2 Crônicas 9

mri2012 (MRI2012) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ā, i te rongonga o te kuīni o Hēpā ki te rongo o Horomona, ka haere mai ki te whakamātau i a Horomona ki ngā kupu pakeke ki Hiruhārama. Nui atu hoki te tira, he kāmera anō e waha ana i ngā mea kakara, i tōna nui o te kōura, i te kōhatu utu nui. Ā, nō tōna taenga mai ki a Horomona, ka kōrerotia e ia ki a ia ngā mea katoa i tōna ngākau.
1 A rainha de Sabá soube da fama de Salomão, e foi a Jerusalém para pô-lo à prova com perguntas difíceis. Quando chegou, acompanhada de uma enorme caravana, com camelos carregados de especiarias, grande quantidade de ouro e pedras preciosas, foi até Salomão e lhe fez todas as perguntas que tinha em mente.
2 Ā, whakaaturia ana e Horomona ki a ia te tikanga o āna kupu katoa; kāhore he kupu i ngaro i a Horomona, i kore te whakaatu ki a ia.
2 Salomão respondeu a todas; nenhuma lhe foi tão difícil que não pudesse responder.
3 Ā, nō te kitenga o te kuīni o Hēpā i te mōhio o Horomona, i te whare hoki i hangā e ia,
3 Vendo a sabedoria de Salomão, bem como o palácio que ele havia construído,
4 i te kai o tāna tēpu, i te nohoanga o āna tāngata, i te tūranga o āna kaimahi, i ō rātou kākahu, i āna kairiringi wāina, i ō rātou kākahu; i tōna pikitanga i piki atu ai ia ki te whare o Ihowā; kore ake he wairua i roto i a ia.
4 o que era servido em sua mesa, o lugar de seus oficiais, os criados e copeiros, todos uniformizados, e os holocaustos que ele fazia no templo do Senhor, ela ficou impressionada.
5 Nā, ka mea ia ki te kīngi, “Pono tonu ngā mea i rongo ai ahau i tōku whenua mō āu mahi, mō tōu mōhio.
5 Disse ela então ao rei: "Tudo o que ouvi em meu país acerca de tuas realizações e de tua sabedoria era verdade.
6 Otiia, kīhai ahau i whakapono ki ā rātou kōrero, ā tae noa mai ahau, kite noa ōku kanohi. Nanā, kīhai te hāwhe o te nui o tōu mōhio i kōrerotia mai ki ahau; nui atu tāu i te rongo i rongo ai ahau.
6 Mas eu não acreditava no que diziam, até ver com os meus próprios olhos. Na realidade, não me contaram nem a metade da grandeza de tua sabedoria; tu ultrapassas em muito o que ouvi.
7 Anō te hari o āu tāngata, te hari o ēnei pononga āu e tū tonu nei i tōu aroaro, e whakarongo nei ki tōu mōhio!
7 Como devem ser felizes os homens da tua corte, que continuamente estão diante de ti e ouvem a tua sabedoria!
8 Kia whakapaingia a Ihowā, tōu Atua, i āhuareka nei ki a koe, i hōmai nei i a koe ki runga ki tōna torōna, hei kīngi mā Ihowā, mā tōu Atua; he aroha nā tōu Atua ki a Īharaira, he mea anō kia whakapūmautia ai rātou ake ake, koia koe i meinga ai e ia hei kīngi mō rātou, hei mahi i te whakawā, i te tika.”
8 Bendito seja o Senhor, o teu Deus, que se agradou de ti e te colocou no trono dele para reinar pelo Senhor, pelo teu Deus. Por causa do amor de teu Deus para com Israel e do seu desejo de preservá-lo para sempre, ele te fez rei, para manter a justiça e a retidão".
9 Nā, hōmai ana e ia ki te kīngi kotahi rau e rua tekau taranata kōura, tōna tini anō o ngā mea kakara, me ngā kōhatu utu nui. Kāhore anō he mea kakara hei rite mō ēnei i hōmai nei e te kuīni o Hēpā ki a Kīngi Horomona.
9 E ela deu ao rei quatro toneladas e duzentos quilos de ouro e grande quantidade de especiarias e de pedras preciosas. Nunca se viu tantas especiarias tais como aquelas que a rainha de Sabá deu ao rei Salomão.
10 Nā, ko ngā tāngata a Hūrāma, rātou ko ngā tāngata a Horomona, i kawea mai ai te kōura i Ōpira, i kawea mai anō e rātou he rākau aramuka, he kōhatu utu nui hoki.
10 ( Os marinheiros de Hirão e de Salomão trouxeram ouro de Ofir, e também madeira de junípero e pedras preciosas.
11 Nā, ka hangā e te kīngi aua rākau aramuka hei huarahi ki te whare o Ihowā, ki te whare hoki o te kīngi, ā, hei hāpa, hei hātere, hei mea mā ngā kaiwaiata; kāhore i kitea he pērā i mua, i te whenua o Hūrā.
11 O rei utilizou a madeira para fazer a escadaria do templo do Senhor e a do palácio real, além de harpas e liras para os músicos. Nunca se havia visto algo semelhante em Judá. )
12 Nā, ka hoatu e Kīngi Horomona ki te kuīni o Hēpā ngā mea katoa i pai ai ia, āna hoki i tono ai, hāunga ngā mea i mauria mai e ia ki te kīngi. Nā, ko tōna tahuritanga, ka haere ki tōna ake whenua, rātou ko āna tāngata.
12 O rei Salomão deu à rainha de Sabá tudo o que ela desejou e pediu; muito mais do que ela lhe tinha trazido. Então ela e seus servos voltaram para o seu país.
13 Nā, ko te taimaha o te kōura i tae mai ki a Horomona i te tau kotahi, e ono rau e ono tekau mā ono taranata kōura;
13 O peso do ouro que Salomão recebia anualmente era de vinte e três toneladas e trezentos quilos,
14 hāunga ngā mea i mauria mai e ngā kairapu taonga, e ngā kaihokohoko. I kawea mai anō he kōura, he hiriwa, e ngā kīngi katoa o Arāpia, e ngā kāwana o te whenua, ki a Horomona.
14 fora o que os mercadores e os comerciantes traziam. Também todos os reis da Arábia e os governadores do país traziam ouro e prata para Salomão.
15 Nā, ka hangā e Kīngi Horomona ētahi pukupuku, e rua rau, he mea patu te kōura; e ono rau hekere o te kōura patu i meatia ki te pukupuku kotahi;
15 O rei Salomão fez duzentos escudos grandes de ouro batido, utilizando três quilos e seiscentos gramas de ouro em cada um.
16 me ētahi pukupuku iti iho, e toru rau, he mea patu anō te kōura. E toru rau hekere kōura i meatia ki te pukupuku kotahi; ā, whakatakotoria ana e te kīngi ki te whare o te ngahere o Repanōna.
16 Também fez trezentos escudos pequenos de ouro batido, com um quilo e oitocentos gramas de ouro em cada um. O rei os colocou no Palácio da Floresta do Líbano.
17 I hangā anō e te kīngi he torōna nui ki te rei, whakakikoruatia iho ki te kōura parakore.
17 O rei mandou fazer ainda um grande trono de marfim revestido de ouro puro.
18 Ā, e ono ngā kurupae ki te torōna, me te tūranga waewae, he mea kōura, he mea hono ki te torōna, me ngā okiokinga anō i te wāhi e nohoia ana, i tētahi taha, i tētahi taha, e rua hoki ngā raiona e tū ana i te taha o ngā okiokinga.
18 O trono tinha seis degraus, e um estrado de ouro fixo nele. Nos dois lados do assento havia braços, com um leão junto a cada braço.
19 Kotahi tekau mā rua ngā raiona i reira e tū ana i tētahi taha, i tētahi taha, i ngā kaupae e ono. Kāhore he mea pērā i hangā i tētahi atu rangatiratanga.
19 Doze leões ficavam nos seis degraus, um de cada lado. Nada igual havia sido feito em nenhum outro reino.
20 Nā, ko ngā oko inu katoa a Kīngi Horomona, he kōura kau; me ngā oko katoa o te whare o te ngahere o Repanōna, he kōura parakore; kāhore he mea hiriwa; kīhai te hiriwa i kīia he mea nui i ngā rā o Horomona.
20 Todas as taças do rei Salomão eram de ouro, bem como todos os utensílios do Palácio da Floresta do Líbano. Não havia nada de prata, pois a prata quase não tinha valor nos dias de Salomão.
21 He kaipuke hoki a te kīngi, rere ai ki Tarahihi me ngā tāngata a Hūrāma; kotahi te ūnga mai i ngā tau e toru o ngā kaipuke o Tarahihi, me te mau mai i te kōura, i te hiriwa, i te rei, i te makimaki, i te pīkake.
21 O rei tinha uma frota de navios mercantes tripulados por marinheiros do rei Hirão. Cada três anos a frota voltava, trazendo ouro, prata, marfim, macacos e pavões.
22 Nā, nui atu a Kīngi Horomona i ngā kīngi katoa o te whenua te whai taonga, te mōhio.
22 O rei Salomão era o mais rico e o mais sábio de todos os reis da terra.
23 Ā, i whai ngā kīngi katoa o te whenua ki a Horomona, kia rongo i tōna mōhio i hōmai nei e te Atua ki tōna ngākau.
23 Esses pediam audiência a Salomão, para ouvirem a sabedoria que Deus lhe tinha dado.
24 Ā, ka mauria mai e tēnā tāna hākari, tāna hākari, ngā oko hiriwa, ngā oko kōura, ngā kākahu, ngā mea mō te whawhai, ngā mea kakara, ngā hōiho, ngā muera, he mea tatau ā-tau tonu.
24 Ano após ano, todos os que vinham traziam algum presente: utensílios de prata e de ouro, mantos, armas e especiarias, cavalos e mulas.
25 Nā, e whā mano ngā tūranga a Horomona mō ngā hōiho, mō ngā hāriata, tekau mā rua mano ngā kaieke hōiho, waiho ana e ia ki ngā pā hāriata, ki te kīngi anō ki Hiruhārama.
25 Salomão possuía quatro mil estábulos para cavalos e carros, e doze mil cavalos, dos quais mantinha uma parte nas guarnições de algumas cidades e a outra perto dele, em Jerusalém.
26 Nā, ko ia te kīngi mō ngā kīngi katoa, o te awa mai ā tae noa ki te whenua o ngā Pirihitini, ki te rohe rā anō ki Īhipa.
26 Ele dominava sobre todos os reis desde o Eufrates até a terra dos filisteus, junto à fronteira do Egito.
27 Nā, meinga ana e te kīngi te hiriwa o Hiruhārama kia rite ki te kōhatu; i meinga anō hoki e ia ngā hīta kia rite ki te hikamora i te raorao te tini.
27 O rei tornou a prata tão comum em Jerusalém quanto as pedras, e o cedro tão numeroso quanto as figueiras bravas da Sefelá.
28 Ā, mauria ana mai e rātou he hōiho mō Horomona i Īhipa, i ngā whenua katoa anō hoki.
28 Os cavalos de Salomão eram importados do Egito e de todos os outros países.
29 Nā, ko ērā atu meatanga a Horomona, ō mua, ō muri, kāhore ianei i tuhituhia ki te pukapuka a Nātana poropiti, ki te poropititanga anō a Āhia Hironi, ki ngā kitenga anō a Iro matakite i ngā mea mō Ieropoama tama a Nēpata?
29 Os demais acontecimentos do reinado de Salomão, desde o início até o fim, estão escritos nos relatos do profeta Natã, nas profecias do silonita Aías e nas visões do vidente Ido acerca de Jeroboão, filho de Nebate.
30 Nā, e whā tekau ngā tau i kīngi ai a Horomona i Hiruhārama ki a Īharaira katoa.
30 Salomão reinou quarenta anos em Jerusalém, sobre todo o Israel.
31 Nā, ka moe a Horomona ki ōna mātua, ā, tanumia ana ki te pā o tōna pāpā, o Rāwiri; ā, ka kīngi ko Rehopoama, ko tāna tama i muri i a ia.
31 Então descansou com os seus antepassados e foi sepultado na cidade de Davi, seu pai. E o seu filho Roboão foi o seu sucessor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Crônicas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.