Marcos 8

Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kɨvɨ un ni ka taka tuku kuaꞌa xaan yɨvɨ nuu ya, ko tu ka ndiso i staa kaji i. Yukan ti ni kachi ya jiin ndajaꞌa ya:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 ―Kundaꞌu ini ri yɨvɨ kuaꞌa jaꞌa, chi ja ni kuu uni kɨvɨ kaꞌiin yɨvɨ jaꞌa jiin ri, ti tukaa ndoo kaji yɨ.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Nu na nataji ri yɨvɨ jaꞌa nukoyo ndicha i, ti va kuita i sava ichi un, chi iyo yɨvɨ vekoyo jika ―kachi ya.
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Ti ni ka kachi ndajaꞌa ya un: ―¿Nanu kii ja kuaꞌa yo nuu yɨvɨ jaꞌa, ti jaꞌa tu kanchuku ni ɨɨn yɨvɨ? ―kachi da.
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Ti ni jikajnuꞌun ya da: ―¿Nasa ga staa stila kandiso ra nusa? Ti ni ka kachi da: ―Kandiso na uxia staa stila ―kachi da.
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Nusa, ti kaꞌan jiin yɨvɨ na nukoo i naa i ―kachi ya jiin da. Ti ni kiꞌin ya ndɨ uxia staa stila un, ni nakuantaꞌu ya nuu Yandios, ni sakuachi ya, ti ni jaꞌa ya nuu ndajaꞌa ya un, ja na tejnaꞌan da naa da nuu yɨvɨ naa i.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Suni iyo jaku ga chāká kuachi. Ni kiꞌin ya ti ni nakuantaꞌu ya nuu Yandios ja kuu chāká un. Ti suni ni jaꞌa ya nuu ndajaꞌa ya ja na tejnaꞌan da nuu yɨvɨ un.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Kɨvɨ un ni ka iyo kuun mil yɨvɨ, ti tendɨꞌɨ i ni ka yee i nava kuu ini maa i. Ti ni kendoso uxia ga chika naꞌnu staa stila ja ni ka nastutu ndajaꞌa ya. Yukan na ti ni nataji ya, ti kuan nukoyo i.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 — ausente —
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 Ni ndɨvɨ ya ini barco jiin ndajaꞌa ya, ti kuaꞌan ya ichi ñuu Dalmanuta.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Nu ni jaa barco un, ti ni ka chakoyo chaa fariseo ni ka jandeꞌe da Jesús, ti ni ka kejaꞌa ka xndichi da ya, ja kuni kotonchaa da ya. Ni ka kaꞌan da jiin ya ja na saꞌa ya ɨɨn jniñu ñaꞌnu, nava na kuni ndaa da ja maa Yandios ni taji Jesús.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Uꞌu ni jitu ini ya, ti ni kachi ya: ―¿Ndoo ka jani ini ra ja saꞌa ri jniñu ñaꞌnu nuu ra naa ra, ti sa kandixia ra ja Yandios ni taji ruꞌu nusa? Ko nuu ra naa ra tu saꞌa ri ni ɨɨn jniñu ñaꞌnu ―ni kachi ya.
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ni xndoo ya da naa da, ti ni ndɨvɨ ya nuu barco jiin ndajaꞌa ya. Ti kuaꞌan ya ɨnga yuꞌu lago un.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Ni ka naa ini ndajaꞌa ya ja kundaꞌa da staa stila, chi ɨɨn ni ga staa stila ka yɨndaꞌa da. Ti nu kuankoyo da nuu barco un, ti ni kachi Jesús:
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 ―Koto ra naa ra jiin jnuꞌun ka kaꞌan chaa fariseo jiin jnuꞌun kaꞌan rey Herodes, chi yachi kuan kuichanuu jnuꞌun un nuu nɨ ñuu, nanu yachi keniꞌno levadura chii yujña kuu staa stila ―kachi ya.
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Ti ndajaꞌa ya ni ka kejaꞌa ka ndajnuꞌun da naa da ndoo ni kaꞌan ya siaꞌan: ―¿Xi ja tu ka yɨndaꞌa yo staa stila kuu ja kaꞌan ya siaꞌan nu? ―kachi da.
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Ni jini Jesús ja tu ni ka chaku ini da sɨkɨ jnuꞌun kaꞌan ya, ti ni kachi ya jiin da: ―¿Ndoo ka kaꞌan ra ja tu ka ndiso ra staa stila? Tu ni ka chaku ini ra nusa. Xaan ga ndava ini ra ja tu ka chaku ini ra.
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 ¿Ka ndeꞌe ra jiin nduchi ra taka jniñu saꞌa ri, ti ka ñusoꞌo ra taka jnuꞌun kaꞌan ri, ti tu jaꞌi chaku ini ra nu?
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 ¿Tu ka naꞌan ra kɨvɨ na ni tejnaꞌan ri uꞌun staa stila nuu uꞌun mil yɨvɨ un naa i nusa? ¿Ti nasa staa stila ni ka nastutu ra ja ni kendoso nusa? ―kachi ya. ―Ni ka nastutu na uxi uu chika staa stila ―kachi da naa da.
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 ―Ti suni na ni tejnaꞌan ri uxia staa stila nuu kuun mil yɨvɨ un, ¿nasa chika naꞌnu ni ka nastutu ra un nusa? ―kachi ya. ―Uxia chika naꞌnu ni ka nastutu na ―kachi da naa da.
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 ―¿Ti ndoo tu ka chaku ini ra nusa? ―kachi ya.
21 Então Jesus perguntou:
22 Nu ni jaa ya ñuu Betsaida, sava yɨvɨ ni ka yɨndaꞌa ɨɨn chaa kuáá nuu Jesús. Ti ni ka kaꞌan da jiin ya ja na saꞌa ya tajna chaa kuáá un.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Ni jnɨɨ ya ndaꞌa chaa un, ti kuaꞌan ya jiin da yuꞌu ñuu un. Ti yukan ni jaka ya tɨꞌlɨ tɨsɨꞌɨ ya nduchi da. Ni chuxndee ya ndaꞌa ya sɨkɨ da, ti ni jikajnuꞌun ya da: ―¿Ja kuu ndeꞌe ra tɨꞌlɨ, xi tuu nu? ―kachi ya.
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Ti chaa un ni ndeꞌe da, ti ni kachi da: ―Jini na yɨvɨ, ko na kanda yujnu kanda ti ka jika kuankoyo ―kachi da.
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Ni chaa tuku ya ndaꞌa ya nduchi da, yukan ti sa ti ni kuu nandeꞌe vaꞌa da.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ti ni kachi ya jiin da: ―Kuanoꞌon veꞌe ra, ko tukaa kiꞌin ra ichi ñuu. Ti koto kani ra jnuꞌun nuu ni ɨɨn yɨvɨ un ―kachi ya.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Yukan ti kuaꞌan Jesús jiin ndajaꞌa ya ñuu Cesarea, ɨɨn ndañuu Filipo. Ti ichi kuankoyo da ni jikajnuꞌun ya nuu da naa da: ―¿Ndoo ka ndoꞌo ini yɨvɨ ja naa chaa kuu ri? ―kachi ya.
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Ti ni ka kachi da: ―Ka kaꞌan i ja kuu ni Juan, chaa ni skuanducha. Sava i ka kaꞌan ja kuu ni Elías, chaa ni kaꞌan jnuꞌun Yandios undi na janaꞌan. Ti sava ga i ka kaꞌan ja kuu ni ɨnga profeta na janaꞌan―kachi da naa da.
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 ―Ti maa ra, ¿nasa ka ndoꞌo ini ra nusa? ―kachi ya. Ti ni kachi Pedro: ―Maa ni kuu Cristo, ja ni taji Yandios ja ndiso jniñu ñaꞌnu ―kachi da jiin ya.
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 ―Maa ri kuu, ko koto kani ra jnuꞌun naa ra nuu ni ɨɨn yɨvɨ ―kachi ya.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Yukan ni kachi ya jiin ndajaꞌa ya: ―Ruꞌu ja kuu ri maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, koo ndoꞌo koo nene ri. Chi taka chaa ka kuñaꞌanu nación Israel, jiin taka sutu kuñaꞌnu, jiin suni chaa ka xnaꞌan ley ini veñuꞌun un, tu kuajnuꞌun da ruꞌu. Chi kaꞌni da ruꞌu, ko nu uni kɨvɨ ti nandoto ri ―kachi ya.
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Ni kachi kaji ya ja siaꞌan kondoꞌo ya. Ti Pedro ni kachi da jiin ya ja koto kuaꞌa ya jnuꞌun ja koo yukan.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Ko Jesús ni nandeokuñɨ ya nuu uu ga ndajaꞌa ya un, ti ni kaꞌan ya nuu Pedro: ―Kuxio kiꞌin ra, chi xndaku ra nanu xndaku jaꞌuꞌu. Chi so ja sakanuu ini ri kuu roꞌo, chi tu ndoꞌo ini ra ja kin siuku ri nava kuni maa Yandios, chi roꞌo ndoꞌo ini ra nava ka ndoꞌo ini yɨvɨ ñuyɨvɨ jaꞌa ―kachi ya.
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Yukan ti ni kana ya ndajaꞌa ya jiin yɨvɨ kuaꞌa un, ti ni kachi ya jiin i: ―Nu nau ja kuni siin jiin ri sɨkɨ jnuꞌun Yandios ja kaꞌan ri, ti na xndoo i taka ja ndoꞌo ini i, ti na tava ini i ja taka kɨvɨ na koo ndoꞌo koo nene vasu na kuu i ja sɨkɨ ruꞌu.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Chi yɨvɨ kandio ini ja kunchuku vaꞌa i nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ja tu kandixia i jnuꞌun ri, ti xnaa i maa i. Ko yɨvɨ na kondoꞌo koo nene i ja na kandixia i ruꞌu jiin ja kaꞌan i jnuꞌun ri, ti yɨvɨ un na kunchuku i nuu andɨvɨ ja kuu saa ni.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Jandaa na kachi ri ja tundo niꞌin yɨvɨ ja ka ndiyo ini i niꞌin yɨ taka ja iyo nuu ñuyɨvɨ jaꞌa, ti xnaa i maa i, ja tu kuncha i jiin Yandios nuu andɨvɨ.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Jandaa na nachi ri ja tu iyo kuɨtɨ naa jiin chunaa yɨvɨ un ja nama i añu i.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Ko nu ɨɨn yɨvɨ kukanuu i ja sɨkɨ ruꞌu, ja tu kuni kaꞌan i nuu yɨvɨ ja kandixia i ruꞌu, vasu nuu yɨvɨ ka yɨsɨkɨnchaa jnuꞌun ri, nusa ti ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, suni kukanuu ri ndakuniꞌin ri sɨvɨ i kɨvɨ na nchaa ri jiin taka ángel ja ka junukuachi nuu Yandios. Chi ja kuu kɨvɨ un kundiso ri jniñu ñaꞌnu ja tatu Tata ri Yandios nuu ri naa ri. Yukan ti tu nakuni kuɨtɨ ri taka yɨvɨ ja tu ni kuni kaꞌan i ja kandixia i ruꞌu ―ni kachi Jesús.
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.