Gálatas 4
Nuevo Testamento en mixteco de Yosondúa (MPMNT) vs NVT
1 Suni na kachi ri ɨɨn jnuꞌun. Nu ɨɨn tata na chisojnuꞌun da nuu ɨɨn seꞌe da ja kuaꞌa ndɨꞌɨ da taꞌu i, ko suchi un kuu i nanu ɨɨn muzu ja sajniñu kaꞌa, chi tu jaꞌi ndɨvɨ ndaꞌa i taꞌu ni jaꞌa tata i. Ti jaa kɨvɨ ja nakɨꞌɨ ndaꞌa i taꞌu un. Vasu changa ga kɨndaꞌa i ti siukan kuu ja kuu i nanu ɨɨn muzu ja sajniñu kaꞌa nuu tata i.
1 Portanto, pensem da seguinte forma: enquanto não atingir a idade adequada, o herdeiro não está numa posição muito melhor que a de um escravo, apesar de ser dono de todos os bens.
2 Chi yɨvɨ ka jito veꞌe tata i, ka yɨndaꞌa da maa i ja koto da i undi na jinu kɨvɨ kachi tata i.
2 Deve obedecer a seus tutores e administradores até a idade determinada por seu pai.
3 Ti nanu suchi un ni kuu yo na changa ga kandixia yo Cristo. Ti kuu yo nanu suchi kuachi ja tu jaꞌi nakuni yo naa ichi kiꞌin nuu ñuyɨvɨ jaꞌa. Ti ka jandatu yo nuu savaꞌni ga ichi, vasu tu kuu un maa jniñu ñaꞌnu ja ni saꞌa Cristo Jesús. Ti niꞌin xaan ni ka junukuachi yo nuu ichi un.
3 O mesmo acontecia conosco. Éramos como crianças; éramos escravos dos princípios básicos deste mundo.
4 Ko nu ni jinu kɨvɨ ni jani Yandios, ti ni kundaa jnuꞌun ya nu ni taji ya maa Seꞌe ya nuu ñuyɨvɨ jaꞌa ja ni kii ɨɨn ñasɨꞌɨ siaꞌan ni. Ti ni kii ya nuu nación chaa hebreo ja ni ka junukuachi da nuu ley Moisés.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou seu Filho, nascido de uma mulher e sob a lei.
5 Siukan ni kii kaku ya nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ja ni kii chunaa ya kuachi yɨvɨ naa i ja ni ka yɨꞌɨ i jiin ley najanaꞌan un, nava na xndoo i ja kaꞌnu nuu ley un ti tukaa ga siuku i. Vijna ti tukaa ga kundatu yo ɨnga taꞌu, chi ja ni nakinseꞌe Yandios yoꞌo naa yo, ti vijna ja ni niꞌin taꞌu yo nuu ya.
5 Assim o fez para resgatar a nós que estávamos sob a lei, a fim de nos adotar como seus filhos.
6 Ti sɨkɨ ja ka kuu yo seꞌe ya ni taji ya Espíritu Santo ja na kuncha ya jiin yo, ti Espíritu un kanajaa nuu Yandios jaꞌa yo, ti kachi ya: “Tata ri”, kachi ya.
6 E, porque nós somos seus filhos, Deus enviou ao nosso coração o Espírito de seu Filho, e por meio dele clamamos: “ Aba , Pai”.
7 Nusa ti vijna tukaa kuu ra nanu ɨɨn muzu ja sajniñu kaꞌa nuu ley najanaꞌan un. Vijna ti ni nduu ra seꞌe Yandios. Ti yukan kundio ini ra ja niꞌin ra taꞌu ja sɨkɨ jniñu ñaꞌnu ni saꞌa Cristo. Na niꞌin ra taꞌu nuu ya nava ni chisojnuꞌun ya undi najanaꞌan.
7 Agora você já não é escravo, mas filho de Deus. E, uma vez que é filho, Deus o tornou herdeiro dele.
8 Roꞌo chaa ñuu Galacia, na kachi ri ja najanaꞌan na ti nakuni ga ra maa jnuꞌun Cristo, ti ni ka nchañuꞌun ra santu ja ni ka saꞌa yɨvɨ jiin ndaꞌa i, vasu tu ni kuu maa Yandios ndixia. Nanu ɨɨn muzu ja sajniñu kaꞌa, suni siaꞌan ni ka junukuachi ra nuu santu un.
8 Antes de conhecerem a Deus, vocês eram escravos de supostos deuses que, na verdade, nem existem.
9 Ko vijna ti ja ni ka chaku ini ra nau kuu maa Yandios. Chi maa Yandios ni kundaꞌu ini ya, ti ni nakana ya roꞌo naa ra ja ka nduu ra seꞌe ya. Nu siaꞌan kuu, nusa ti ndoo ka sana xini ra vijna ja kuni nduu tuku ra nanu suchi yɨkɨ ja tu jaꞌi nakuni i ichi Yandios. ¿Xi kuni ndeokava tuku ra ja sajniñu kaꞌa ra nuu ichi najanaꞌan un, ti xndoo ra ichi Yandios nu? ¿Xi ka kuni nduu tuku ra muzu nanu ɨɨn muzu ja sajniñu kaꞌa ti ka junukuachi nuu ley janaꞌan un nu?
9 Agora que conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, por que desejam voltar atrás e tornar-se novamente escravos dos frágeis e inúteis princípios básicos deste mundo?
10 Xi ka jani ini ra ja nitaꞌu ra nuu Yandios ja ka chiñuꞌun ra tɨjnɨ kɨvɨ ii, jiin tɨjnɨ viko ja suni ka chiñuꞌun ra taka kɨvɨ ja nukoso yo, jiin taka kɨvɨ ja nukuɨñɨ kuiya, vasu tu ni jniñu kuɨtɨ jnuꞌun un.
10 Vocês insistem em guardar certos dias, meses, estações ou anos.
11 Ja yukan ndɨꞌɨ xaan ini ri ja so ni xnaꞌan kaꞌa ri jnuꞌun Yandios nuu ra naa ra.
11 Temo por vocês. Talvez meu árduo trabalho em seu favor tenha sido inútil.
12 Ñani naa ra, kandaꞌu ri jiin ra ja koto ma na kakayata ra ti siuku ra jnuꞌun ley Moisés nanu ka saꞌa yɨvɨ nación Israel. Chi ruꞌu Pablo, ni xndoo ri taka jnuꞌun un, ti ni nduu ri nanu roꞌo naa ra ja tu ka yɨꞌɨ ra nuu ndaꞌa ley un.
12 Irmãos, peço-lhes que sejam como eu, pois eu também sou como vocês. E vocês não me trataram mal
13 Ti ka jini vaꞌa ra nasa ni nakani ri jnuꞌun Yandios sɨkɨ Cristo Jesús nuu ra naa ra undi saa. Sɨkɨ ja ni kuꞌu ri jiin kueꞌe kuu ja ni kendo ri yukan, ti ni nakani ri jnuꞌun vaꞌa nuu ra naa ra.
13 e certamente se lembram de que eu estava doente quando lhes anunciei as boas-novas pela primeira vez.
14 Vasu ni jnaꞌan ri nundoꞌo ja ni kuꞌu ri, ko tu ni ka skexiko ra ruꞌu, ni tu ni ka keniꞌin ra ruꞌu ja na kiꞌin ri. Chi suꞌva ni ka jantaꞌu vaꞌa ra ruꞌu nanu ja kuu ri ɨɨn ángel ja junukuachi nuu Yandios. Ni ka jantaꞌu ra ruꞌu na kaa ja maa ri kuu Cristo Jesús.
14 Embora minha saúde precária fosse uma tentação para me rejeitarem, vocês não me desprezaram nem me mandaram embora. Ao contrário, acolheram-me e cuidaram de mim como se eu fosse um anjo de Deus, ou mesmo o próprio Cristo Jesus.
15 Ti vijna va tukaa ga iyo siaꞌan nusa. Va skexiko ra ruꞌu naa ra nusa. ¿Nachi kuaꞌan ja sɨɨ xaan ni ka kuu ini ra jiin ri? ¿Ti nachi kuaꞌan jnuꞌun ja vaꞌa xaan ni ka chindee ra ruꞌu nusa? Undi nuu tu ni iyo ni ɨɨn jniñu ja tu ni ka saꞌa ra ja kuu ruꞌu, undi nakuaꞌa ra nduchi ra nuu ri niku.
15 Que aconteceu com a alegria que vocês demonstraram naquela ocasião? Estou certo de que, se fosse possível, teriam arrancado os próprios olhos e os teriam dado a mim.
16 ¿Vijna ti xi ka ndoꞌo ini ra ja ja ni sama ini ri ja jito uꞌu ri roꞌo naa ra nu? Va siaꞌan ka ndoꞌo ini ra, chi kaꞌan ri mani jnuꞌun ndaa nuu ra naa ra.
16 Acaso me tornei inimigo de vocês porque lhes digo a verdade?
17 Iyo yɨvɨ ja kuni ndumani jiin ra, ko ka kuni saꞌa mani i jiin ra sɨkɨ ja kuni xndaꞌu i roꞌo. Ka kuni i sasɨɨn i roꞌo ja tukaa ka siuku ra jnuꞌun ni xnaꞌan ri un, nava na kandixia ra taka jnuꞌun ka xnaꞌan maa i.
17 Esses falsos mestres estão extremamente ansiosos para agradá-los, mas suas intenções não são boas. Querem afastá-los de mim para que dependam deles.
18 Ti vatu ni ka saꞌa mani jnaꞌan ra jiin ɨnga yɨvɨ vaji i xnaꞌan i nuu ra. Ko nɨnɨ na kundio ini ra ja siuku ra jnuꞌun ndaa nanu maa jnuꞌun ni xnaꞌan ri nuu ra, chi maa ɨɨn ni jnuꞌun ndaa kuu. Ja yukan nɨnɨ na ndeꞌe vaꞌa ra taka kɨvɨ, ansu nu kancha ri jiin ra naa ra.
18 Se alguém deseja agradá-los, muito bem; mas que o faça sempre, e não só quando estou com vocês.
19 Ja yukan naꞌnu xaan ini ri chi ka kuu ra nanu seꞌe ri. Naꞌnu xaan ini ri nanu ɨɨn ñasɨꞌɨ nu kaku seꞌe ña. Ja yukan ndɨꞌɨ ini ri ja ka kuni kandixia ra ɨɨn jnuꞌun sɨɨn ja tu kejnaꞌan jiin maa jnuꞌun ndaa. Siaꞌan siin ri kundaꞌu ini ri roꞌo undi kɨvɨ nakuni ndaa kuɨtɨ ri ja tendɨꞌɨ ra naa ra ka kandixia maa ɨɨn ni jniñu ni saꞌa Cristo jaꞌa ra naa ra, ti ansu ja kandixia ra ɨnga jnuꞌun.
19 Ó meus filhos queridos, sinto como se estivesse passando outra vez pelas dores de parto por sua causa, e elas continuarão até que Cristo seja plenamente desenvolvido em vocês.
20 Vijna ti ñukuu ini ri jaa ri nuu kanchuku ra ti ndajnuꞌun mani yo naa yo, chi jitu ndiꞌi ini ri nasa ka kuu ra naa ra, nu ka ñukuu ini ra jnuꞌun ni xndaku ri xi tuu.
20 Gostaria de poder estar aí com vocês para lhes falar em outro tom. Mas, distante como estou, não sei o que mais fazer para ajudá-los.
21 Na kachi ndaa ri ñani naa ra, ja nu ka kuni siuku ra ley Moisés un, ¿chi va tu ka chaku ini ra nasa kaꞌan ley un nusa?
21 Digam-me, vocês que desejam viver debaixo da lei: acaso sabem o que a lei diz de fato?
22 Chi kachi nuu tutu ii Yandios ja chaa ñaꞌnu Abraham ni iyo uu seꞌe da. Ɨɨn yɨɨ kuu seꞌe Agar, ñaꞌan sajniñu kaꞌa veꞌe da, ti ɨnga yɨɨ kuu seꞌe da jiin maa ñasɨꞌɨ da Sara.
22 De acordo com as Escrituras, Abraão teve dois filhos, um nascido de uma escrava e outro de sua esposa, que era livre.
23 Ti seꞌe ñaꞌan ja sajniñu kaꞌa veꞌe da un ni kaku i nanu nava ka kaku yoꞌo naa yo, ko seꞌe maa ñasɨꞌɨ da un ni kaku i sɨkɨ jnuꞌun ja ni chisojnuꞌun Yandios ja na koo ɨɨn seꞌe Abraham jiin ñasɨꞌɨ da.
23 O filho da escrava nasceu segundo a vontade humana; o filho da mulher livre nasceu segundo a promessa.
24 Jnuꞌun kaꞌan ri jaꞌa kuu uu jnuꞌun ja sɨɨn sɨɨn kuni kaꞌan. Chi sɨkɨ uu ñasɨꞌɨ un kuu ja kaꞌan sɨkɨ uu tratu ni chisojnuꞌun Yandios. Ɨɨn tratu un kuu ja kaꞌan sɨkɨ yuku Sinaí, chi yukan ni jaꞌa Yandios ley nuu Moisés najanaꞌan. Jnuꞌun un ndakuniꞌin sɨkɨ Agar chi seꞌe ña kuu muzu ja ka sajniñu kaꞌa i.
24 Essas duas mulheres ilustram duas alianças. A primeira, Hagar, representa o monte Sinai, onde o povo recebeu a lei que o escravizou.
25 Agar kuu ña nanu ley Moisés ja ni jaꞌa Yandios undi xini yuku Sinaí ja kande ini ñuu Arabia. Yuku un kuu nanu yɨvɨ kanchuku ñuu Jerusalén vijna, chi ka kuu i nanu muzu sɨkɨ ja ka junukuachi ti sajniñu kaꞌa i nuu ley ni jaꞌa ya un. Agar jiin seꞌe ña kuu nanu ley un, chi ni ka sajniñu kaꞌa ña ini veꞌe Abraham.
25 E Hagar, que é o monte Sinai, na Arábia, representa a Jerusalém de agora, pois ela e seus filhos vivem sob a escravidão da lei.
26 Ko ñuu Jerusalén ja kande andɨvɨ vijna yɨꞌɨ jiin Yandios, ti yɨvɨ ñuu un tukaa kuu kuɨtɨ i muzu ja sajniñu kaꞌa nanu saꞌa yɨvɨ ñuu Jerusalén ja kande nuu ñuyɨvɨ jaꞌa. Yɨvɨ ñuu Jerusalén ja kande andɨvɨ, ni ka kee i nuu ndaꞌa ley ja yɨꞌɨ jiin Jerusalén nuu ñuyɨvɨ jaꞌa. Ti nanu ni kaku seꞌe Sara nava ni chisojnuꞌun Yandios, suni siaꞌan koo jiin yɨvɨ ja ka yɨꞌɨ i jiin Jerusalén andɨvɨ, chi na niꞌin i taꞌu ni chisojnuꞌun Yandios, ja na nduu i seꞌe ya. Yukan ti ka kee i nuu ndaꞌa ley ja yɨꞌɨ jiin Jerusalén kande ñuyɨvɨ jaꞌa. Yukan ti Jerusalén ja kande andɨvɨ kuu nanu nana yo,
26 A segunda, Sara, representa a Jerusalém celestial. Ela é a mulher livre, e é nossa mãe.
27 chi siaꞌan kachi nuu tutu ii Yandios:
27 Como dizem as Escrituras: “Alegre-se, mulher sem filhos, você que nunca deu à luz! Grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto! Pois a abandonada agora tem mais filhos que a mulher que vive com o marido”.
28 Ti siaꞌan kuu ñani naa ra, chi ka kuu yo nanu seꞌe yɨɨ Abraham ja ni nani Isaac. Chi ni kandixia Abraham jnuꞌun ni chisojnuꞌun Yandios. Ja yukan ni kaku Isaac. Ti suni siaꞌan ni ka kandixia yo jnuꞌun ya. Ja yukan ka kuu yo seꞌe Yandios.
28 E vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Na janaꞌan ni iyo ɨɨn seꞌe yɨɨ Abraham jiin Agar, ko ni kaku suchi un nanu ka kaku savaꞌni ga yɨvɨ. Ti ni ka jajnaꞌan i jiin Isaac, chaa ni kaku ja ni saꞌa Espíritu Santo nava ni chisojnuꞌun ya nuu Abraham. Ti suni siaꞌan ka jnaꞌan yo naa yo vijna, chi yɨvɨ kuni ja na siuku yo nuu ley Moisés, ka kuni kanaa i jiin yo, vanuxia maa yo ka kuu maa seꞌe ndaa Yandios sɨkɨ jniñu ni saꞌa Espíritu Santo jiin yo.
29 Ismael, o filho nascido da vontade humana, perseguiu Isaque, o filho nascido do poder do Espírito, e o mesmo ocorre agora.
30 Ti jandaa ndixia kuu yukan, chi siaꞌan kachi nuu tutu ii Yandios: “Keniꞌin ra ñaꞌan kuu muzu ja sajniñu kaꞌa un na kiꞌin ña jiin seꞌe ña, chi so muzu kuu ña jiin seꞌe ña. Chi tu iyo ichi suchi un ja niꞌin yɨ taꞌu nuu ra nanu seꞌe maa ñasɨꞌɨ ra, chi seꞌe maa ñasɨꞌɨ ra kuu suchi xiin taꞌu un”, ni kachi Yandios jiin Abraham.
30 Mas o que dizem as Escrituras sobre isso? “Livre-se da escrava e do filho dela, pois o filho da escrava não será herdeiro junto com o filho da mulher livre.”
31 Ja yukan ñani naa ra, tu kuu yo naa yo nanu seꞌe ñaꞌan ni sajniñu kaꞌa un. Chi suꞌva ka kuu yo nanu seꞌe ñasɨꞌɨ maa Abraham. Ti tukaa ga yɨꞌɨ yo nuu ndaꞌa ley najanaꞌan un, chi suꞌva nuu maa Jitoꞌyo Yandios ka yɨꞌɨ yo vijna.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava; somos filhos da mulher livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.