Mateus 24
Nuevo Testamento en mixteco de Yosondúa (MPMNT) vs NTLH
1 Ni kee Jesús veñuꞌun kaꞌnu un, ti kuaꞌan ya. Ko ni ka tuꞌva ndajaꞌa ya, ti ni ka kejaꞌa ka jitonchaa da veñuꞌun kaꞌnu un naa da.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ti ni kachi Jesús jiin da naa da:
2 Então ele disse:
3 Yukan na ti kuaꞌan ya jiin ndajaꞌa ya undi yuku Olivos, ti yukan ni nukoo ya ti nuu nukoo ya un ni ka tuꞌva ndajaꞌa ya, chi maa ni ga da kaꞌiin un jiin ya, ti ni ka jikajnuꞌun da ya siaꞌan:
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Yukan na ti ni kachi Jesús jiin da naa da:
4 Jesus respondeu:
5 Chi kuaꞌa yɨvɨ kikoyo, ti ndaku niꞌin yɨ sɨvɨ ri, ti kachi: “Ruꞌu kuu Cristo ja ni taji Yandios ja saꞌa jniñu ñaꞌnu”, kachi. Ti siaꞌan kuu xndaꞌu i yɨvɨ kuaꞌa.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Ti kuni jnuꞌun ra ja ya yukan koo guerra. Ko koto yuꞌu ra naa ra, chi siaꞌan ndixia kuu, ko jiin yukan ti changa ga jaa kɨvɨ ja ndɨꞌɨ ñuyɨvɨ.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Chi kanaa ɨɨn nación jiin ɨnga nación, suni ɨɨn ñuu jiin ɨnga ñuu. Ti koo jnama xaan. Suni kii kueꞌe xaan tonto, jiin ñujnaa xaan tonto nuu savaꞌni ga nuu ñuyɨvɨ.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Ti taka un kuu seña ja kuan kuyajni kejaꞌa nundoꞌo kii nuu ñuyɨvɨ.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Yukan na ti roꞌo ja ka kandixia ra ruꞌu, ti jnɨɨ yɨvɨ roꞌo naa ra, ti kuaꞌa i tau ra, ti kaꞌni i roꞌo. Ti tendɨꞌɨ yɨvɨ koto uꞌu i roꞌo naa ra ja sɨkɨ ruꞌu.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ti yɨvɨ ni ka kaꞌan ja ka kandixia i ruꞌu, nandeokava ini i nu na jaa kɨvɨ un. Koto uꞌu jnaꞌan i, ti siukoyo jnaꞌan i nuu stisia.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Ti kenda kuaꞌa yɨvɨ ja xndoñaꞌan, ti kachi i ja ka kaꞌan i jnuꞌun Yandios, ti xndaꞌu i yɨvɨ naa i.
11 Então muitos falsos
12 Ndevaꞌa kuɨtɨ ni ga saꞌa yɨvɨ un naa i ja tukaa ga kunchuku mani i naa i.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ko yɨvɨ na kuñɨɨ ini jiin jnuꞌun ri, ti siuku ni ini i undi kɨvɨ sandɨꞌɨ ni ga un, ti ketaꞌu i.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Ti jnuꞌun kaꞌan ja nasa kɨvɨ i ndaꞌa Yandios ja na taꞌu ya jniñu nuu i, kuichanuu jnuꞌun un kiꞌin nɨɨ tuꞌu ñuyɨvɨ ja na nakuni yɨvɨ taka nación. Yukan na sa chaa kɨvɨ sandɨꞌɨ ni ga ja naa ñuyɨvɨ.
14 E a boa notícia sobre o
15 Daniel, chaa ni kuu profeta na janaꞌan un, ni chaa da nuu tutu ja jaa ɨɨn nundoꞌo xaan nuu veꞌe ii un, ti yukan kuu ja saꞌa ja natɨvɨ nɨɨ tuꞌu veꞌe ii un. Ti nu na kuni ra nundoꞌo un naa ra ja, ja ni jaa veꞌe ii kande ini veñuꞌun kaꞌnu un, yukan sa chaku ini ra nau ja kuu un.
15 E Jesus continuou:
16 Yukan na ti yɨvɨ kanchuku ñuu Judea, na kinkoyo i undi yuku un.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Yɨvɨ ka ndetatu yuxeꞌe i, koto ma kiꞌin i ndajniñu i ini veꞌe i, ko na kunu xaan i naa i.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Ti yɨvɨ kaꞌiin nuu jniñu, koto maa ndeokuñɨ i veꞌe i ja stutu i saꞌma i.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 ¡Na ndaꞌu ñaꞌan ka ñuseꞌe xi ñaꞌan ka nchaka suchi yɨkɨn ja kuu kɨvɨ un!
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Kakantaꞌu nuu Yandios naa ra ja koto maa kii nundoꞌo yukan nuu ra kɨvɨ vijin xaan, xi ja kuu ɨɨn kɨvɨ ndetatu.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Chi saa kuu ja koo xaan nundoꞌo, ja jankɨvɨ ni iyo undi na ni jankoo ñuyɨvɨ, ti ni jankɨvɨ ga koo tuku ɨnga.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Sa ti tu ni xnuku Yandios kɨvɨ un, ti va ni ɨɨn yɨvɨ tu nanitaꞌu i. Ko ni xnuku ya kɨvɨ un ja ni kundaꞌu ini ya nuu yɨvɨ ka kandixia, ja ni nakaji ya un.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Nu ni jaa kɨvɨ un, koto ma kandixia ra kaꞌan yɨvɨ jiin ra, chi kachi i: “Ndeꞌe, jaꞌa kancha Cristo ja ni taji Yandios ja saꞌa jniñu ñaꞌnu”, xi kachi: “Ndeꞌe, yukan kancha ya.” Ti koto ma kandixia ra jnuꞌun kaꞌan i.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Chi kikoyo yɨvɨ ka xndoñaꞌan, ti kachi i ja maa i kuu Cristo, xi ja maa i kuu chaa kaꞌan jnuꞌun Yandios, ti saꞌa i tɨjnɨ nuu jniñu ñaꞌnu xaan ja na xndaꞌu i yɨvɨ. Ti kachi i xndaꞌu i yɨvɨ ni nakaji ya ja ka kandixia i ruꞌu, ko tu kuu.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 — ausente —
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 — ausente —
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Chi kɨvɨ nchaa ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, ti kuni ndijin ra naa ra nanu saꞌa nu janducha, ti ndinchaa nɨ tuꞌu undi nuu kaña ndikandii jiin undi nuu kee ndikandii.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Chi ndeꞌe ra ja nuu ka kututu tiji un, katuu kɨtɨ ni jiꞌi, ti suni siaꞌan kuni ndijin ra nu ndenda ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ ―ni kachi Jesús.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Nu ni yaꞌa taka nundoꞌo un, ti kuu ñaa ndikandii, ti yoo tukaa ga kuaꞌa nduva. Ti nukoyo chuxini nuu andɨvɨ un, ti nɨꞌɨn undi andɨvɨ.
29 Jesus disse:
30 Yukan kuu ɨɨn seña nuu andɨvɨ ja nchaa ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ. Ti taka yɨvɨ ñuyɨvɨ jaꞌa, ndeꞌe i ti kuni i ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, ndii ri nuu viko un jiin jnuꞌun ja ni nduñaꞌnu xaan ri nuu ñuyɨvɨ.
30 Então o sinal do
31 Ti taꞌu ri jniñu nuu ángel, Yandios ja kinkoyo ya ndɨ kuun jɨkɨ ñuyɨvɨ. Ti nu na tɨvɨ ɨɨn ndɨkɨ, yukan na ti nastutu i yɨvɨ ni nakaji Yandios, ja kanchuku savaꞌa taka nuu ñuyɨvɨ.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Ndeꞌe naa ra ja kuu jiin nutɨchɨ vixi un. Nu ni ka nduu yucha numa i ti ni nduu xatɨ ndaꞌa, ti yukan ja ni chaku ini yo ja kuan kuyajni viko sau.
32 Jesus disse ainda:
33 Ti suni siaꞌan jiin roꞌo naa ra, nu ni ka jini ra ja kuan kundaa taka jnuꞌun ni kaꞌan ri un, ti chaku ini ra naa ra ja kuan kuyajni ndaa kuɨtɨ ni ga kɨvɨ nchaa ri.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Ti jandaa na kachi ri ja xnaka taka un kundaa, ti sa kuū yɨvɨ ka iyo kɨvɨ vijna.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Va naa andɨvɨ jiin ñuyɨvɨ, ko jnuꞌun kaꞌan ri, chi jankɨvɨ naa, ti kundaa taka un.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Ko kɨvɨ yukan, ni ɨɨn yɨvɨ tu jini na kɨvɨ kuu, xi na hora kuu, ni ángel ja ka junukuachi nuu Yandios, ni maa Seꞌe Yandios, tu jini na hora kuu. Chi vajnuꞌun ni maa Tata yo Yandios kuu ja jini na hora kuu.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Chi nanu ni iyo kɨvɨ ni chaku Noé, ti suni siaꞌan kuu nu na jaa kɨvɨ nchaa ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ.
37 A vinda do
38 Kɨvɨ na ti kii ga sau xaan un, ni kunchuku vatu yɨvɨ naa i, chi ka ndoꞌo ini ja kukuee nuu i naa i. Ka yaji i, ti ka jiꞌi i, ka nandaꞌa i, ti ka jaꞌa i seꞌe sɨꞌɨ i ka nandaꞌa ña naa ña, undi ni jaa kɨvɨ nu ni kɨvɨ Noé ini barco da.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Ko tu ni ka chuꞌun ini taka ga yɨvɨ ñuyɨvɨ un ja kii ɨɨn sau xaan tonto un. Ko nu ni jinu ndixia sau xaan un, ti ni ka naa i. Ti nava ni ka iyo naa ini yɨvɨ kɨvɨ un, suni siaꞌan konaa ini yɨvɨ ja kuu kɨvɨ na nchaa ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Ti kɨvɨ un kuꞌiin uu chaa nuu jniñu da, ɨɨn da nakuaka ya, ti ɨnga da kendo.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Nu uu ñasɨꞌɨ ka ndiko, ti ɨɨn ña nakuaka ya, ti ɨnga ña kendo.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Kondito ini naa ra, chi tu ka jini ra na kɨvɨ nchaa maa jitoꞌo ra.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Ndeꞌe naa ra, sa ti ɨɨn chaa ja jini da na hora jaa ñakuiꞌna veꞌe da ɨɨn jakuaa, va kondito da, ti tu kuaꞌa da jnuꞌun kɨvɨ ñakuiꞌna veꞌe da un, ja na tava ndajniñu da.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Ja yukan kuu ja suni kotuꞌva ra naa ra, chi jaa ɨɨn kɨvɨ, ja iyo naa ini ra, ti nchaa ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Chaa kuu muzu vaꞌa ja junukuachi vaꞌa un, ti kanu ini chaa xiin veꞌe un ja na kɨndaꞌa da uu ga muzu un, ti suni jiin hora na kuaꞌa da ja kaji uu ga muzu un naa da.
45 Jesus disse ainda:
46 Ndatu chaa kuu muzu un nu na najaa chaa xiin veꞌe un, ti naniꞌin da chaa saꞌa jniñu da, siuku da nava ni taꞌu jniñu nuu da.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Ti na kachi ndaa ri ja kusɨɨ ini chaa xiin veꞌe un, ti xndoo da chaa ja na kɨndaꞌa da taka ja ñavaꞌa chaa kuu jitoꞌo da un.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Ko nu chaa junukuachi un na saꞌa ndevaꞌa da, ja ndoꞌo ini da ja kukuee ga chaa xiin veꞌe un,
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 ti kejaꞌa nduxaan da nuu uu ga muzu un, ti kejaꞌa da kaji da, koꞌo da jiin taka chaa jini un naa da.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Ti iyo naa kuɨtɨ ini da, ja tundo ndoꞌo ini da ja najaa yachi chaa xiin veꞌe un, ja tu jini da na kɨvɨ najaa jitoꞌo da un.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ti kuaꞌa da tau chaa un jiin ɨɨn nundoꞌo ja jnaꞌnu ndatu da, nava ka jnaꞌan chaa ñaa xini. Yukan na ti ndeꞌe da nuu nundoꞌo un, ti kuꞌyu jnuꞌun da ―kachi ya.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.