou rama.
7 "Então todas as virgens acordaram e prepararam suas candeias.
8 Nā, ka mea te hunga maharakore ki te hunga mahara, ‘Hōmai ki a mātou tētahi wāhi o tā koutou hinu; ka pirau hoki ā mātou rama.’
8 As insensatas disseram às prudentes: ‘Dêem-nos um pouco do seu óleo, pois as nossas candeias estão se apagando’.
9 Nā, ka whakahoki te hunga mahara, ka mea, ‘Kāhore! Kei kore e ranea mā mātou, mā koutou; engari, me haere koutou ki ngā kaihoko, hoko ai i tētahi mā koutou.’
9 "Elas responderam: ‘Não, pois pode ser que não haja o suficiente para nós e para vocês. Vão comprar óleo para vocês’.
10 “Ā, nō tō rātou haerenga atu ki te hoko, ka tae mai te tāne mārena hou; ā, tomo tahi ana me ia ki te mārena te hunga kua āta rite; ā, tūtakina ana te tatau.
10 "E saindo elas para comprar o óleo, chegou o noivo. As virgens que estavam preparadas entraram com ele para o banquete nupcial. E a porta foi fechada.
11 Muri iho ka tae ērā wāhina, ka mea, ‘E te ariki, e te ariki, uakina ki a mātou.’
11 "Mais tarde vieram também as outras e disseram: ‘Senhor! Senhor! Abra a porta para nós! ’
12 Nā, ka whakahoki ia, ka mea, ‘He pono tāku e mea nei ki a koutou, kāhore ahau e mōhio ki a koutou.’
12 "Mas ele respondeu: ‘A verdade é que não as conheço! ’
13 “Kia mataara rāpea koutou, e kore hoki koutou e mōhio ki te rā, ki te hāora, e puta mai ai te Tama a te tangata.”
13 "Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora! "
14 “Ka rite hoki ki te tangata e haere ana ki tawhiti, karangatia ana e ia āna pononga ake, ā, hoatu ana ki a rātou āna taonga.
14 "E também será como um homem que, ao sair de viagem, chamou seus servos e confiou-lhes os seus bens.
15 Ki tētahi i hoatu e ia e rima taranata, ki tētahi e rua, ki tētahi kotahi; ki ia tangata, ki ia tangata, he mea whakarite ki tō rātou uaua; ā, haere ana ia.
15 A um deu cinco talentos, a outro dois, e a outro um; a cada um de acordo com a sua capacidade. Em seguida partiu de viagem.
16 Nā, ko te haerenga o te tangata i a ia nei ngā taranata e rima, hokohokona ana aua mea e ia, ā, riro ana i a ia e rima atu ngā taranata.
16 O que havia recebido cinco talentos saiu imediatamente, aplicou-os, e ganhou mais cinco.
17 Pērā anō hoki te tangata i ngā mea e rua; e rua atu i riro i a ia.
17 Também o que tinha dois talentos ganhou mais dois.
18 Ko te tangata ia i te mea kotahi, haere ana, kei te keri ki te whenua, ā, hunā ana e ia te moni a tōna ariki.
18 Mas o que tinha recebido um talento saiu, cavou um buraco no chão e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Ā, roa rawa iho, ka puta te ariki o aua pononga, ka mea kia kōrerotia āna moni e rātou ki a ia.
19 "Depois de muito tempo o senhor daqueles servos voltou e acertou contas com eles.
20 Ā, ko te haerenga o te tangata i a ia nei ngā taranata e rima, ka mauria mai e ia e rima atu ngā taranata, ā, ka mea, ‘E te ariki, e rima āu taranata i hōmai ai ki ahau; nā, e rima atu ngā taranata kua riro mai i ahau hei tāpiri mō ērā.’
20 O que tinha recebido cinco talentos trouxe os outros cinco e disse: ‘O senhor me confiou cinco talentos; veja, eu ganhei mais cinco’.
21 Ka mea tōna ariki ki a ia, ‘Pai rawa, e te pononga pai, e te pononga pono; pono tāu mahi ki ngā mea ruarua māku koe e mea hei rangatira mō ngā mea maha; uru mai koe ki te hari o tōu ariki.’
21 "O senhor respondeu: ‘Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco; eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor! ’
22 “Me tērā hoki i a ia nei ngā taranata e rua, ka haere mai, ka mea, ‘E te ariki, e rua āu taranata i hōmai ai ki ahau; nā, e rua atu ngā taranata kua riro mai i ahau hei tāpiri mō ērā.’
22 "Veio também o que tinha recebido dois talentos e disse: ‘O senhor me confiou dois talentos; veja, eu ganhei mais dois’.
23 Ka mea tōna ariki ki a ia, ‘Pai rawa, e te pononga pai, e te pononga pono; pono tonu tāu mahi ki ngā mea ruarua, māku koe e mea hei rangatira mō ngā mea maha; uru mai koe ki te hari o tōu ariki.’
23 "O senhor respondeu: ‘Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco; eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor! ’
24 “Ā, ko te haerenga mai hoki o te tangata i a ia nei te taranata kotahi, ka mea, ‘E te ariki, i mātau ahau ki a koe he tangata pakeke koe, e kokoti ana i te wāhi kīhai i ruia e koe, e kohikohi ana i te wāhi kīhai i whakatītaria e koe.
24 "Por fim veio o que tinha recebido um talento e disse: ‘Eu sabia que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Nā, ka wehi ahau, ā, haere ana, hunā ana i tāu taranata ki te whenua; nā, tāu nā.’
25 Por isso, tive medo, saí e escondi o seu talento no chão. Veja, aqui está o que lhe pertence’.
26 “Nā, ka whakahoki tōna ariki, ka mea ki a ia, ‘Pononga kino, pononga māngere, i mātau koe e kokoti ana ahau i te wāhi kīhai i ruia e ahau, e kohikohi ana i te wāhi kīhai i whakatītaria e ahau.
26 "O senhor respondeu: ‘Servo mau e negligente! Você sabia que eu colho onde não plantei e junto onde não semeei?
27 Ko te mea tika hoki kia kawea e koe tāku moni ki ngā rangatira pēke moni, ā, ka tae mai ahau, ka riro mai tāku me ōna hua anō.
27 Então você devia ter confiado o meu dinheiro aos banqueiros, para que, quando eu voltasse, o recebesse de volta com juros.
28 Ko tēnei, tangohia te taranata i a ia, hoatu ki tērā i ngā taranata kotahi tekau.
28 " ‘Tirem o talento dele e entreguem-no ao que tem dez.
29 Ki te whai mea hoki tētahi, ka hoatu anō ki a ia, ā, ka maha atu āna; ā, ki te kāhore he mea a tētahi, ko āna mea ake ka tangohia i a ia.
29 Pois a quem tem, mais será dado, e terá em grande quantidade. Mas a quem não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Nā, makā te pononga huakore ki te pōuri i waho; ko te wāhi tērā o te tangi, o te tetēā o ngā niho.’ ”
30 E lancem fora o servo inútil, nas trevas, onde haverá choro e ranger de dentes’ ".
31 “Nā, hei te taenga mai o te Tama a te tangata me tōna korōria, rātou tahi ko ngā anahera, ko reira ia noho ai ki runga ki te torōna o tōna korōria.
31 "Quando o Filho do homem vier em sua glória, com todos os anjos, assentar-se-á em seu trono na glória celestial.
32 Ā, ka whakaminea ki tōna aroaro ngā iwi katoa; ka wehea rātou e ia ētahi i ētahi, ka pērātia me te hēpara e wehe nei i ngā hipi, i ngā koati.
32 Todas as nações serão reunidas diante dele, e ele separará umas das outras como o pastor separa as ovelhas dos bodes.
33 Ka whakatūria e ia ngā hipi ki tōna matau, ko ngā koati ki mauī.
33 E colocará as ovelhas à sua direita e os bodes à sua esquerda.
34 “Kātahi, te Kīngi ka mea ki te hunga i tōna matau, ‘Haere mai, e te hunga whakapai a tōku Matua, nohoia te rangatiratanga kua rite noa ake mō koutou nō te orokohanganga rā anō o te ao.
34 "Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: ‘Venham, benditos de meu Pai! Recebam como herança o Reino que lhes foi preparado desde a criação do mundo.
35 I hiakai hoki ahau, ā, whāngainga ana e koutou. I matewai ahau, ā, whakainumia ana e koutou; he manene ahau, ā, whakamanuhiritia ana e koutou.
35 Pois eu tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; fui estrangeiro, e vocês me acolheram;
36 I tū tahanga, ā, whakakākahuria ana e koutou; he tūroro, ā, tirotirohia ana ahau e koutou; i te whare herehere ahau, ā, haere mai ana koutou ki ahau.’
36 necessitei de roupas, e vocês me vestiram; estive enfermo, e vocês cuidaram de mim; estive preso, e vocês me visitaram’.
37 “Nā, ka whakahoki te hunga tika ki a ia, ka mea, ‘E te Ariki, nōnahea mātou i kite ai i a koe e hiakai ana, ā, whāngai ana i a koe? E mate ana rānei i te wai, ā, whakainu ana i a koe?
37 "Então os justos lhe responderão: ‘Senhor, quando te vimos com fome e te demos de comer, ou com sede e te demos de beber?
38 Nōnahea mātou i kite ai i a koe e manene ana, ā, whakamanuhiri ana i a koe? E tū tahanga ana rānei, ā, whakakākahu ana i a koe?
38 Quando te vimos como estrangeiro e te acolhemos, ou necessitado de roupas e te vestimos?
39 Nōnahea hoki mātou i kite ai i a koe e tūroro ana, i te whare herehere rānei, ā, haere ana ki a koe?’
39 Quando te vimos enfermo ou preso e fomos te visitar? ’
40 Ko reira whakahoki ai te Kīngi, mea ai ki a rātou, ‘He pono tāku e mea nei ki a koutou, ko tā koutou i mea ai ki tētahi o āku tēina, ahakoa ki te iti rawa, he meatanga tēnā ki ahau.’
40 "O Rei responderá: ‘Digo-lhes a verdade: o que vocês fizeram a algum dos meus menores irmãos, a mim o fizeram’.
41 “Ko reira ia kī atu ai ki te hunga i te taha ki mauī, ‘Mawehe atu i ahau, e te hunga ka oti nei te kanga, ki te ahi kā tonu, kua kā noa ake mō te rēwera rātou ko āna anahera.
41 "Então ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: ‘Malditos, apartem-se de mim para o fogo eterno, preparado para o diabo e os seus anjos.
42 I hiakai hoki ahau, ā, kīhai i whāngainga e koutou; i mate i te wai, ā, kīhai i whakainumia e koutou.
42 Pois eu tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e nada me deram para beber;
43 He manene ahau, ā, kīhai i whakamanuhiritia e koutou. I tū tahanga, ā, kīhai i whakakākahuria e koutou; he tūroro ahau, i te whare herehere, ā, kīhai koutou i tirotiro i ahau.’
43 fui estrangeiro, e vocês não me acolheram; necessitei de roupas, e vocês não me vestiram; estive enfermo e preso, e vocês não me visitaram’.
44 “Ko reira anō rātou whakahoki ai ki a ia, mea ai, ‘E te Ariki, nōnahea mātou i kite ai i a koe e hiakai ana, e matewai ana, e manene ana, e tū tahanga ana, e tūroro ana, i te whare herehere rānei, ā, kīhai i mahi mea māu?’
44 "Eles também responderão: ‘Senhor, quando te vimos com fome ou com sede ou estrangeiro ou necessitado de roupas ou enfermo ou preso, e não te ajudamos? ’
45 Ko reira whakahoki ai ia ki a rātou, mea ai, ‘He pono tāku e mea nei ki a koutou, I te mea kīhai nei i meatia e koutou ki tētahi o ngā nonohi rawa nei, inā, kīhai i meatia ki ahau.’
45 "Ele responderá: ‘Digo-lhes a verdade: o que vocês deixaram de fazer a alguns destes mais pequeninos, também a mim deixaram de fazê-lo’.
46 Nā, ko ēnei e haere ki te whiu utu hara kāhore nei ōna mutunga; ko te hunga tika ia ki te ora tonu.”
46 "E estes irão para o castigo eterno, mas os justos para a vida eterna".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.