Romanos 8
Nuevo Testamento en mixteco de Yosondúa (MPMNT) vs NVT
1 Nusa ti tukaa kachi Yandios ja jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo, ti tukaa kuaꞌa ya nunoꞌo xaan sɨkɨ yo. Chi tukaa kundio ini yo ja kuandatu yo jnuꞌun ini yo ja na saꞌa yo kuachi, chi vijna kundio ini yo ja kuandatu yo maa jniñu taꞌu Espíritu Santo sɨkɨ yo.
1 Agora, portanto, já não há nenhuma condenação para os que estão em Cristo Jesus.
2 Vijna ka yɨꞌɨ yo jiin Cristo Jesús, ti sɨkɨ yukan, maa Espíritu Santo saꞌa ya ja na kuchaku yo ja kuu taka saa ni. Ko nu kanchuku yo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, maa Espíritu un chindee ya yoꞌo jiin jniñu ñaꞌnu ya nava na kundee yo sɨkɨ jnuꞌun iyo ini yo ja saꞌa yo kuachi.
2 Pois em Cristo Jesus a lei do Espírito que dá vida os libertou da lei do pecado, que leva à morte.
3 Chi maa ley ni jaꞌa Yandios nuu Moisés, tu ni nama yoꞌo nava tukaa jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo. Chi nu kanchuku yo ñuyɨvɨ jaꞌa, va tu kundio ini yo kuandatu yo ley Yandios un, chi nɨnɨ kundio ini yo ka siuku yo jiin kuachi. Ko Yandios ni kundee ya nu ni taji ya maa Seꞌe ya nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ti ni kendo ya jiin ɨɨn yɨkɨ kuñu ya nanu yoꞌo. Ko sɨkɨ yɨkɨ kuñu yoꞌo, iyo ja nɨnɨ kundio ini yo ka saꞌa yo kuachi. Ko sɨkɨ kuachi yo un, ni chunaa Cristo yoꞌo, ti jiin jniñu ya un ni jaꞌa jandaa Yandios ja tukaa kundee kuachi nuu ñuyɨvɨ jaꞌa. Jandaa ndixia kuu un, ko vasu nu kanchuku yo ñuyɨvɨ jaꞌa nɨnɨ kuu ja kundio ini yo ka saꞌa yo kuachi un.
3 A lei não era capaz de nos salvar por causa da fraqueza de nossa natureza humana, por isso Deus fez o que a lei era incapaz de fazer ao enviar seu Filho na semelhança de nossa natureza humana pecaminosa e apresentá-lo como sacrifício por nosso pecado. Com isso, declarou o fim do domínio do pecado sobre nós,
4 Ko ni taji Yandios Seꞌe ya Jesús ja chunaa ya kuachi yo, nava na kundaa ini yo sɨkɨ ja tukaa jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo, jiin ja kundio ini yo kuandatu yo jniñu taꞌu ley Yandios nuu yo. Yukan ni saꞌa ya jaꞌa yo, chi yoꞌo kuu maa yɨvɨ ja kandio ini yo ja kuandatu yo jniñu taꞌu Espíritu Santo nuu yo, ansu ja kuandatu yo nu jnuꞌun iyo ini yo ja saꞌa yo kuachi.
4 de modo que nós, que agora não seguimos mais nossa natureza humana, mas sim o Espírito, possamos cumprir as justas exigências da lei.
5 Chi yɨvɨ ja nɨnɨ jandatu i nuu kuachi iyo ini i, ti jandaa ndixia kuu ja nɨnɨ ñukuu ini i ja siuku i jiin maa kuachi kandio ini i un. Chi suꞌva, yɨvɨ ja ka jandatu i maa jniñu taꞌu Espíritu Santo sɨkɨ i, ti ka ñuꞌun ini i ja siuku i mani jniñu ja taꞌu Espíritu un.
5 Aqueles que são dominados pela natureza humana pensam em coisas da natureza humana, mas os que são controlados pelo Espírito pensam em coisas que agradam o Espírito.
6 Ko yɨvɨ ja nɨnɨ kandio ini i ka siuku jiin kuachi ti ka kuu i nanu ndɨyɨ, chi tu ka yɨꞌɨ i jiin Yandios. Yɨvɨ ja kandio ini i ja siuku i maa jniñu taꞌu Espíritu Santo, ka jini ndaa yɨvɨ un ja ka yɨꞌɨ i jiin Yandios, ti ni ndumani ya jiin i naa i.
6 Portanto, permitir que a natureza humana controle a mente resulta em morte, mas permitir que o Espírito controle a mente resulta em vida e paz.
7 Ko sɨkɨ yɨvɨ ja nɨnɨ ka jandatu i jnuꞌun kuachi iyo ini i, mani ka saniꞌin ini i sɨkɨ Yandios. Ti nu siaꞌan kuu, nusa ti tu kuɨtɨ jnuꞌun nasa kuandatu i ley ya.
7 Pois a mentalidade da natureza humana é sempre inimiga de Deus. Nunca obedeceu às leis de Deus, e nunca obedecerá.
8 Ti taka yɨvɨ ja ka siuku jiin jnuꞌun kuachi iyo ini i un, tukaa kusɨɨ kutɨ ini Yandios nuu i.
8 Por isso aqueles que ainda estão sob o domínio de sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 Ko roꞌo ja ka kandixia ra Jesús, na kachi ri ja kuandatu ra nu maa Espíritu Santo, ansu ja kuandatu ra jnuꞌun iyo ini ra ja siuku ra jiin kuachi. Ti jandaa ndixia kuu yukan, chi ni kejnaꞌan Espíritu Santo jiin ra naa ra. Ko nu tu kancha Espíritu Yandios jiin ɨɨn yɨvɨ, ti tu ka yɨꞌɨ kuɨtɨ yɨvɨ un jiin Cristo.
9 Vocês, porém, não são controlados pela natureza humana, mas pelo Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, a ele não pertence.
10 Ti nu kancha Cristo jiin ra, ti saꞌa Espíritu Yandios ja kuchaku ra ja kuu taka saa ni. Siaꞌan saꞌa ya vasu na chaa kɨvɨ ja kuū yɨkɨ kuñu ra saꞌa kuachi. Siaꞌan saꞌa Cristo chi ni kachi ya ja tukaa jnaꞌnu ndatu ra ja kuu kuachi ra, ti ni kendo ndaa ra nuu ya.
10 Uma vez que Cristo habita em vocês, embora o corpo morra por causa do pecado, o Espírito lhes dá vida porque vocês foram declarados justos diante de Deus.
11 Ti nu jandaa ndixia kuu ja ni kukutu Espíritu Yandios jiin ra naa ra, ya ja ni xndoto Jesús nuu ñujiꞌi, ti jiin jniñu ñaꞌnu un, ni jaꞌa Yandios jandaa ja suni na xndoto ya yɨkɨ kuñu ra jiin jniñu ñaꞌnu Espíritu ya. Ti jandaa ndixia kuu ja yɨꞌɨ kutu Espíritu ya jiin ra naa ra.
11 E, se o Espírito de Deus que ressuscitou Jesus dos mortos habita em vocês, o Deus que ressuscitou Cristo Jesus dos mortos dará vida a seu corpo mortal, por meio desse mesmo Espírito que habita em vocês.
12 Siaꞌan kuu ñani ri, sɨkɨ ja ni ka kukutu yo jiin Espíritu Santo, tu kuɨtɨ kundiso yo jniñu kuandatu yo jnuꞌun kuachi ini yo nu ka chaku yo ini ñuyɨvɨ jaꞌa.
12 Portanto, irmãos, vocês não têm de fazer o que sua natureza humana lhes pede,
13 Chi nu kandio ini ra siuku ra jiin kuachi un ja nɨ kanchuku ra ini ñuyɨvɨ jaꞌa, ti jandaa ndixia kuu ja xnaa ra maa ra. Ko suꞌva, na kuꞌun ini ra ja kuandatu ra nuu maa Espíritu Santo, nava na chindee ya ja tukaa ga siuku ra jiin kuachi. Ti nu siaꞌan kuu, ti ka jini ndaa ra ja ka yɨꞌɨ ra jiin Yandios ti kuchaku ra ja kuu saa ni.
13 porque, se viverem de acordo com as exigências dela, morrerão. Se, contudo, pelo poder do Espírito, fizerem morrer as obras do corpo, viverão,
14 Chi taka yɨvɨ ja ka jandatu i maa jniñu taꞌu Espíritu Yandios, jandaa ndixia ja maa i ka kuu Seꞌe Yandios.
14 porque todos que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Chi Espíritu ja ni jaꞌa ya nuu ra, tu kuu ɨɨn nundoꞌo ja na nduu ra nanu ɨɨn muzu ndaꞌu nuu Yandios, ja yuꞌu da ja na taji Yandios nunoꞌo xaan nuu da. Chi suꞌva, saꞌa Espíritu Santo jiin yoꞌo ja na kuni ndaa yo ja ka kuu yo Seꞌe Yandios. Ti maa Espíritu un saꞌa, ti nu kanajaa yo Yandios, kaꞌan yo: “Tata ri.”
15 Pois vocês não receberam um espírito que os torne, de novo, escravos medrosos, mas sim o Espírito de Deus, que os adotou como seus próprios filhos. Agora nós o chamamos “ Aba , Pai”,
16 Ti maa Espíritu Santo un saꞌa jiin inijnuni yo ja jandaa ndixia ka kuu yo Seꞌe Yandios.
16 pois o seu Espírito confirma a nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 Ti jandaa ndixia kuu ja ka kuu yo Seꞌe Yandios, ti suni ndixia kuu ja na kuaꞌa ya ɨɨn taꞌu nuu yo, ti taꞌu un kuu ja na nduñaꞌnu yo jiin Cristo ini ñuu nuu taꞌu ya jniñu. Ko nɨ kanchuku yo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, kondoꞌo ndixia yo nanu ni ndoꞌo Cristo, chi koto uꞌu yɨvɨ sɨkɨ yo nanu ni ka jito uꞌu i Cristo. Ko jiin nundoꞌo un satuꞌva Yandios yoꞌo ja na nduñaꞌnu yo jiin Cristo ini ñuu nuu taꞌu ya jniñu.
17 Se somos seus filhos, então somos seus herdeiros e, portanto, co-herdeiros com Cristo. Se de fato participamos de seu sofrimento, participaremos também de sua glória.
18 Ruꞌu Pablo, ndoꞌo vaꞌa ini ri sɨkɨ nasa ka ndoꞌo yo vijna ja ka yɨꞌɨ yo jiin Cristo. Ti na kachi ri ja lulu xaan nundoꞌo un, ti tu nau ni kuu ja kuu nuu jniñu ñaꞌnu xaan saꞌa Yandios nuu kɨvɨ kaꞌnu ja kii. Chi nuu kɨvɨ kaꞌnu un na kuni ndijin yo ja suni nduñaꞌnu yo jiin Cristo.
18 Considero que nosso sofrimento de agora não é nada comparado com a glória que ele nos revelará mais tarde.
19 Ti suni taka ndajniñu ja ni saꞌa Yandios, taka ja iyo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ka ñukuu ini i ja kandatu i undi na jaa kɨvɨ kaꞌnu xaan un. Ti na xnaꞌan ndaa Yandios nuu kɨvɨ un ja na nduñaꞌnu taka seꞌe ya.
19 Pois toda a criação aguarda com grande expectativa o dia em que os filhos de Deus serão revelados.
20 Ti taka ndajniñu ja ni jankoo suni kandatu ja kuu kɨvɨ kaꞌnu un, chi taka ja iyo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa ni kɨvɨ chii jnuꞌun ja tukaa kendo vaꞌa. Ti ansu kejaꞌa maa taka nundoꞌo un, chi maa Yandios ni taꞌu jniñu ja siaꞌan na kendo. Chi tu ni kuni ya ja na kendo siaꞌan ja kuu saa ni.
20 Toda a criação, não por vontade própria, foi submetida por Deus a uma existência fútil,
21 Ja kuu kɨvɨ un ni ɨɨn ndajniñu tukaa kendo ava, vasu taka ndajniñu ja kuan teꞌyu vijna. Ko na chaa kɨvɨ nu tukaa kendo siaꞌan ni, ti nu na jaa kɨvɨ kaꞌnu un, tukaa kanchuku Seꞌe Yandios jiin nundoꞌo ja iyo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa. Ko nanitaꞌu i ja na nduñaꞌnu i ini ñuu nuu taꞌu Yandios jniñu. Ti ja kuu kɨvɨ kaꞌnu xaan un, tukaa kendo ni ɨɨn ndajniñu ava ñuyɨvɨ jaꞌa, chi nduu vii xaan.
21 na esperança de que, com os filhos de Deus, a criação seja gloriosamente liberta da decadência que a escraviza.
22 Ti jini yo ja taka ja ni jankoo, chi undi vijna, ti ɨɨn nuu ni ja kuan teꞌyu nanu ja ndaꞌu xaan, jiin ja kaña ini ja kundatu kɨvɨ nu ndoꞌo xaan.
22 Pois sabemos que, até agora, toda a criação geme, como em dores de parto.
23 Ko ansu maa ɨɨn ni ndajniñu ñuyɨvɨ jaꞌa, chi suni siin yo kondoꞌo yo ja kanchuku yo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ti suni kundatu nduu yo ja kuu kɨvɨ kaꞌnu un, vasu ja ni ndusɨɨ ini yo sɨkɨ ja ni niꞌin yo Espíritu Santo ni kancha ya jiin yo. Ko vasu siaꞌan kuu, ko iyo jnuꞌun kuiꞌya ini yo ka ndɨꞌɨ ini yo ja kanchuku yo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, chi tu jaꞌi na chaa kɨvɨ kaꞌnu un nava na niꞌin yo taꞌu yo nuu Yandios. Ti nuu kɨvɨ un na sama ya yɨkɨ kuñu yo nava tukaa kondoꞌo yo jiin, nava na nduñaꞌnu yo nuu taꞌu Yandios jniñu.
23 E nós, os que cremos, também gememos, embora tenhamos o Espírito em nós como antecipação da glória futura, pois aguardamos ansiosos pelo dia em que desfrutaremos nossos direitos de adoção, incluindo a redenção de nosso corpo.
24 Ti undi maa kɨvɨ ni ketaꞌu yo nuu Yandios yoꞌo, kɨvɨ ja ni kejaꞌa kandixia yo Jesús, nuu maa kɨvɨ un ni kejaꞌa kundio ini yo ja na chaa kɨvɨ kaꞌnu nuu na sama ya yɨkɨ kuñu yo. Ko tu jaꞌi ndenda kɨvɨ un. Siin kundatu yo ja kuu kɨvɨ un, chi ndixia ndaa kuu ja tukaa kundatu yo nu ja ni niꞌin yo taꞌu yo nuu Yandios. Ko tu jaꞌi na koo kɨvɨ kaꞌnu un.
24 Recebemos essa esperança quando fomos salvos. (Se já temos alguma coisa, não há necessidade de esperar por ela,
25 Ti vasu tu jaꞌi ndenda kɨvɨ un, koto xndiꞌi ini yo. Chi suꞌva siin kundio ini yo ja na kenda kɨvɨ kaꞌnu un.
25 mas, se esperamos por algo que ainda não temos, devemos fazê-lo com paciência e confiança.)
26 Ko nu kunchuku yo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, maa Espíritu Santo kuaꞌa ya jnundee ini yo nava tu xndiꞌi ini yo jiin nundoꞌo ndoꞌo yo. Ti ndixia ja tu jini vaꞌa yo nasa kantaꞌu yo ja kuu ja kanuu ga. Ko maa Espíritu Santo chindee ya yoꞌo nu jikantaꞌu yo nuu Yandios, chi jikantaꞌu ya nuu ya ja kuu yoꞌo naa yo, vasu tu niꞌin yo maa jnuꞌun ndaa kuni kaꞌan yo nuu ya. Ti kundio ini yo jikantaꞌu yo nuu ya, ko nu tu niꞌin yo maa jnuꞌun, ti Espíritu Santo chindee ya yoꞌo ja jikantaꞌu ya ja kuu yoꞌo naa yo.
26 E o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos orar segundo a vontade de Deus, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos que não podem ser expressos em palavras.
27 Ti jini vaꞌa Yandios nu kundio ini kandaꞌu yo nuu ya, ti jini vaꞌa ya maa jnuꞌun jikantaꞌu Espíritu Santo jaꞌa yo nu tu niꞌin yo maa jnuꞌun ja kakantaꞌu yo nuu ya. Ti ndixia ndaa ja jini Yandios, chi yukan kuu ɨɨn jniñu kanuu ga ni jaꞌa ya nuu Espíritu Santo ja kandaꞌu ya nuu Yandios ja kuu yoꞌo naa yo.
27 E o Pai, que conhece cada coração, sabe quais são as intenções do Espírito, pois o Espírito intercede por nós, o povo santo, segundo a vontade de Deus.
28 Ti ruꞌu Pablo na kachi ri ja sɨkɨ ni ndumani ra jiin Yandios, ti jandaa ndixia ja taka nundoꞌo ja ka ndoꞌo ra nu kanchuku ra ñuyɨvɨ jaꞌa, ti jajniñu ya nundoꞌo un nava na ndundee ini ra nu kunukuachi ra nuu Yandios nuu ñuyɨvɨ jaꞌa. Ti siaꞌan saꞌa Yandios chi ni nakaji ya yɨvɨ ja ka yɨꞌɨ i jiin ya, ti yukan ni kundaa ini ya undi na janaꞌan.
28 E sabemos que Deus faz todas as coisas cooperarem para o bem daqueles que o amam e que são chamados de acordo com seu propósito.
29 Chi maa Yandios kuu yɨvɨ ni jini nuu i undi nuu, ti ni nakaji ya maa i ja na ndundoo i, ti ndundaa i ja na ndaku i nanu kaa maa Seꞌe ya, ti na nduñaꞌnu i jiin ya ini ñuu nuu taꞌu ya jniñu. Ti ndixia ja Seꞌe ya kuñaꞌnu ga maꞌñu kuaꞌa xaan yɨvɨ ja ni nakaji Yandios ja ndundoo ti ndundaa, ja ka ndaku i nanu Seꞌe ya. Ni nakaji Yandios ja ka yɨꞌɨ i jiin ya, ko maa Seꞌe ya kendo ñaꞌnu ga.
29 Pois Deus conheceu de antemão os seus e os predestinou para se tornarem semelhantes à imagem de seu Filho, a fim de que ele fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Ti sɨkɨ taka yɨvɨ ni ndoꞌo ini Yandios ja nakaji ya yɨvɨ un, ti ni jisonchaa ya i ja ka yɨꞌɨ jiin ya, ti ni kachi ya sɨkɨ i ja tukaa jnaꞌnu ndatu i sɨkɨ kuachi, ti ni kachi ya ja na nduñaꞌnu i ini ñuu nuu taꞌu ya jniñu.
30 Depois de predestiná-los ele os chamou, e depois de chamá-los, os declarou justos, e depois de declará-los justos, lhes deu sua glória.
31 ¿Nusa ti, nasa ka ndoꞌo ini ra sɨkɨ jnuꞌun un? Ti na kachi ri ja ndixia kuu ja kaꞌan Yandios jaꞌa yo. Ti jandaa kuu, nusa ti tu iyo ni ɨɨn yɨvɨ ka kundee i sɨkɨ yo.
31 Que podemos dizer diante de coisas tão maravilhosas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Ti tu ni nama Yandios maa ɨɨn ni Seꞌe ya nu ni jiꞌi ya ndaꞌa cruz. Chi suꞌva, ni jaꞌa ya maa ɨɨn ni seꞌe ya ja chunaa ya kuachi yo, ja ni jiꞌi ya ja kuu ndɨꞌɨ yo ja kandixia yo maa ya vijna. Ti nu siaꞌan kuu, nusa ti suni jandaa kuu ja kuaꞌa ya nuu yo savaꞌa ni ga ja nandɨꞌɨ yo nava na kundee yo ja kanchuku yo ñuyɨvɨ jaꞌa.
32 Se ele não poupou nem mesmo seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, acaso não nos dará todas as outras coisas?
33 Ti nu siaꞌan nama ya yoꞌo, ja sɨkɨ yukan ni nakaji ya yoꞌo, nusa ti tu iyo ni ɨɨn yɨvɨ ka kuni kankuachi sɨkɨ yo, chi maa Yandios ni kachi ya ja tukaa jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo.
33 Quem se atreve a acusar os escolhidos de Deus? Ninguém, pois o próprio Deus nos declara justos diante dele.
34 Ti tu iyo ni ɨɨn yɨvɨ ka kuni kachi i ja jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo, chi maa Cristo Jesús ni jiꞌi ya chunaa ya kuachi yo, ti tu ni kendo ya nuu ñujiꞌi, chi ni nandoto tuku ya, ti ni ndaa ya andɨvɨ nuu ni nduñaꞌnu ya ja nukoo ya nuu ndaꞌa kuaꞌa Yandios. Ti vijna ndixia ja kaꞌan ya jaꞌa yo.
34 Quem nos condenará, então? Ninguém, pois Cristo Jesus morreu e ressuscitou e está sentado no lugar de honra, à direita de Deus, intercedendo por nós.
35 Tu iyo ni ɨɨn nundoꞌo ja kuni sasɨɨn yo nuu Cristo ja tukaa kundaꞌu ini ya yoꞌo. Vasu kondoꞌo yo kua xaan nundoꞌo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, vasu ka xndiꞌi ini yo ti ka saꞌa yɨvɨ jniñu ndevaꞌa sɨkɨ yo sɨkɨ ja kandixia yo Cristo, xi na koo ɨɨn jnama xaan nuu yo, xi kumani saꞌma yo, xi ka yuꞌu yo jiin taka nundoꞌo un, xi kaꞌni i yoꞌo, ko ni ɨɨn nundoꞌo un kuni ja sasɨɨn yo nuu Cristo ja tukaa kundaꞌu ini ya yoꞌo.
35 O que nos separará do amor de Cristo? Serão aflições ou calamidades, perseguições ou fome, miséria, perigo ou ameaças de morte?
36 Chi siukan yoso nuu tutu ii Yandios jnuꞌun ja kaꞌan yɨvɨ kandixia jiin Yandios:
36 Como dizem as Escrituras: “Por causa de ti, enfrentamos a morte todos os dias; somos como ovelhas levadas para o matadouro”.
37 Ko vasu ndoꞌo yo nundoꞌo jaꞌa nu kanchuku yo ñuyɨvɨ jaꞌa, ti kundee yo sɨkɨ taka nundoꞌo un. Kundee yo chi ka yɨꞌɨ yo jiin Cristo, ti jandaa ndixia kuu ja kuandaꞌu ini ya yoꞌo.
37 Mas, apesar de tudo isso, somos mais que vencedores por meio daquele que nos amou.
38 Ti ruꞌu Pablo, na kachi ri jandaa ndixia ja tu iyo ni ɨɨn nundoꞌo ja kuni tava yo nuu Yandios ja tukaa kundaꞌu ini ya yoꞌo. Vasu na kondoꞌo yo nu kunchuku yo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa sɨkɨ ja kandixia yo Jesús, ti vasu na kuū yo, xi ɨɨn ángel xi ɨɨn yɨvɨ ñaꞌnu ñuyɨvɨ jaꞌa ka saꞌa ndevaꞌa sɨkɨ yo, ni nundoꞌo ja ka ndoꞌo yo vijna xi ja koo,
38 E estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o que existe hoje nem o que virá no futuro, nem poderes,
39 ni ɨɨn jniñu ndevaꞌa undi nuu sukun, ni ɨɨn jniñu ndevaꞌa undi nuu kunu, xi savaꞌa ni ga ɨnga yɨvɨ xi jniñu ñaꞌnu nuu taka nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ni iyo ɨnga ndajniñu ja kuni kundee sɨkɨ yo. Ti tava yo nuu Yandios ja jiin Jitoꞌyo Cristo Jesús kundaꞌu ini ya yoꞌo.
39 nem altura nem profundidade, nada, em toda a criação, jamais poderá nos separar do amor de Deus revelado em Cristo Jesus, nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.