Romanos 11
Nuevo Testamento en mixteco de Yosondúa (MPMNT) vs NAA
1 Nusa, ti jikajnuꞌun ri: ¿Xi ja ni xndoo Yandios yɨvɨ ñuu ya Israel, ja na naa i naa i nu? ¡Ko tu kuu kuɨtɨ! Chi ruꞌu Pablo, suni kuu ri chaa Israel. Kuu ri jnaꞌan tata najanaꞌan Abraham ja ni xnukoo da nación Israel, ti suni kuu ri jnaꞌan maa Benjamín, ja ni xnukoo da ɨɨn jnaꞌan da ja ka yɨꞌɨ jiin nación Israel.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Yukan kundaa ja tu ni xndoo Yandios ndɨꞌɨ yɨvɨ Israel, chi maꞌñu yɨvɨ un iyo yɨvɨ ja ni nakaji ya undi najanaꞌan. Va tu ka jini ra nava kaꞌan tutu ii Yandios, ja kaꞌan Elías nasa ni kaꞌan ndaꞌu da jiin Yandios sɨkɨ yɨvɨ Israel, ti ni kachi da:
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 “Tata na Yandios, ni ka jaꞌni i chaa ka kuu profeta ja ni taji ni ja na nakani da jnuꞌun ni. Ni ka janu i altar ni, ti maa ɨɨn ni na kendo ja chiñuꞌun na niꞌin. Ti vijna suni ka ndiyo ini i ja kaꞌni i saña”, ni kachi da.
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Ko ni nachiso Yandios nuu da: “Ja ni sasɨɨn ri uxia mil yɨvɨ Israel ja kuu maa ri, ti yɨvɨ un tu ni ka jakunjitɨ i nuu santu ni ka saꞌa yɨvɨ ɨnga nación, ja nani santu un Baal. Ti kuaꞌa xaan yɨvɨ Israel ni ka chiñuꞌun i santu un”, ni kachi ya.
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 Ti sa ni undi vijna, na kachi ri ja ni nakaji Yandios jaku ni yɨvɨ Israel ja na kandixia i jnuꞌun ya. Ti ni nakaji ya yɨvɨ un so ja ni kundaꞌu ini ya nuu i.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 Ko nu ni nakaji ya sɨkɨ ja mani ni kundaꞌu ini ya, nusa ti tu iyo ni ɨɨn jniñu ja kuni saꞌa i nava na kendo ndaa nuu ya, chi mani maa ya ni kundaꞌu ini nuu i.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 ¿Nasa kuu nusa? Kuu ja yɨvɨ Israel tu ni ka i niꞌin ja ni ka nduku i ja na kendo ndaa i nuu Yandios. Ko sava yɨvɨ Israel ja ni nakaji Yandios, ni ka kundee i nava ni ka kendo ndaa i nuu ya. Ko sava ga yɨvɨ Israel ni ka nduniꞌin ini i,
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 nanu kaꞌan nuu tutu ii Yandios: “Ni saꞌa Yandios ja tu kuꞌun kuɨtɨ ini i sɨkɨ jnuꞌun ya, ni tu kɨvɨ inijnuni i sɨkɨ nasa kuni kaꞌan jnuꞌun ya, ti yukan ka jnaꞌan yɨvɨ undi kɨvɨ vijna”, kachi tutu.
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Ti suni ni kachi rey na janaꞌan David:
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 Ti na nduniꞌin ini i ka jini i ja ni ka ndeokava i jiin kuachi.
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 Nusa ti jikajnuꞌun ri: ¿Ja tu kuantaꞌu kuɨtɨ Yandios yɨvɨ Israel sɨkɨ ja ni ka yuji ndɨꞌɨ i, ti ni ka nduniꞌin xaan ini i sɨkɨ jnuꞌun ya nu? ¿Ti ja sɨkɨ un tukaa kuantaꞌu ya maa i nu? ¡Ko tu kuu kuɨtɨ! Chi sɨkɨ ja ni ka nduniꞌin ini i sɨkɨ jnuꞌun ya, ti yukan saꞌa ya nava yɨvɨ taka ga nación na kɨvɨ i nuu jnuꞌun ya ja na niꞌin jnuꞌun kaꞌnu ini nuu Yandios, ti na nama ya i. Ko yukan saꞌa ya nava yɨvɨ Israel na kuasun ini sɨkɨ yɨvɨ ɨnga nación, ti kundio ini i ja niꞌin jnuꞌun kaꞌnu ini nuu ya, sɨkɨ nasa nama ya i naa i.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Ti sɨkɨ ja tu ni ka kandixia yɨvɨ Israel jnuꞌun Yandios, yukan ni nuña ndixia ichi nuu yɨvɨ taka ga nación ja ka kandixia i. Ti ansu nɨnɨ yɨvɨ Israel ka ndisojniñu nuu Yandios ja ka xnaꞌan i jnuꞌun ya, chi ni kenchaa ya jniñu un nuu i, ti ni jaꞌa ya nuu yɨvɨ taka ga nación. Ko nu na yaꞌa kɨvɨ un, ti yɨvɨ Israel ti kejaꞌa kandixia i jnuꞌun ya sɨkɨ Cristo, ti na siuku Yandios jnuꞌun ya ja kandixia kuaꞌa xaan yɨvɨ Israel naa i.
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 Ko vijna ruꞌu Pablo na kachi ri nuu ra naa ra, ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, ja ruꞌu kuu apóstol ja ni nakaji Yandios, ja na kaꞌan ri jnuꞌun ya sɨkɨ Cristo Jesús nuu roꞌo naa ra. Ti jiin nɨ ini nɨ añu ri saꞌa ri jniñu un ja ni tatu ya nuu ri.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 Chi kuni ri ja siaꞌan na nakani ini sava jnaꞌan ri, ja ka kuu i yɨvɨ Israel, ja na kundio ini i niꞌin i jnuꞌun Yandios sɨkɨ nasa nama ya yɨvɨ naa i, ti sakaꞌnu ini ya nuu i.
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 Ti jandaa ndixia ja ni xndoo Yandios yɨvɨ Israel, ti ni taji ya jnuꞌun ya nuu yɨvɨ taka ga nación ja na niꞌin i jnuꞌun kaꞌnu ini nuu ya, ti na ndumani i nuu ya. Nusa ti kɨvɨ na nakiꞌin tuku ya yɨvɨ Israel ja na kandixia i jnuꞌun ya, ti kuu nanu ja ni ka nandoto i nuu ñujiꞌi, chi vijna ka kuu i nanu ndɨyɨ ja tu ka jinisoꞌo kuɨtɨ i jnuꞌun ya.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 Ti sɨkɨ jniñu yɨvɨ Israel ja ka soko i xnakan nuu Yandios staa ja kee undi nuu nuu yujña un, yukan ka xnaꞌan i ja ndɨꞌɨ yujña un yɨꞌɨ ndaꞌa Yandios. Nusa ti suni siaꞌan ɨɨn yujnu, undi yoꞌo jiin undi tendɨꞌɨ ndaꞌa yɨꞌɨ jiin maa. Ti suni siukan yɨvɨ Israel ka yɨꞌɨ i jiin Yandios, chi maa Yandios ni nakaji ya tata i najanaꞌan ja ni xnukoo da nación Israel, ti ni ka kuu i kuaꞌa ndaꞌa nuu ri kaña yoꞌo i un,
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 chi yɨvɨ Israel ka kuu i nanu ndaꞌa ɨɨn yujnu olivo vaꞌa. Ti ni jaꞌncha taka ndaꞌa un. Ti taka roꞌo naa ra ja ka kuu ra nanu ndaꞌa yujnu olivo yukú, ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, ja undi nuu tu ni ka jini ra jnuꞌun ya, ni ka nduu ra nanu ndaꞌa yujnu olivo yukú. Ti olivo yukú ni nachuꞌun ya roꞌo naa ra maꞌñu uu ga ndaꞌa un ja ka kuu i maa yɨvɨ ka yɨꞌɨ jiin yujnu olivo vaꞌa. Ti siaꞌan ni ka niꞌin ra jnundee ini nuu Yandios, nuu ndee yujnu olivo vaꞌa un nuu yoꞌo yujnu un.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 Ti nu siaꞌan ni saꞌa vaꞌa ya jiin roꞌo naa ra, ko tu kuu nduvixi ini ra sɨkɨ yɨvɨ ja ka kuu i nanu ndaꞌa yujnu ni teꞌnde un. Chi na nukuꞌun vaꞌa ini ra ja ansu ndaꞌa un kuu ja jista kajin nuu yujnu un. Chi suꞌva yoꞌo yujnu un kuu ja jista kajin. Ja yukan kuu ja chaku.
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Ti sanaa ti kaꞌan ra: “Tuu, chi sava ndaꞌa un ni jaꞌncha nava na nachijnɨɨ ya ruꞌu nuu ni jaꞌncha ndaꞌa un”, kachi ra.
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Jandaa kaꞌan ra, ko nukuꞌun ini ra ja ni jaꞌncha ya yɨvɨ Israel un sɨkɨ tu ni ka kandixia i jnuꞌun Yandios. Ko sɨkɨ roꞌo ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, so ja ni ka kandixia ndaa ra jnuꞌun ya. Yukan kuu ja ni ketaꞌu ra nuu Yandios. Ti yukan tu kani vixi ini ra nuu yɨvɨ Israel nusa. Chi suꞌva, na kuyuꞌu ra ja koto yuji ra nuu Yandios.
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 Chi jandaa ndixia kuu ja nu tu ni sakaꞌnu ini ya nuu yɨvɨ Israel, ja ka kuu i maa ndaꞌa yujnu vaꞌa un, ti suni siaꞌan tu sakaꞌnu ini ya nuu roꞌo naa ra nu tu siuku ndaa ra jnuꞌun ya.
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Nusa ti kani ini naa ra ja vaꞌa xaan ini Yandios jiin ra, ko suni nasa ni taji ya nundoꞌo nuu yɨvɨ Israel ja tu ni ka jandatu i jnuꞌun ya. Ko ni kundaꞌu ini ya roꞌo naa ra, ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación nu kuandatu ra jnuꞌun ya. Ko nu tuu, ti tukaa niꞌin ra jnuꞌun kaꞌnu ini nuu Yandios.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Ti maa yɨvɨ Israel, nu nakani ini i ti kandixia i jnuꞌun Yandios, nusa ti na ndukaꞌnu ini ya nuu i, ti kuu na chijnɨɨ ya tuku nu ni ka kenchaa i, ti nduu i seꞌe ya.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Nusa ti taka roꞌo ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, ja undi nuu tu ni ka jinisoꞌo kuɨtɨ ra jnuꞌun ya, ko ni jantaꞌu ya ti ni nasama ya roꞌo. Ni nasama ya roꞌo nava kaꞌncha yo ndaꞌa yujnu olivo yukú, ti nachijnɨɨ yo xini yujnu olivo vaꞌa. Siaꞌan ni saꞌa Yandios jiin roꞌo naa ra, ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, vasu undi nuu tu ni ka kuu ra seꞌe ya nanu yɨvɨ Israel, chi ni ka kuu ra nanu ndaꞌa yujnu olivo yukú ja tu jaꞌi nachijnɨɨ yo xini yujnu olivo vaꞌa. Ko vijna chi tukaa, chi ja ni ka nduu ra seꞌe Yandios, chi ni nasama ya roꞌo. Ko nu siaꞌan saꞌa ya jiin roꞌo, ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, nusa ti yachi ga ndukaꞌnu ini ya nuu yɨvɨ Israel, chi undi nuu kuɨtɨ maa i ka kuu maa yɨvɨ Yandios, chi maa i ka kuu maa ndaꞌa yujnu olivo vaꞌa ansu yɨvɨ ɨnga nación.
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Ñani, ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación, kuni ri ja na chaku ini ra sɨkɨ jniñu saꞌa Yandios jiin yɨvɨ Israel, nava tu kuꞌun ini ra ja ni ka nduñaꞌnu ga ra nuu Yandios ja kuu yɨvɨ Israel. Chi undi nuu ni kundee saꞌyɨ jnuꞌun jaꞌa, ko vijna ja ni stuu ndaa ya ja sava yɨvɨ Israel ni ka nduniꞌin ini i. Ti siaꞌan koo jiin yɨvɨ un undi na jinu kɨvɨ ja na kandixia yɨvɨ taka ga nación ja changa ga kuni i jnuꞌun kaꞌan Yandios, undi nu ni ndɨꞌɨ yɨvɨ ni ka ñusoꞌo jnuꞌun un, yukan na ti ni jinu kɨvɨ.
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 Yukan na ti nakuaꞌa ya taꞌu nu ndɨꞌɨ yɨvɨ nación Israel, chi siaꞌan kaꞌan tutu ii Yandios:
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 Chi jaꞌa kuu jnuꞌun ni chiso ri nuu i naa i, ja nchaa ndixia ri ɨɨn kɨvɨ, ti kenchaa ri kuachi i.
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Sɨkɨ ja yɨvɨ Israel, ka jito uꞌu i jnuꞌun Yandios sɨkɨ Cristo Jesús, ja yukan ni nuña ichi ja kuaꞌan jnuꞌun Yandios nuu roꞌo ja ka kuu ra yɨvɨ ɨnga nación. Ko vasu ka jito uꞌu i jnuꞌun vaꞌa ga vijna, ko ni nakaji ya yɨvɨ un ja ni kundaꞌu ini ya nuu i, chi yukan ni chisojnuꞌun ya nuu tata na janaꞌan yɨvɨ Israel.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 Chi Yandios tu nandeokava kuɨtɨ ini ya ja ni nakaji ya yɨvɨ un naa i ja kundiso i jniñu ñaꞌnu nuu ya, chi vanuxia undi nuu ni nakaji ya ja na kuu i maa seꞌe ya.
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Chi undi nuu, roꞌo ja ka kuu ra yɨvɨ taka ga nación, ni ka kuu niꞌin ini ra sɨkɨ jnuꞌun Yandios, ko nu ni ka nduniꞌin ini yɨvɨ hebreo sɨkɨ ya, ti ni kundaꞌu ini ya nuu taka roꞌo naa ra.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Ti vijna, vasu ni ka nduniꞌin ini yɨvɨ hebreo sɨkɨ ya. Ja yukan ni kundaꞌu ini Yandios roꞌo naa ra, ko suni kundaꞌu ini ya nuu i vasu ni ka nduniꞌin ini i vijna.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Chi ni kachi Yandios ja tendɨꞌɨ yɨvɨ na nduniꞌin ini i. Siaꞌan ni saꞌa Yandios jiin yɨvɨ nava maa ɨɨn ni maa ya kuu ja sakaꞌnu ini ya nuu i naa i.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 So saꞌu ini yo chi ndichi xaan jnuꞌun Yandios, chi tendɨꞌɨ kuɨtɨ ni satuꞌva ya. Ti jankɨvɨ kachi yo ja nasa sandaa ya taka un. Ni tu kujnuni ini yo nasa kuu taka ja saꞌa ya jiin yɨvɨ ñuyɨvɨ jaꞌa.
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 Chi kaꞌan tutu ii: “¡Tu iyo ni ɨɨn yɨvɨ kujnuni ini nasa ndoꞌo ini maa Jitoꞌyo! ¡Ni tu iyo ni ɨɨn yɨvɨ xnaꞌan nuu ya!
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 ¡Suni tu iyo ni ɨɨn yɨvɨ ja saꞌa jniñu vaꞌa nuu ya, ja jiin yukan nachunaa ya nuu i”! ―kachi tutu.
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Chi undi nuu maa ya vaji taka ja iyo, ti maa ya ni saꞌa ya taka ja iyo, ti ja kuu maa ya kuu. Ti na kachi yo ja vii xaan kuñaꞌnu Yandios ja kuu taka kuiya kuaꞌan vaji. Ti siaꞌan na koo.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.