Lucas 4
Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs NAA
1 Nu ni niꞌin Jesús Espíritu Santo ja ni kukutu ini ya jiin, na ni kee ya ini yucha Jordán, ti maa Espíritu Santo ni yɨndaꞌa ya undi nuu ñuꞌun teꞌe un.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 Yukan ni kuncha ya uu xiko kɨvɨ, ti jaꞌuꞌu un kuni keꞌe ya. Ti nɨ kɨvɨ un, tu ni yee kuɨtɨ ya staa. Ti nu ni yaꞌa kɨvɨ un, ti ni chaa soko ini ya.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Yukan na ti ni kachi jaꞌuꞌu un jiin ya: ―Nu ndixia ra ja Seꞌe Yandios kuu ra, ti saꞌa ja taka yuu jaꞌa na nduu staa kaji yo ―kachi jaꞌuꞌu un.
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Ti ni kachi Jesús: ―Suꞌva yoso nuu tutu Yandios ja ansu jiin nɨnɨ staa kuchaku yɨvɨ naa i ―ni kachi ya.
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Yukan na ti ni yɨndaꞌa jaꞌuꞌu un maa ya undi xini yuku sukun un. Ti yukan ɨɨn jinu kuɨtɨ ni ni xnaꞌan nuu ya taka ñuu kaꞌiin nuu nɨɨ kaꞌnu ñuyɨvɨ,
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 ti ni kachi jaꞌuꞌu jiin ya: ―Kuaꞌa ri ɨɨn jniñu nuu ra ti taꞌu ra jniñu nu taka ñuu un, chi vii xaan kanda, chi maa ri kuu ja xiin un. Ti kuu kuaꞌa ri nuu ra, nuu nau ja kuu ini maa ri.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Nusa ti jakunjitɨ ra nuu ri, ti chiñuꞌun ra ruꞌu, ti maa ri na kuaꞌa ndɨꞌɨ taka un nuu ra ―ni kachi.
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Ko ni kachi Jesús: ―Kuxio nuu ri roꞌo jaꞌuꞌu, chi suꞌva kachi nuu tutu Yandios: “Chiñuꞌun nuu maa Jitoꞌo ra Yandios, ti nuu maa ɨɨn ni ya kunukuachi ra”, kachi tutu ―ni kachi Jesús.
8 Mas Jesus respondeu:
9 Yukan na ti ni yɨndaꞌa tuku jaꞌuꞌu un ya undi ñuu Jerusalén, ti ni skaa ya xini veñuꞌun kaꞌnu un, ti ni kachi: ―Nu ndixia ra ja kuu ra Seꞌe Yandios, ti skanakava maa ra undi nuu ñuꞌun,
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 chi siaꞌan yoso nuu tutu Yandios:
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 — ausente —
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Ti ni kachi Jesús: ―Tuu, chi suꞌva yoso nuu tutu Yandios: “Koto ma xnaꞌan ga ra nuu maa jitoꞌo ra Yandios” ―kachi ya.
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Ja yukan ti tukaa ga ni kojnuni ini jaꞌuꞌu un nasa saꞌa jiin Jesús, ti ni kuxio kuaꞌan jaku kɨvɨ.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Yukan ti ni nandeokuñɨ Jesús ichi ñuu Galilea, chi siaꞌan ni yɨndaꞌa Espíritu Santo maa ya. Ti nɨ ndañuu ja yɨꞌɨ jiin Galilea, yukan ni jichanuu jnuꞌun ya.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Ti xnaꞌan ya jnuꞌun Yandios ini veñuꞌun Israel taka nuu ka ndututu, ti tendɨꞌɨ yɨvɨ nuu un ni ka jajnuꞌun i ya.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Yukan ti ni nandeokuñɨ ya ñuu Nazaret nuu ni jaꞌnu ya. Ti ɨɨn kɨvɨ ndetatu ni kɨvɨ ya ini veñuꞌun un nava jini saꞌa ya. Ti ni ndokuɨñɨ ya ja na kaꞌu ya tutu Yandios.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Ti ni ka jaꞌa da tutu ni chaa profeta Isaías nuu ya. Ni jiña ya tutu un, ti ni naniꞌin ya nuu yoso siaꞌan, ti ni kaꞌu ya:
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 — ausente —
18 “O Espírito do Senhor
19 Kachi tutu ja ni kaꞌu ya.
19 e proclamar o ano aceitável
20 Ni nakasɨ Jesús tutu un, ti ni nakuaꞌa ya nuu chaa junukuachi ini veñuꞌun un, ti ni nukoo ya. Ko vanuxia tendɨꞌɨ yɨvɨ kaꞌiin ini veñuꞌun un ka ndeꞌe nuu ya,
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 ti ni jakunchaa ya ni kaꞌan ya: ―Vijna na ti ni kundaa nava yoso nuu tutu Yandios ja ni ka jinisoꞌo ra ―ni kachi ya.
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Tendɨꞌɨ yɨvɨ un ni ka jajnuꞌun i Jesús, ti so ka naa ini i ja vii xaan kaꞌan ya jiin i, ti ka jikajnuꞌun jnaꞌan i: ―¿Ti ansu seꞌe José kuu chaa jaꞌa nu? ―ni ka kachi i.
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Ti ni kachi Jesús jiin yɨvɨ un: ―Ja jini vaꞌa ri nava ka ndoꞌo ini ra, ti suni ka kaꞌan ra jnuꞌun jaꞌa jiin ri: “Nu ndixia ni ja kuu ni médico, saꞌa ni tajna ti sa na kandixia na naa na maa ni.” Ti suni kachi ra jiin ri: “Jnuꞌun ni ka jinisoꞌo na, ja ni saꞌa ni ñuu Capernaum, saꞌa ni suni ñuu maa ni jaꞌa” ―ni kachi ya jiin i.
23 Então Jesus disse:
24 Yukan na ti ni siin Jesús kaꞌan ya, ti ni kachi ya: ―Jandaa na kachi ri nuu ra naa ra ja ni ɨɨn profeta kaꞌan jnuꞌun Yandios, tu ka jantaꞌu yɨvɨ ñuu da maa da.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Chi jandaa kuu ja ni ka iyo kuaꞌa ñaꞌan ni ka kendo ndaꞌu nación Israel undi janaꞌan na ni kii profeta Elías, na ni kii jnama xaan ini nɨɨ nación un, ja uni kuiya sava tukaa ga ni kuun sau.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Ko Elías tu ni jaꞌan da nuu kanchuku ñaꞌan ni ka kendo ndaꞌu ñuu Israel, chi ni jaꞌan da nuu kancha ɨɨn vajnuꞌun ni ñaꞌan ni kendo maa ɨɨn ñaa nuu ñuu Sarepta, yajni ñuu Sidón, ɨɨn ñuu ja tu ni yɨꞌɨ jiin Israel.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Suni ñuu Israel ni ka iyo kuaꞌa yɨvɨ ni ka kuꞌu jiin ndɨꞌyɨ teꞌyu na ni kii profeta Eliseo, ko tu ni ka nduvaꞌa ni ɨɨn yɨvɨ ka kuꞌu un, chi maa ɨɨn ni Naamán ni nduvaꞌa, ja ni kuu da chaa ñuu Siria, ɨɨn ñuu ja tu ni yɨꞌɨ jiin ñuu Israel ―ni kachi Jesús.
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Nu ni ka jinisoꞌo yɨvɨ jnuꞌun ni kaꞌan ya, ti tendɨꞌɨ yɨvɨ kaꞌiin ini veñuꞌun un, ni ka kɨtɨ xaan ini nuu ya.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Ti ni ka ndonda yɨvɨ un sɨkɨ ya ja ni ka keniꞌin da Jesús undi fuera yuꞌu ñuu un. Ti kuankoyo da jiin ya undi yuꞌu yuku un ja ka kuni skanakava da yaa kava un.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Ko Jesús ni nayaꞌa ya maꞌñu da naa da, ti kuaꞌan ya.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Yukan na ti kuaꞌan Jesús ñuu Capernaum, ɨɨn ndañuu Galilea. Yukan ni jaꞌa kunchaa ya ni xnaꞌan ya nuu yɨvɨ un ɨɨn kɨvɨ ndetatu.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Ti so ka naa ini yɨvɨ un ka ñusoꞌo i jnuꞌun kaꞌan ya, chi kaꞌan ya jnuꞌun ndaa kuɨtɨ nanu kaꞌan ɨɨn chaa ndiso jniñu nuu Yandios.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Ti ini veñuꞌun un kande ɨɨn chaa jnaꞌan tachi xaan, ja ni kanajiin koꞌo, ti ni kachi da:
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 ―Kuxio ni nuu na naa na, niꞌin Jesús, chaa ñuu Nazaret. ¿Ndoo kɨvɨ nduu ni jiin na, xi vaji ni ja xnaa ni saña nu? Ja nakuni na niꞌin, ti jini na ja maa ni kuu seꞌe ii Yandios ―ni kachi da.
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Ti Jesús ni nduxaan ya nuu tachi xaan un, ti ni kachi ya: ―Kasɨ yuꞌu ti xndoo chaa jaꞌa ―ni kachi ya. Yukan na ti tachi xaan un ni saꞌa ja na kuikokava chaa un nuu yɨvɨ un, ti ni kee kuaꞌan. Ti tundo ni saꞌa jiin chaa un.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Ti so ni ka saꞌu ini yɨvɨ un ja so ka naa ini i ka ndeꞌe i, ti ka jikajnuꞌun jnaꞌan i: ―¿Naa jnuꞌun kuu jaꞌa ja siaꞌan ni kuu? Kuñaꞌnu chaa jaꞌa ja taꞌu da jniñu nuu tachi xaan un, ti ka jandatu nuu da, ti ka kekoyo kuaꞌan ―kachi i naa i.
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Ti jnuꞌun Jesús ni jichanuu taka nuu ñuu Galilea yukan.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Yukan na ti ni kee Jesús ini veñuꞌun un ti kuaꞌan ya ichi veꞌe Simón. Ni kɨvɨ ya veꞌe da. Ti ini veꞌe Simón kancha nana chiso da kuꞌu ña jiin kueꞌe kiji xaan. Ti ni kakandaꞌu da jiin Jesús ja na saꞌa ya tajna ña.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Ni jankudandijin Jesús, ti ni kachi ya ja na kee kiji un, ti ni kenchaa ni kiji un kuaꞌan. Ti ni ndoko ni ña, ti ni kejaꞌa satuꞌva ña ja ni yaji ya jiin da naa da.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Nu kuan kee ndikandii, ti taka yɨvɨ ka ñavaꞌa yɨvɨ kuꞌu, ja ka jnaꞌan i tɨjnɨ nuu kueꞌe, ni ka yɨndaꞌa i yɨvɨ un nuu Jesús, ti Jesús ni chaa ya ndaꞌa ya sɨkɨ ɨɨn ɨɨn yɨvɨ un, ti ni ka nduvaꞌa i.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Ti maꞌñu tendɨꞌɨ yɨvɨ kuꞌu un, ka iyo yɨvɨ ka jnaꞌan tachi xaan, ko ni keniꞌin ya kuankoyo. Ti nu ni ka kekoyo kuaꞌan, ka kanajiin ti ka kaꞌan: ―Roꞌo kuu Seꞌe Yandios ―kachi. Ko Jesús ni nduxaan ya jiin tachi xaan un ja tukaa ni jaꞌa ya jnuꞌun ja kaꞌan, chi ja ka jini ja maa ya kuu Cristo, ja ni taji Yandios ja ndiso ya jniñu ñaꞌnu.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Nu ni kundijin ɨnga kɨvɨ, ti ni kee maa ɨɨn ni Jesús kuaꞌan ya ɨɨn yuꞌu ñuu un nu tukaa yɨvɨ. Ko ni ka nanduku yɨvɨ un ya naa i, ti ni ka naniꞌin i nuu kande ya. Tu ka kuni i ja kiꞌin tukuu ya,
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 ko ni kachi ya jiin yɨ: ―Kanuu kuu ja kiꞌin ri uu ga ñuu un suni, ja na kaꞌan ri ti na xndaku vaꞌa ri nasa kuu kɨvɨ yɨvɨ ndaꞌa Yandios ja na taꞌu ya jniñu nuu i, chi sɨkɨ yukan ni taji Yandios ruꞌu vaji ri ―ni kachi Jesús.
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Ti siaꞌan ni jikonuu Jesús ni kaꞌan ya jnuꞌun Yandios nuu taka veñuꞌun Israel ka iyo ñuu Galilea un.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.