Hebreus 11
Nuevo Testamento en mixteco de Yosondúa (MPMNT) vs VC
1 Ti ja kandixia yo ɨɨn jnuꞌun kuu ja ñukuu ini yo niꞌin yo taka ja ndiyo ini yo. Suni ja kandixia yo jnuꞌun Yandios iyo ndaa jnuꞌun un ini yo ja iyo ndixia taka ja tu jaꞌi kuni yo vijna.
1 A fé é o fundamento da esperança, é uma certeza a respeito do que não se vê.
2 Ti tɨjnɨ yɨvɨ janaꞌan, ni jajnuꞌun Yandios maa i chi ni ka kandixia ndaa kuɨtɨ i.
2 Foi ela que fez a glória dos nossos, antepassados.
3 Sɨkɨ ja kandixia yo jnuꞌun Yandios kuu ja ka ñukuu ini yo ja ni saꞌa ya ñuyɨvɨ jiin andɨvɨ, jiin nɨnɨ jnuꞌun ni kaꞌan ya. Ti jiin jniñu ñaꞌnu ndiso Yandios ja tu ni jini yo, ni jankoo taka ja jini yo vijna.
3 Pela fé reconhecemos que o mundo foi formado pela palavra de Deus e que as coisas visíveis se originaram do invisível.
4 Ti ɨɨn chaa ni nani Abel najanaꞌan sɨkɨ ja ni kandixia da jnuꞌun Yandios, ni kuu ja ni soko da ɨɨn ja vaꞌa ga nuu ya ti ansu Caín. Ja yukan kuu ja ni jaꞌa Yandios jandaa ja iyo ndaa ini da, chi ni jantaꞌu ya ja ni soko da kuɨtɨ nuu ya. Ti vasu ja ni jiꞌi da, ko ka ndakuniꞌin ga ya jnuꞌun da jiin yo undi vijna, chi chaa ni kandixia ndaa ni kuu da.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício bem superior ao de Caim, e mereceu ser chamado justo, porque Deus aceitou as suas ofertas. Graças a ela é que, apesar de sua morte, ele ainda fala.
5 Ti suni Enoc ni kandixia da jnuꞌun Yandios, ti ja yukan kuu ja ni nakiꞌin ya maa da kuanoꞌon da andɨvɨ, ti tu ni jiꞌi da. Tu ni ka jini yɨvɨ nachi kuaꞌan da chi so ni ndoñuꞌun ii da kuaꞌan da, chi kachi tutu ii ya ja undi na ti nakiꞌin ga Yandios maa da ni kusɨɨ ini ya jiin taka ja ni saꞌa da.
5 Pela fé Henoc foi arrebatado, sem ter conhecido a morte: e não foi achado, porquanto Deus o arrebatou; mas a Escritura diz que, antes de ser arrebatado, ele tinha agradado a Deus {Gn 5,24}.
6 Ko nu tu kandixia yo jnuꞌun ya, ti tu kuu ja kusɨɨ ini ya jiin yo. Chi yɨvɨ ndiyo ini ja kotuꞌva i nuu Yandios, kanuu ja na kandixia ndaa kuɨtɨ i ja kusɨɨ ini ya jiin taka yɨvɨ ka nanduku ya. Ja yukan chi jandaa ndixia kuu ja kuaꞌa ya taꞌu nuu i ja kundaꞌu ini ya maa i.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus, pois para se achegar a ele é necessário que se creia primeiro que ele existe e que recompensa os que o procuram.
7 Ti suni Noé, ni kandixia da jnuꞌun ya na ni kachi ya ja koo nundoꞌo xaan vasu ti kuni ga da jiin nduchi da. Ja yukan kuu ja ni jandatu da ti ni saꞌa da ɨɨn barco kaꞌnu ja nani arca, ja na nama da nɨɨ jnaꞌan da ini veꞌe ja tu naa i. Ni kandixia da ti ni siuku da jniñu ni taꞌu Yandios. Jiin jniñu un ni kankuachi da sɨkɨ yɨvɨ ja na jnaꞌnu ndatu i. Ko maa Noé, ni niꞌin da taꞌu da chi ni kendo ndaa da nuu Yandios, chi ni kandixia da jniñu ja ni taꞌu ya nuu da.
7 Pela fé na palavra de Deus, Noé foi avisado a respeito de acontecimentos imprevisíveis; cheio de santo temor, construiu a arca para salvar a sua família. Pela fé ele condenou o mundo e se tornou o herdeiro da justificação mediante a fé.
8 Ti suni Abraham, ni kandixia da jnuꞌun ni kaꞌan ya, ti ja yukan kuu ja ni jantaꞌu da na ni kaꞌan ya jiin da ja kiꞌin da ɨɨn ñuꞌun nuu kuaꞌa ya ja kuu taꞌu maa da jiin taka jnaꞌan da kikoyo yukan. Ti ni kee da kuaꞌan da vasu tu kujnuni ini da naa ichi kuaꞌan da.
8 Foi pela fé que Abraão, obedecendo ao apelo divino, partiu para uma terra que devia receber em herança. E partiu não sabendo para onde ia.
9 Suni ja ni kandixia Abraham jnuꞌun ni chiso ya nuu da, ti yukan ni kuncha da nuu ɨɨn ñuꞌun ja ni chisojnuꞌun ya ja kuaꞌa ya nuu da, ko ni kuncha da un nanu chaa ñuu jika ja ni tɨꞌlɨ ñuꞌun da tu ni iyo. Ti ni kuncha da ini ɨɨn veꞌe ñɨɨ, suni seꞌe da Isaac jiin Jacob, chi ɨɨn nuu ni ka niꞌin da taꞌu ja ni chisojnuꞌun ya.
9 Foi pela fé que ele habitou na terra prometida, como em terra estrangeira, habitando aí em tendas com Isaac e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 Chi ni ndiyo ini Abraham ja niꞌin da taꞌu da ja na kuncha da ñuu ja tukaa naa kuɨtɨ un, ɨɨn ñuu ja kutu ni jani maa Yandios na kɨvɨ ni saꞌa ya.
10 Porque tinha a esperança fixa na cidade assentada sobre os fundamentos {eternos}, cujo arquiteto e construtor é Deus.
11 Ja yukan, vasu ja ni kuñaꞌnu xaan Abraham, ko ñukuu ini da ja siuku Yandios jnuꞌun ni kachi ya. Ti ni iyo jnuꞌun ndee ini jiin da ja koo ɨɨn seꞌe da jiin ñasɨꞌɨ da Sara, vasu ja ni nchɨɨ xaan ña, ti ni ɨɨn seꞌe ña tu ni iyo na ni kunchuku kuachi ña.
11 Foi pela fé que a própria Sara cobrou o vigor de conceber, apesar de sua idade avançada, porque acreditou na fidelidade daquele que lhe havia prometido.
12 Ti siukan ni kuu ja ni nakaya kuaꞌa xaan jnaꞌan Abraham vasu jaku ni ga na da niku. Ti jnaꞌan da ni ka ndukuaꞌa xaan nanu chuxini iin nuu andɨvɨ, xi nanu ndɨ ɨɨn ndɨ ɨɨn ñɨtɨ ndiꞌi ja kaa yuꞌu mar ja tu kundee kuɨtɨ yo kaꞌu yo.
12 Assim, de um só homem quase morto nasceu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como os grãos de areia da praia do mar.
13 Ti taka yɨvɨ un ni ka jiꞌi yɨ, vasu tu ni ka niꞌin i ja ni chisojnuꞌun Yandios, ko ni ka kandixia ndaa i maa taꞌu kaꞌnu ga ja ni chisojnuꞌun ya, ti ni ka chaku ndaa ini i ja kii ɨɨn kɨvɨ nuu kuu ndaa kuɨtɨ ga taka jnuꞌun un. Ti ni ka kusɨɨ ini i ni ka jito nchaa i ja ni chisojnuꞌun ya un. Chi ka jini vaꞌa i ja na ni kunchuku i nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ti changa ga niꞌin i taꞌu kaꞌnu ga un. Ja yukan ni ka kaꞌan i ja ka kuu i nanu yɨvɨ ñuu jika ka jikonuu nuu ñuyɨvɨ jaꞌa.
13 Foi na fé que todos {nossos pais} morreram. Embora sem atingir o que lhes tinha sido prometido, viram-no e o saudaram de longe, confessando que eram só estrangeiros e peregrinos sobre a terra {Gn 23,4}.
14 Ti taka yɨvɨ ja kaꞌan siukan, chi kachi ndaa i ja tu ñuꞌun ini i ja ñuyɨvɨ jaꞌa kuu ñuu i ja kuu saa ni. Chi suꞌva ka ndatu i ɨɨn ñuu vii ga ja kuu ñuu maa i.
14 Dizendo isto, declaravam que buscavam uma pátria.
15 Chi sa ti ni ka nakani ini i sɨkɨ ñuu nuu ni ka kee undi nuu, ti va nandeokuñɨ tuku i niku.
15 E se se referissem àquela donde saíram, ocasião teriam de tornar a ela...
16 Ko tuu, chi ka ñukuu ini i ja niꞌin i taꞌu nuu kuncha i ɨnga ñuu vaꞌa ga undi maa ñuu kande andɨvɨ. Ja yukan ni ka jandatu i jnuꞌun Yandios, ti tu kukanuu ya ja kuu ya maa Yandios nuu i, ti maa i ka kuu seꞌe ya, chi ja ni satuꞌva ya ɨɨn ñuu vii xaan nuu kunchuku i.
16 Mas não. Eles aspiravam a uma pátria melhor, isto é, à celestial. Por isso, Deus não se dedigna de ser chamado o seu Deus; de fato, ele lhes preparou uma cidade.
17 Ni kandixia ndaa Abraham jnuꞌun Yandios. Ja yukan kuu ja ni jaꞌan da jiin Isaac ja na kin soko da yɨ, ti ni jito jnuni Yandios maa da. Ti ja iyo tuꞌva da ja soko da seꞌe da, vasu maa ɨɨn ni i kuu seꞌe yɨɨ da.
17 Foi pela sua fé que Abraão, submetido à prova, ofereceu Isaac, seu único filho,
18 Ti ni kachi Yandios jiin da ja jiin maa ɨɨn ni Isaac, ti nakaya janaꞌan da.
18 depois de ter recebido a promessa e ouvido as palavras: Uma posteridade com o teu nome te será dada em Isaac {Gn 21,12}.
19 Ti Abraham, ja ñukuu ini da ja maa Yandios suni kuu naxndoto ya vasu yɨvɨ ni ka jiꞌi, (ti jaꞌa kuu kachi yo ja ni natava jaa da seꞌe nuu ñujiꞌi un.)
19 Estava ciente de que Deus é poderoso até para ressuscitar alguém dentre os mortos. Assim, ele conseguiu que seu filho lhe fosse devolvido. E isso é um ensinamento para nós!
20 Ti Isaac, suni ni kandixia ndaa da Yandios. Ja yukan kuu ja ni kachi da jini seꞌe yɨɨ da Jacob jiin Esaú ja nakaya xaan jnaꞌan da ja kuu kɨvɨ.
20 Foi inspirado pela fé que Isaac deu a Jacó e a Esaú uma bênção em vista de acontecimentos futuros.
21 Ti Jacob, suni siaꞌan ñukuu ini da ja siuku Yandios jnuꞌun ni kaꞌan ya. Ja yukan kuu ja vasu yɨtuu da yujnu da ni ka chiñuꞌun da Yandios sɨkɨ ja ni siuku ya jnuꞌun ya nuu da.
21 Foi pela fé que Jacó, estando para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e venerou a extremidade do seu bastão.
22 Ti suni José, na janaꞌan ni kandixia da jnuꞌun ni kachi Yandios. Ja yukan kuu ja nu kuan kuyajni kuū da, ti ni kachi da ja taka jnaꞌan Israel, jaa ɨɨn kɨvɨ ti kekoyo i nuu nación Egipto. Ti ni tatu da ja na kundaꞌa i yɨkɨ da undi ñuu nuu kɨvɨkoyo i kunchuku i.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, fez menção da partida dos filhos de Israel e dispôs a respeito dos seus despojos.
23 Ti na ni kaku Moisés, ti tata yɨ jiin nana yɨ ni ka kandixia da ja ndito Yandios maa i. Ti ja yukan ni kuu ja ni ka jito saꞌyɨ tata i maa i nuu uni yoo, chi ni ka jini da ja ni kuu yɨ ɨɨn suchi vaꞌa xaan. Ti tu ni ka yuꞌu da jniñu ni taꞌu rey Egipto un ja na kuū taka suchi yɨɨ kuachi nación Israel.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, vendo nele uma criança encantadora, o esconderam durante três meses e não temeram o edito real.
24 Ti maa Moisés ni kandixia da jnuꞌun ni kachi Yandios nuu yɨvɨ ya. Ti ja yukan kuu ja nu ni jaꞌnu da, ti tu ni jaꞌa da jnuꞌun ja kuu da seꞌe ñaꞌan kuu seꞌe sɨꞌɨ rey Egipto.
24 Foi pela fé que Moisés, uma vez crescido, renunciou a ser tido como filho da filha do faraó,
25 Chi ni kuu ini da ja kɨꞌɨ da jiin yɨvɨ ñuu Yandios ja na kondoꞌo da jiin taka jnaꞌan da un, ja ka kuu yɨvɨ Israel ja ni nakaji ya ja na kendo kuu maa yɨvɨ ya. Ti yɨvɨ ñuu Egipto ni ka jito uꞌu nuu yɨvɨ Israel, ko ni kuu ini Moisés ja na kondoꞌo da jiin i, ti ansu ja na saꞌa da kuachi. Ti kuxio da nuu i ja kusɨɨ ini da ja kuu nu na kɨvɨ da jiin yɨvɨ rey Egipto.
25 preferindo participar da sorte infeliz do povo de Deus, a fruir dos prazeres culpáveis e passageiros.
26 Chi ni saꞌa da nanu ja kanuu ga ja na kondoꞌo da, ja na kaꞌan ndevaꞌa yɨvɨ sɨkɨ da, nanu kaꞌan ndevaꞌa yɨvɨ sɨkɨ Cristo ja taji Yandios ɨnga kɨvɨ ja na saꞌa ya jniñu ñaꞌnu. Chi ni ndoꞌo ini da ja kanuu ga ja na kondoꞌo da, ti ansu ja niꞌin da taka nuu ja iyo nuu nación Egipto ti kuu riku da. Chi ñuꞌun ini da ja maa Yandios kuaꞌa taꞌu da ja iyo andɨvɨ.
26 Com os olhos fixos na recompensa, considerava os ultrajes por amor de Cristo como um bem mais precioso que todos os tesouros dos egípcios.
27 Ti siaꞌan ni kandixia da jnuꞌun ni kachi ya nuu yɨvɨ ya, ti ja yukan ni kuu ja ni kee da nación Egipto ti kuaꞌan da. Ko tu ni yuꞌu da ja kuɨtɨ ini rey Egipto un nuu da. Chi suꞌva ni kundee da jiin taka jniñu da, chi ni chaku inijnuni da nau kuu maa Yandios vasu tu ni jini da ya.
27 Foi pela fé que deixou o Egito, não temendo a cólera do rei, com tanta segurança como estivesse vendo o invisível.
28 Ti siukan ni kandixia da jnuꞌun ni kaꞌan Yandios. Ja yukan na ti ni kachi da ja na kaꞌni yɨvɨ Israel ɨɨn lelu, ja ni nani lelu pascua. Ti jiin yukan ni xnukoo da viko pascua ja kuu nación Israel. Ti ni taꞌu da jniñu ja na koso yuyu i nɨñɨ tɨ jika sɨꞌñɨ yuxeꞌe jiin yujnu xini sɨꞌñɨ un, nava nu ni yaꞌa ángel Yandios ja kaꞌni ya taka seꞌe yɨvɨ ñuu Egipto, ti tu kaꞌni ya seꞌe ñaꞌnu nuu yɨvɨ Israel. Ti yukan ni kejaꞌa viko pascua un nuu nación Israel.
28 Foi pela fé que mandou celebrar a Páscoa e aspergir {os portais} com sangue, para que o anjo exterminador dos primogênitos poupasse os dos filhos de Israel.
29 Ti sɨkɨ ja ni ka kandixia yɨvɨ Israel jnuꞌun Yandios ni kuu ja ni ka yaꞌa da nuu nducha mar, chi ni jiña ya ɨɨn ichi maꞌñu nducha Mar Kuaꞌa un, ti yukan ni ka yaꞌa da, ti ni ka kejiyo da nuu ñuꞌun ichi. Ti suni siukan ni ka ndoꞌo ini chaa Egipto un ja yaꞌa da niku. Ko ni nasia ya nducha mar un sɨkɨ da, ti tendɨꞌɨ da ni ka jiꞌi.
29 Foi pela fé que os fez atravessar o mar Vermelho, como por terreno seco, ao passo que os egípcios que se atreveram a persegui-los foram afogados.
30 Ti ni kandixia yɨvɨ Israel jniñu ni saꞌa ya. Ja yukan kuu ja ni nduva nama ndiꞌyu yuꞌu ñuu Jericó, na ni ka jikonduu da uxia kɨvɨ jata nama un.
30 Foi pela fé que desabaram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Ti Rahab, vasu ni kuu ña ɨɨn ñaꞌan sɨɨ ini, ko ni kandixia ña jnuꞌun ni kaꞌan ya nuu yɨvɨ Israel. Ti ja yukan kuu ja ni chindee ña taka chaa Israel ja ni ka jito yuꞌu nasa iyo ñuu ña. Ti siaꞌan tu ni jiꞌi ña jiin yɨvɨ ñuu ña un, ja ni ka kuu niꞌin ini i nuu jnuꞌun ya.
31 Foi pela fé que Raab, a meretriz, não pereceu com aqueles que resistiram, por ter dado asilo aos espias.
32 ¿Ti ndo kaꞌan ga ri nusa? Chi tu kundee kuja ri ja kani ri jnuꞌun sɨkɨ chaa ñaꞌnu janaꞌan nanu Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel jiin taka ga chaa ni ka kaꞌan jnuꞌun Yandios undi najanaꞌan.
32 Que mais direi? Faltar-me-á o tempo, se falar de Gedeão, Barac, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e dos profetas.
33 Ti taka da ni ka kandixia ja saꞌa ya jaꞌa da. Ja yukan kuu ja ni ka kundee da ni ka kanaa da jiin taka ñuu ka kuñaꞌnu, ti vaꞌa ni ka taꞌu da jniñu nuu ñuu un. Ti ni ka kuu ndee ini nu ni chiso ya ja chindee ya maa da naa da. Ti nuu sava ga da, ni jasɨ ya yuꞌu ndɨkaꞌa un ja tu ni ka yaji tɨ da.
33 Graças à sua fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, viram se realizar as promessas. Taparam bocas de leões,
34 Ti sava ga da, ni ka jito uꞌu yɨvɨ da, ti ni ka jaꞌa i ɨɨn nundoꞌo kuu da ja na kayu da, ko tu ni ka kayu kuɨtɨ da nuu ñuꞌun un vasu kanda kuaꞌan, ti sava da ni ka kaku ja tu ni ka jiꞌi da jiin yuchi. Ti sava ga da ni ka naniꞌin ndee ini da ja tukaa ga naa da ja niꞌin teyɨɨ ni iyo nuu guerra un, ti ni ka kundee da jiin soldado taka ñuu jika un ja ni ka jito uꞌu maa da.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio de espada, triunfaram de enfermidades, foram corajosos na guerra e puseram em debandada exércitos estrangeiros.
35 Ti sava ñasɨꞌɨ un, ni ka nandoto seꞌe ña na ni ka jiꞌi i. Ti sava ga yɨvɨ ni ka kandixia jnuꞌun ya, ni ka ndoꞌo xaan i sa ni ka jiꞌi i, chi tu ni ka jaꞌa i jnuꞌun ja kuxio i nuu ichi Yandios ti kaku i, chi ni ka ñukuu ini i ja kanuu ga ja na naxndoto ya i ti na niꞌin i taꞌu vaꞌa xaan ga ja na kuchaku i ja kuu saa ni.
35 Devolveram vivos às suas mães os filhos mortos. Alguns foram torturados, por recusarem ser libertados, movidos pela esperança de uma ressurreição mais gloriosa.
36 Ti sava ga i ni ka saꞌa kata yɨvɨ nuu i ja ni ka kuu ichi ini nuu i, ni ka jaꞌa tau i. Ti undi jiin cadena ni ka juꞌni ndaꞌa i, ti ni ka chondee i vekaa.
36 Outros sofreram escárnio e açoites, cadeias e prisões.
37 Ni ka jaꞌa yɨvɨ yuu xini i, ti ni ka jaꞌnchaa sava maa i jiin sierra, ni ka jito xaan i nundoꞌo un. Ti ni ka jaꞌni maa i jiin yuchi. Ni ka jikonuu i yayukan, ti ni ka ñuꞌun i mani ñɨɨ rɨɨ jiin ñɨɨ ndixiꞌyu. Ni ka yaku ndaꞌu i sɨkɨ nundoꞌo un ja ni ka ndoꞌo ka nene i. Ni ka ndɨꞌɨ xaan ini i jiin taka jniñu kueꞌe.
37 Foram apedrejados, massacrados, serrados ao meio, mortos a fio de espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelha e de cabra, necessitados de tudo, perseguidos e maltratados,
38 Ti vaꞌa xaan ga yɨvɨ ni ka kuu i ansu taka ga yɨvɨ ñuyɨvɨ jaꞌa. Ti vasu siukan ko ni ka ndikun yɨvɨ jata i ja ni ka jikonuu ndaꞌu i undi nuu ñuꞌun teꞌe. Ti ni ka nchaa i chii yuku. Ni ka nchaa i yau kava jiin yau chii ñuꞌun.
38 homens de que o mundo não era digno! Refugiaram-se nas solidões das montanhas, nas cavernas e em antros subterrâneos.
39 Ti taka yɨvɨ jaꞌa, vasu ni jantaꞌu Yandios maa i ja ni kandixia nɨ ini i jnuꞌun ni kachi ya ja saꞌa ya jaꞌa i. Ko tu ni ka niꞌin i ɨɨn taꞌu kaꞌnu un.
39 E, no entanto, todos estes mártires da fé não conheceram a realização das promessas!
40 Chi ni satuꞌva ya ɨɨn jniñu ñaꞌnu xaan ga, ti yukan ni saꞌa Cristo jiin yo, nava ɨɨn jinu ni niꞌin i ɨɨn taꞌu kaꞌnu ga jiin yo naa yo.
40 Porque Deus, que tinha para nós uma sorte melhor, não quis que eles chegassem sem nós à perfeição {da felicidade}.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.