Mateus 26
Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs NTLH
1 Nu ni ndɨꞌɨ ni kaꞌan Jesús jnuꞌun un, ti ni kachi ya jiin ndajaꞌa ya:
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 ―Ja ka jini ra ja uu ni ga kɨvɨ, ti jaa yo viko pascua. Ti ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, nakuaꞌa yɨvɨ ruꞌu ja na kundaka ri nuu ndaꞌa cruz ja na kuū ri ―ni kachi ya.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ti kɨvɨ un ni ka ndututu taka sutu ka kuñaꞌnu un jiin chaa ka xnaꞌan ley ini veñuꞌun kaꞌnu un, jiin taka chaa ka kuñaꞌnu ñuu Israel. Ti ni ka ndututu da nuu yuxeꞌe palacio maa sutu kuñaꞌnu ga, ja nani Caifás yukan.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ti yukan ni ka ndajnuꞌun da nasa jnɨɨ xeꞌe da Jesús, ti kaꞌni da ya.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ko kachi da naa da: ―Tu saꞌa yo ja kuu kɨvɨ viko jaꞌa, chi ndonda yɨvɨ sɨkɨ yo ―ni ka kachi da.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Nɨ kande Jesús ñuu Betania, ti kancha ya veꞌe Simón, ɨɨn chaa ni ndoꞌo kueꞌe ndɨꞌyɨ teꞌyu un.
6 — ausente —
7 Ti nuu yee ya staa, ni tuꞌva ɨɨn ñaꞌan yɨndaꞌa ña ɨɨn tɨndoꞌo lulu alabastro, ti yukan ñuꞌun chitu aceite perfume ja nchaa yaꞌu xaan. Ti ni chiꞌi ña xini Jesús.
7 — ausente —
8 Nu ni ka jini ndajaꞌa ya ja siaꞌan ni saꞌa ñaꞌan un, ni ka kɨtɨ ini da, ti ni ka kejaꞌa da ka kaꞌan da: ―¿Ndoo stɨvɨ ñaꞌan un aceite perfume un?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 ¿Ndoo tu ni xiko ña ti yaꞌu xaan nchaa, ti yukan kenda xuꞌun ja chindee ña yɨvɨ ndaꞌu? ―kachi da naa da.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ni jinisoꞌo Jesús ja siaꞌan ka kaꞌan da, ti ni kachi ya: ―Sia ña, ndoo ka skuɨtɨ ra ini ña. Ti iyo vaꞌa ɨɨn jniñu ni saꞌa ña jiin ri jaꞌa.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Va yɨvɨ ndaꞌu un nɨnɨ kancha i jiin ra naa ra, ko ruꞌu, ansu siaꞌan ni kuncha ri jiin ra naa ra.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Jniñu ni saꞌa ña jaꞌa, kuu ja, ja ni chiꞌi ña aceite perfume sɨkɨ yɨkɨ kuñu ri ja na kotuꞌva ja kuu kɨvɨ jakunduji ri.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Ko jandaa kuɨtɨ na kachi ri ja savaꞌni ga nu nanu na kuichanuu jnuꞌun ri ja na sketaꞌu ri yɨvɨ, ti suni nukuꞌun ini yɨ jniñu ni saꞌa ñaꞌan jaꞌa ―ni kachi ya.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Yukan na ti ɨɨn ndajaꞌa Jesús nani Judas, chaa ñuu Cariote, ni jan kaꞌan da jiin sutu ka kuñaꞌnu un,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 ti ni kachi da: ―¿Nasa chaꞌu ni saña nu na nakuaꞌa na Jesús nuu ni naa ni? ―ni kachi da. Yukan ti ni ka chaꞌu sutu un oko uxi xuꞌun plata nuu da.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Undi kɨvɨ un ni kejaꞌa Judas nduku da nasa nakuaꞌa da Jesús nuu ndaꞌa chaa un naa da.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Ti maa kɨvɨ ni kejaꞌa viko ka yee staa stila tu yɨꞌɨ levadura, ti kɨvɨ un ni ka tuꞌva ndajaꞌa Jesús nuu ya ti ni ka jikajnuꞌun da ya: ―¿Nanu kuni ni ja savaꞌa na nuu kuxini yo vijna kɨvɨ pascua nusa? ―ni ka kachi da.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ti ni kachi Jesús: ―Kuaꞌan undi nuu veꞌe ɨɨn chaa un, ti kachi ra jiin da: “Kachi maa Maestro na. Ja ni kuyajni kɨvɨ kuū ri, ti veꞌe ra kuu nuu siaꞌa ri viko pascua jiin ndajaꞌa ri”, kachi ra naa ra ―ni kachi Jesús jiin ndajaꞌa ya.
18 Ele respondeu:
19 Ni jaꞌan ndajaꞌa un, ti ni ka saꞌa da nava ni taꞌu Jesús jniñu, ti ni ka satuꞌva da ja kuxini viko pascua un.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Nu ni kuaa ti ni jaa Jesús jiin ndɨ uxi uu ndajaꞌa ya, ti ni ka tuꞌva yuꞌu mesa ka yee da staa.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Ti nɨ yaji ya staa jiin da naa da, ti ni kachi ya: ―Jandaa na kachi ri, ja ɨɨn roꞌo ja kanchuku jaꞌa, kuu ja nakuaꞌa ruꞌu nuu chaa ka jito uꞌu ruꞌu ―ni kachi ya.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Yukan ti ni ka kukuiꞌya xaan ini da naa da ja siaꞌan ni kaꞌan ya, ti ni ka kejaꞌa ka jikajnuꞌun ndɨ ɨɨn ndɨ ɨɨn da ya: ―¿Jitoꞌyo, xi saña kuu nusa? ―kachi da naa da.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ti ni kachi Jesús jiin da naa da: ―Ɨɨn ja chuntoo staa stila nuu koꞌo ri, yukan kuu ja kin nakuaꞌa ruꞌu nuu chaa ka jito uꞌu ruꞌu.
23 Jesus respondeu:
24 Ti ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, ve siuku ndaa ri nava yoso nuu tutu Yandios ja siaꞌan saꞌa yɨvɨ jiin ri, ko na ndaꞌu ga chaa kin nakuaꞌa ruꞌu un. Sa nu tu ni kaku da niku ―ni kachi Jesús.
24 Pois o
25 Yukan na ti ni kaꞌan Judas, chaa kin nukuaꞌa ya un, ti ni kachi da: ―Maestro, ¿xi saña kuu nusa? ―ni kachi da. Ti ni kachi Jesús: ―Suu roꞌo kuu ―ni kachi ya.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ni ka yaji da staa, ni kiꞌin Jesús ɨɨn staa stila, ni nakuantaꞌu ya nuu Yandios, ti ni sakuachi ya staa stila un, ti ni tejnaꞌan ya nuu ndajaꞌa ya, ti ni kachi ya: ―Kaji naa ra, chi jaꞌa kuu nanu yɨkɨ kuñu ri ―ni kachi ya.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Yukan na ti ni kiꞌin ya ɨɨn vasu vino, ni nakuantaꞌu ya nuu Yandios, ti ni siaꞌa ya nuu da naa da ja koꞌo da tɨꞌlɨ tɨꞌlɨ, ti ni kachi ya: ―Tendɨꞌɨ ra na koꞌo tɨꞌlɨ tɨꞌlɨ ja ñuꞌun copa jaꞌa naa ra,
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 chi jaꞌa kuu nanu nɨñɨ ri ja soko ri. Ti nɨñɨ ri un stuu ja, ja ni saꞌa Tata ri Yandios ɨɨn tratu jaa. Ti yukan kuu ja kaꞌan ndaa kuɨtɨ ja nama ri sɨkɨ kuaꞌa xaan yɨvɨ. Chi ja chunaa ri nuu i jiin nɨñɨ ri ja katɨ ri kiꞌin un. Ti jiin yukan nanitaꞌu kuaꞌa xaan yɨvɨ nuu Yandios. Ti kuankaꞌnu ini ya nuu i, chi ja kenchaa kuachi i naa i.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Ko na kachi ndaa ri ja tukaa ga koꞌo ri vino jaꞌa jiin ñanijnaꞌan yo taka jinu ja ka nasaꞌa i viko jaꞌa, undi na jaa kɨvɨ koꞌo yo nuu kancha Tata ri Yandios, chi yukan kuu nuu niꞌin ri ɨɨn jniñu ñaꞌnu ga. Ti yukan taꞌu ri jniñu jiin maa ya nuu nɨ tuꞌu taka ja iyo. Ti yukan kuu nuu nasaꞌa jaa yo viko jaꞌa naa yo ―ni kachi Jesús.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Nu ni ndɨꞌɨ ni ka kuxini da, ti ni jita ya ɨɨn himno jiin da naa da. Yukan na ti ni kenda ya kuaꞌan ya undi yuku Olivos jiin da naa da,
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 ti yukan ni kachi Jesús jiin da naa da: ―Tendɨꞌɨ ra yuꞌu jakuaa vijna ja sɨkɨ ruꞌu, chi siaꞌan yoso jnuꞌun un nuu tutu Yandios: “Kuaꞌa ri jnuꞌun ja na kaꞌni yɨvɨ chaa ndito rɨɨ un, ti yuꞌu rɨɨ un naa tɨ, ti kuichanuu tɨ kinkoyo tɨ”, kachi tutu.
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ko nu na nandoto ri, ti kandu ri kiꞌin ri ñuu Galilea, ti sa jakoyo ra naa ra ―ni kachi ya.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Yukan ti ni kachi Pedro: ―Vasu tendɨꞌɨ da na yuꞌu, ti kunu da kinkoyo da ko saña, chi tu yuꞌu kuɨtɨ na ―ni kachi da.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Yukan ti ni kachi Jesús jiin da: ―Jandaa na kachi ri nuu ra ja, jakuaa vijna nu ti kana ga liꞌi, ti ja kaꞌan ra uni jinu ja chisaꞌyɨ ra ruꞌu, ti roꞌo kachi ra ja tu jini ra ruꞌu ―ni kachi ya.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ti ni kachi Pedro jiin ya: ―Vasu na kuū na jiin ni, ko tu chisaꞌyɨ na niꞌin ―ni kachi da. Ti suni siaꞌan ni ka kachi taka ga ndajaꞌa ya naa da.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Ni jaa Jesús jiin ndajaꞌa ya ɨɨn nuu nani Getsemaní, ti ni kachi ya jiin da naa da: ―Jaꞌa ni kunchuku ra naa ra, ti ruꞌu na kin kakantaꞌu ri yukan ―ni kachi ya.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ni kana ya Pedro jiin ndɨnduu seꞌe yɨɨ Zebedeo kuaꞌan ya jiin, ti ni kejaꞌa kukuiꞌya xaan ini ya, ti ni kejaꞌa ndɨꞌɨ ini ya.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ti ni kachi ya jiin da naa da: ―Jatu añu ri ja kukuiꞌya xaan ini ri, chi ja ni kuyajni kuu ri. Ti jaꞌa ni kundatu ra naa ra ti koto kusu ra ―ni kachi ya.
38 e disse a eles:
39 Ti ni jika ya tɨꞌlɨ ga. Ti yukan ni jankunjitɨ ya undi nuu ñuꞌun, ti ni jikantaꞌu ya nuu Yandios, ni kachi ya: ―Tata na Yandios, nu kuu ti chajiyo ni nundoꞌo kii sɨkɨ na un jaꞌa, ti nama ni saña. Ko ansu nava kuni maa na, chi na kuu nava kuni maa ni ―kachi ya.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ni nandeokuñɨ ya nuu kanchuku ndajaꞌa ya, ti ni jini ya ja ka kixi da, ti ni kaꞌan ya jiin Pedro: ―¿Xi tu ni kuu kundito ra tɨꞌlɨ jiin ri vasu ti ɨɨn hora nu?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Kondito naa ra, ti kakantaꞌu nuu Yandios nava tu kotojnuni jaꞌuꞌu un roꞌo, ti chisaꞌyɨ ra ruꞌu. Chi jandaa ndixia ja añu ra, chi iyo ndee ini, ko yɨkɨ kuñu ra kuu ja tu iyo ndee ini ―ni kachi ya.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ti kuaꞌan tuku ya jinu kuu uu, ti siaꞌan ni jikantaꞌu tuku ya: ―Tata na, ti nu tu kuu kuxio nundoꞌo jaꞌa sɨkɨ na, nusa ti na kuu nava kuni maa ni ―ni kachi ya.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ni nandeokuñɨ tuku ya nuu kanchuku ndajaꞌa ya un, ko ja ka kixi tuku da, chi tukaa ga kundee nduchi da jiin maꞌna.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ni xndoo ya maa da, ti kuaꞌan tuku ya jinu kuu uni ni jikantaꞌu tuku ya nuu Yandios, nava ni jikantaꞌu ya undi nuu.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Yukan na ti ni najaa tuku ya nuu kanchuku ndajaꞌa ya un, ti ni kachi ya: ―Vijna na, ndetatu ti kusu naa ra. Chi ja ni jaa hora ja ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, nakuaꞌa yɨvɨ ruꞌu nuu yɨvɨ ka nchakuachi.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Ndoko naa ra na choꞌo, chi ja vaji chaa ni nakuaꞌa ruꞌu un ―ni kachi ya.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ti nɨ kaꞌan ga ya siaꞌan jiin da naa da, ti ja ni kenda Judas, ɨɨn chaa ni kuu ndajaꞌa ya un. Ti ka jindandikun kuaꞌa xaan yɨvɨ kuaja jiin da, ti ka yɨndaꞌa espada jiin yujnu. Ti yɨvɨ un ka kuu ja ni ka taji sutu ka kuñaꞌnu jiin taka chaa ka kuñaꞌnu nuu ñuu Israel.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ti Judas ja ni ndajnuꞌun vaꞌa da jiin chaa un naa da: ―Chaa kanxiaꞌu ri jiin, ti teyuꞌu ri nuu, yukan kuu ja ka nanduku yo. Ti chaa yukan jnɨɨ ra naa ra ―ni kachi da.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Yukan ni jaa Judas, ni tuꞌva da nuu Jesús, ti ni kachi da: ―Too ni kuaa, maestro ―ni kachi da. Ti ni teyuꞌu da nuu Jesús.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Yukan ti ni kachi Jesús jiin da: ―¿Ti roꞌo, naa sɨkɨ vaji ra nusa? ―ni kachi ya. Yukan ti ni ka tuꞌva chaa un, ni ka jnɨɨ da presu ya, ti kuankoyo da jiin ya.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ti ɨɨn chaa kaꞌiin jiin Jesús yukan, ni tava da espada da, ti ni jaꞌncha da soꞌo ɨɨn chaa kuu muzu nuu sutu kuñaꞌnu ga un.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Yukan ti ni kachi Jesús jiin da: ―Na savaꞌa espada ra. Chi taka yɨvɨ kanaa jiin espada, suni jiin espada un kuū i.
52 Aí Jesus disse:
53 ¿Xi tu jini ra ja kuu kakantaꞌu ri nuu Tata ri, ti vijna ñuꞌni taji ya viꞌi ga uni xiko uxi uu mil ángel ja ka junukuachi nuu ya, ja na kii nama ya ruꞌu nu?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Ko nu na kii nama ángel un ruꞌu, ti va tu kuu kundaa nava yoso nuu tutu Yandios ja siaꞌan kondoꞌo ri ―ni kachi ya.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Yukan na ti ni kaꞌan Jesús jiin yɨvɨ kuaꞌa un: ―¿Va nu ɨɨn chaa kuiꞌna kuu ri, xi ni ndonda ri sɨkɨ gobierno nu? ¿Xi ndoo kuu ja vekoyo ra jiin espada jiin yujnu ja ve jnɨɨ ra ruꞌu nusa? Taka kɨvɨ ni kuncha ri jiin ra naa ra ini veñuꞌun kaꞌnu un, na ni xndaku ri nuu ra naa ra, ti tu ni ka jnɨɨ ra presu ruꞌu.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ko siaꞌan kuu nava na kundaa nava yoso nuu tutu ja ni ka chaa profeta najanaꞌan, na ni ka kaꞌan da jnuꞌun Yandios ―ni kachi Jesús. Yukan na ti tendɨꞌɨ ndajaꞌa ya un ni ka yuꞌu da, ni ka xndoo da maꞌɨɨn ni ga Jesús, ti ka jinu da kuankoyo da.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ti chaa ni ka jnɨɨ presu Jesús, kuankoyo da jiin ya undi nuu sutu kuñaꞌnu ga nani Caifás. Yukan ni ka ndututu taka chaa ka xnaꞌan ley un jiin taka chaa ka kunaꞌnu ñuu Israel.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ti Pedro jika ni ndikun da kuaꞌan da undi ni jaa da yuxeꞌe sutu kuñaꞌnu ga un. Yukan ni kɨvɨ da, ti ni nukoo da jiin chaa ka kuu policia un, ja na kuni da nasa saꞌa chaa un jiin Jesús naa da.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Taka sutu ka kuñaꞌnu un jiin chaa ka kuñaꞌnu nación Israel un, jiin yɨvɨ ni ka ndututu nuu junta kuñaꞌnu nación Israel un, ka nduku da ɨɨn jnuꞌun nasa chakuachi da sɨkɨ Jesús, vasu ɨɨn kuachi ñaa, nava na kaꞌni da ya.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Ko tu ni ka niꞌin da na jnuꞌun chakuachi da sɨkɨ ya, vasu kuaꞌa yɨvɨ ni ka chakuachi ñaa sɨkɨ ya. Ti sandɨꞌɨ ni ga ni ka kenda uu chaa ni ka chakuachi sɨkɨ ya,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 ti ni ka kachi da: ―Chaa jaꞌa ni kachi: “Ruꞌu, kuu xnaa ri veñuꞌun Yandios, ti nuu uni kɨvɨ ti nasaꞌa jaa tuku ri”, ni kachi da ―kachi da naa da.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Yukan na ti ni ndokuɨñɨ sutu kuñaꞌnu ga un, ti ni kachi da jiin Jesús: ―¿Tu kaꞌan kuɨtɨ ra nusa? ¿Naa jnuꞌun kuu ja ka kaꞌan kuachi chaa jaꞌa sɨkɨ ra nusa? ―kachi da.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ko Jesús tu ni kaꞌan kuɨtɨ ya. Yukan na ti sutu kuñaꞌnu ga un ni kachi jiin ya: ―Jiin sɨvɨ Yandios chaku, kaꞌan ndaa kuɨtɨ ri jiin ra, ti kachi ndaa kuɨtɨ nu maa ra kuu Cristo, Seꞌe Yandios ―ni kachi da.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Yukan na ti ni kachi Jesús: ―Ruꞌu kuu nava ni kaꞌan ra un. Ti suni na kachi ri nuu ra naa ra ja ruꞌu, undi vijna kuni ra naa ra ja maa ri kuu maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, kinoꞌon ri andɨvɨ, ti yukan nukoo ri ndaꞌa kuaꞌa Yandios ja na kundiso ri ɨɨn jniñu ñaꞌnu jiin ya, ti kuni ra ruꞌu naa ra ndii ri nuu viko nuu andɨvɨ un ―ni kachi ya.
64 Jesus respondeu:
65 Ti sutu kuñaꞌnu ga un, nu ni jinisoꞌo da jnuꞌun ni kaꞌan ya, ni ndata da saꞌma da ja ni kɨtɨ xaan ini da, ti ni kachi da: ―¡Yɨsɨkɨnchaa chaa jaꞌa Yandios jiin jnuꞌun kaꞌan da un! ¿Nau ga ɨnga testigo nandɨꞌɨ yo nusa? Ti ja ni ka jinisoꞌo ra taka jnuꞌun ni kaꞌan da un.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 ¿Ti nasa ka ndoꞌo ini ra naa ra nusa? ―ni kachi da. Ti tendɨꞌɨ yɨvɨ un ni ka kachi: ―Nchakuachi da ja kaꞌan da siaꞌan, ti vaꞌa ga ja na kuū da ―ni ka kachi.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Yukan na ti ni ka tɨvɨ sɨꞌɨ da nuu ya, ti ni ka jaꞌa da tau ya jiin jikɨ. Ti sava ga da ni ka katu da nuu ya,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 ti ka kachi da naa da: ―Nu maa ra kuu Cristo, ti kachi nau ja ni kani roꞌo ―kachi da naa da.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ti nu kancha Pedro nuu yuxeꞌe un, ni kenda ɨɨn ñaꞌan junukuachi un, ni tuꞌva ña nuu da, ti ni kachi ña: ―Roꞌo, suni ni yaku ra jiin Jesús, chaa ñuu Galilea un ―ni kachi ña.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Ko Pedro tu ni kachi ndaa kuɨtɨ da, ti ni kachi da: ―Tu jini ri naa jnuꞌun kaꞌan ra ―ni kachi da.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ni kenda Pedro yuxeꞌe un, ti yukan ni jini ɨnga ñaꞌan un nuu da, ti ni kachi ña jiin yɨvɨ kaꞌiin un: ―Chaa jaꞌa, suni ni jikonuu da jiin Jesús, chaa ñuu Nazaret un ―kachi ña.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ko tu ni kachi ndaa tuku Pedro, ti nanu ja ni kaꞌan ndaa da, ni kachi da: ―Tu jini ri naa chaa kuu ja kaꞌan ra un ―ni kachi da.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ni kuu nuu ga, ti ni ka tuꞌva chaa kaꞌiin un nuu Pedro, ti ni ka kachi da: ―Jandaa ndixia kuu ja suni jnaꞌan chaa un kuu ra, chi janyɨɨ ni kaꞌan ra yuꞌu chaa Galilea ―kachi da naa da.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Yukan ti kuan niꞌin Pedro ja tu jini da, ti tu jini da, ti ni kachi da: ―Tu jini kuɨtɨ ri chaa yukan ―ni kachi da. Ti nɨ kaꞌan ga da siaꞌan, ni kana ni ɨɨn liꞌi.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Yukan ti ni nukuꞌun ini Pedro jnuꞌun ni kaꞌan Jesús jiin da: “Ja nu ti kana ga liꞌi, ti chisaꞌyɨ ra ruꞌu uni jinu ja tu jini ra ruꞌu.” Ti yukan ni nakani xaan tonto ini da, ni kenda da kuaꞌan da, ti ni ndeꞌe xaan tonto da ja jnuꞌun kuiꞌya ini.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.