Romanos 7

Nuevo Testamento en mixteco de Yosondúa (MPMNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ñani ri, ja suni ka yɨꞌɨ ra jiin Cristo Jesús, na xndaku ri ɨɨn jnuꞌun kanuu nuu ra, chi ndixia ri ja ka jini vaꞌa ra sɨkɨ taka ley ja iyo. Ka jini vaꞌa ra ja taka ley un taꞌu jniñu nuu yo ja kuu nɨ kani kuchaku yo.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Ti ka jini vaꞌa ra ja tu kuaꞌa ley un jnuꞌun ja na kusɨɨn ɨɨn ñasɨꞌɨ nuu yɨɨ ña nu chaku da. Ko nu ni jiꞌi da, ti ja ni ketaꞌu ña ley ja ni kejnaꞌan ña jiin da.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Ti nu najnaꞌan ña jiin ɨnga chaa nu nu chaku ga yɨɨ ña, ti konani ña ɨɨn ñaꞌan yɨsɨkɨnchaa yɨɨ ña. Ko nu ja ni jiꞌi yɨɨ ña, ti ketaꞌu ña chii ley un. Ti vasu ni najnaꞌan ña jiin ɨnga chaa, ko tukaa yɨsɨkɨnchaa ña yɨɨ ña.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Ti suni sɨkɨ maa ra naa ra ñani ri, na kachi ri ja ka kuu ra nanu ja ni ka jiꞌi ra sɨkɨ ley Yandios, chi tukaa kankuachi ley ya nuu ra sɨkɨ kuachi ra, chi ni ka kandixia ra jniñu ni saꞌa Cristo nu ni jiꞌi ya ti ni chunaa ya kuachi yo, ja ni ndoto ya nuu ñujiꞌi. Ti vijna ja ka yɨꞌɨ ra jiin Cristo nava na saꞌa ra savaꞌa ni ga jniñu ndaa kuni Yandios.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Ko na ti ka kandixia ga yo Cristo, ti ni kundio ini yo ja ka saꞌa yo savaꞌa ni ga jniñu kueꞌe. Ti vasu ni kachi ley un ja tu kuni saꞌa yo jniñu kueꞌe un, ko jiin maa jnuꞌun un, chi viꞌi ga ni kundio ini yo ka saꞌa yo savaꞌa ni ga jniñu ndevaꞌa jiin yɨkɨ kuñu yo. Ti jiin jniñu ndevaꞌa un ka niꞌin yo taꞌu ja na naa yo.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Ko vijna tukaa, chi na ti kandixia ga yo Cristo ni ka yɨꞌɨ yo jiin maa ley ni jaꞌa Yandios nuu Moisés, ti ni kankuachi ley un sɨkɨ yo, ti ni ka jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo. Ko vijna ka kuu yo nanu ja ni ka jiꞌi yo nuu ley un. Ni ka kee yo ini ndaꞌa ley un ti tukaa ka jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo. Vijna ti chindee Espíritu Santo yoꞌo ja na kunukuachi yo nuu Yandios, ti tukaa kunukuachi yo nuu kuachi, ti sɨkɨ kuachi un ni jnaꞌnu ndatu yo jiin jnuꞌun ley ni jaꞌa Yandios nuu Moisés, ko vijna tukaa.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 ¿Nusa ti nasa ka ndoꞌo ini ra? ¿Ka kaꞌan yo ja ley Yandios un ndiso kuachi nu? ¡Tu kuu kuɨtɨ! Chi ruꞌu Pablo, na kachi ri nasa ni jnaꞌan ri. Chi nu tu ni kenda ley Yandios, va tu nakuni ri ja ini ri jiin kuachi, ni tu ni nakuni ri ja nɨnɨ kundio ini ri ndajniñu jnaꞌan ri. Ko ni kenda ley ja ni jaꞌa ya nuu Moisés, ti ni kachi: “Tu kundio ini ra”, kachi.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Ti vasu siaꞌan ni kachi ley Yandios, ko sɨkɨ ruꞌu ni kundee kuachi un, ti viꞌi ga ni kejaꞌa kundio ini ri ja saꞌa ri kuaꞌa jniñu ndevaꞌa. Ko nu tu iyo ley un, va tu ni nakuni ri ja jandaa uu ja ñuꞌun chitu ini ri jiin kuachi.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Undi nuu ni kusɨɨ ini ri nasa ni kuncha ri, chi tujaꞌi kɨvɨ inijnuni ri nasa kuni kaꞌan jnuꞌun ley Yandios. Ti sa ni kɨvɨ inijnuni ri sɨkɨ nasa kuni kaꞌan ley un, ja kachi ja tu kundio ini yo ndajniñu jnaꞌan yo. Yukan ni nakuni ri ja jandaa ni kuniꞌin ini ri jiin kuachi un, ko tu kuu kuɨtɨ jniñu ja kundee ri jiin kuachi un.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Vasu ni jaꞌa Yandios ley ya ja na chaku vaꞌa yo ini ñuyɨvɨ jaꞌa, ko ruꞌu, ni jini ndaa ri ja tu kuu kuɨtɨ ja kuandatu ri ley ya. Ni saꞌa ley ya nanu ja ni jiꞌi ri, chi tu kuɨtɨ jniñu ni niꞌin ri ja kuandatu ri ley un, chi nɨnɨ ni kundee kuachi sɨkɨ ri.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Vasu jandaa ndixia ni taꞌu jniñu ley Yandios sɨkɨ nasa kunchuku yo ini ñuyɨvɨ jaꞌa, ko tu ni kundee ri. Chi suꞌva ni kundee kuachi sɨkɨ ri. Ni kendo xndaꞌu ri ja ni ndoꞌo ini ri ja kundee ri sɨkɨ kuachi, ko ni jnaꞌan ri nanu ja ni jiꞌi ri, chi tu kuɨtɨ ni niꞌin jnuꞌun ja kundee ri, chi nɨnɨ ni kundee ri kuachi sɨkɨ ri. Vasu ni taꞌu jniñu ley Yandios nuu ri, ko tu ni kundee ri kuandatu ri, chi nɨnɨ ni kundee kuachi sɨkɨ ri.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Nusa ti jandaa ndixia ja ley Yandios iyo ndoo iyo ndaa vaꞌa sɨkɨ taka jniñu taꞌu nuu yo. Ti kaꞌan ndaa ley un nu kankuachi sɨkɨ yo, ti kachi ja jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Yukan ti vasu tu ni niꞌin ri ni ɨɨn jnuꞌun ja kuandatu ri ley un, ¿ti yukan kuni kaꞌan ja tu kuɨtɨ ni jajniñu ley ya nu? ¡Tu kuu kuɨtɨ! Chi nu tu ni kenda ley ya, va tu kɨvɨ inijnuni ri ja ndixia chitu ini ri jiin kuachi. Ni kuu nanu ja ni jiꞌi ri, chi tu kuɨtɨ jniñu ni niꞌin ri ja kundee ri jiin kuachi un. Ti sɨkɨ yukan, ni kɨvɨ inijnuni ri ja ndaa ndixia ni chitu ini ri jiin kuachi.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Ruꞌu Pablo, na kachi ri ja vijna ti chaku ini ri ja maa ley Yandios ja iyo ndoo iyo ndaa ley un, chi maa Espíritu Yandios ni jaꞌa ley un. Ko nu kancha ri nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, iyo ja nɨnɨ kuniꞌin ini ri sɨkɨ ley ya. Nɨnɨ yuji ri jiin kuachi nanu kuu ri muzu nuu kuachi,
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 chi tu ñukuu ini ri sɨkɨ kuachi un ja tu vaꞌa, ansu saꞌa ri maa jniñu vaꞌa ja ndio ini ri. Chi suꞌva, iyo ja saꞌa ri maa kuachi ja jito uꞌu ri.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Yukan, nu saꞌa ri kuachi un, vasu ndio ini ri ja saꞌa ri mani jniñu vaꞌa, nusa ti jaꞌa ri jandaa jiin kuachi un ja kaꞌan ndaa ley Yandios nu kachi ja jnaꞌnu ndatu yo sɨkɨ kuachi yo.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Ko vijna, ruꞌu Pablo, tukaa kundio ini ri siin ri jiin kuachi, ko suni nɨnɨ iyo ɨɨn jnuꞌun ini ri ja siuku ri jiin kuachi.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Ti vasu suni iyo ja nɨnɨ ndio ini ri saꞌa ri jniñu vaꞌa, ko tu kundee ri ja saꞌa ri un.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Vasu kundio ini ri mani jniñu vaꞌa, ko siin saꞌa ri kuachi, ansu ndio ini ri saꞌa ri kuachi un.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Ko nu siaꞌan kuu, nusa ti ni kancha ri nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ti jandaa kuu ja nɨnɨ iyo ɨɨn jnuꞌun ini ri ja siuku ri jiin kuachi.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Nusa ti jini vaꞌa ri ja taka jinu kundiyo ini ri saꞌa ri jniñu vaꞌa, ti suni kande ini ri ɨɨn jnuꞌun ja saꞌa ri kuachi.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Ti vasu siaꞌan kuu, ko jandaa kuu ja iyo sɨɨ ini ri jiin ley Yandios, ti kundio ini ri kuandatu ri ley ya jiin nɨ ini nɨ añu ri.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Ko sɨkɨ ja kancha ri nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, jini vaꞌa ri ja nɨnɨ kuu ja ka kanaa jnuꞌun un jiin jnuꞌun ndiyo ini ja kuandatu ri ley Yandios. Ti vasu ndio ini ri ja kundee ri sɨkɨ jnuꞌun kuachi un, ko iyo ja kundee kuachi un sɨkɨ ri.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Yukan kundaa ja chaa ndaꞌu xaan kuu ri, chi tu siuku ndaa ri ley Yandios. Yukan ti jikandaꞌu ri, ¿nau kuu ja nama ruꞌu, nava tukaa kundee kuachi sɨkɨ ri nu kancha ri ñuyɨvɨ jaꞌa? ¿Nau kuu ja nama ruꞌu nusa nu?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 ¡Na kutaꞌu ri nuu Yandios ja maa Jitoꞌyo Cristo Jesús, na kin nama ya ruꞌu!
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.