Lucas 23
Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs VC
1 Yukan na ti ni ka ndokuɨñɨ yɨvɨ un ti kuankoyo jiin Jesús nuu Pilato, chaa kuu gobernador.
1 Levantou-se a sessão e conduziram Jesus diante de Pilatos,
2 Ti yukan ni ka kejaꞌa yɨvɨ ka kankuachi sɨkɨ ya, ti kachi naa: ―Ni ka jnɨɨ na chaa jaꞌa chi skaꞌan da yɨvɨ ja na ndonda i sɨkɨ taka chaa ka kuñaꞌnu. Ti kachi da ja tu chaꞌu yo puestu nuu gobiernu romano, ti suni kaꞌan da ja maa da kuu Cristo, ja kuu rey ja ni taji Yandios ―ni ka kachi da naa da.
2 e puseram-se a acusá-lo: Temos encontrado este homem excitando o povo à revolta, proibindo pagar imposto ao imperador e dizendo-se Messias e rei.
3 Yukan na ti ni jikajnuꞌun Pilato maa ya: ―¿Maa ra kuu rey nuu yɨvɨ nación Israel nu? ―kachi da. Ti ni kachi Jesús: ―Maa ri kuu, nava ni kachi ra ―kachi ya.
3 Pilatos perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus? Jesus respondeu: Sim.
4 Yukan ti ni kachi Pilato nuu sutu ka kuñaꞌnu un jiin nuu taka yɨvɨ un: ―Tu ni ɨɨn kuachi niꞌin ri sɨkɨ chaa jaꞌa―ni kachi da.
4 Declarou Pilatos aos príncipes dos sacerdotes e ao povo: Eu não acho neste homem culpa alguma.
5 Ko viꞌi ga ni ka kaꞌan yɨvɨ un: ―Ja ni skaꞌan da taka yɨvɨ ñuu Judea ja na ndonda i jiin jnuꞌun xnaꞌan da un. Ni kejaꞌa da jiin jnuꞌun un undi ñuu Galilea, ti vijna ni chaa da undi nuu kanchuku yo jaꞌa―kachi i naa i.
5 Mas eles insistiam fortemente: Ele revoluciona o povo ensinando por toda a Judéia, a começar da Galiléia até aqui.
6 Nu ni jinisoꞌo Pilato jnuꞌun un, ti ni jikajnuꞌun da nuu yɨvɨ un ja nu Jesús kuu ya chaa ñuu Galilea.
6 A estas palavras, Pilatos perguntou se ele era galileu.
7 Nu ni ka kachi yɨvɨ un ja suu kuu ya, ti ni taji da ya kuaꞌan ya nuu Herodes, chaa ni kuu gobernador ñuu Galilea, ja suni kande da ñuu Jerusalén kɨvɨ yukan.
7 E, quando soube que era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, pois justamente naqueles dias se achava em Jerusalém.
8 Ti nu ni jini Herodes nuu Jesús, ni kusɨɨ xaan ini da, chi ja ni kuu naꞌan ndoꞌo ini da ja kuni da nuu ya. Chi ni jinisoꞌo da ka jani yɨvɨ jnuꞌun sɨkɨ ya, ti kuni da ja na saꞌa ya ɨɨn jniñu ñaꞌnu nuu da.
8 Herodes alegrou-se muito em ver Jesus, pois de longo tempo desejava vê-lo, por ter ouvido falar dele muitas coisas, e esperava presenciar algum milagre operado por ele.
9 Kuaꞌa xaan jnuꞌun ni jikajnuꞌun da Jesús, ko tu ni nachiso kuɨtɨ ya ni ɨɨn jnuꞌun nuu da.
9 Dirigiu-lhe muitas perguntas, mas Jesus nada respondeu.
10 Ti suni kaꞌiin taka sutu ka kuñaꞌnu un jiin chaa ka xnaꞌan ley Israel un, ja niꞌin xaan ka jikan kuachi da jaꞌa ya.
10 Ali estavam os príncipes dos sacerdotes e os escribas, acusando-o com violência.
11 Yukan ti Herodes jiin soldado da, ni ka ku jaꞌa ini da nuu ya, ti ni ka yɨsɨkɨnchaa da ya. Ni ka naskuiꞌna da ya jiin ɨɨn saꞌma vaꞌa xaan, nanu ja kuu ya ɨɨn rey. Yukan ti ni nataji tuku Herodes Jesús nuu Pilato.
11 Herodes, com a sua guarda, tratou-o com desprezo, escarneceu dele, mandou revesti-lo de uma túnica branca e reenviou-o a Pilatos.
12 Ti undi kɨvɨ yukan sa ni ka ndumani jnaꞌan Pilato jiin Herodes, chi undi nuu ni ka jito uꞌu jnaꞌan da naa da niku.
12 Naquele mesmo dia, Pilatos e Herodes fizeram as pazes, pois antes eram inimigos um do outro.
13 Yukan na ti ni nastutu Pilato taka sutu ka kuñaꞌnu un, jiin chaa ka ndiso jniñu ñaꞌnu nuu nación Israel, jiin yɨvɨ ñuu un,
13 Pilatos convocou então os príncipes dos sacerdotes, os magistrados e o povo, e disse-lhes:
14 ti ni kachi da: ―Ni ka chakoyo ra jiin chaa jaꞌa nuu ri. Ti ka kaꞌan ra ja skaꞌan da yɨvɨ. Ko ndeꞌe ra naa ra ja ni jikajnuꞌun ri da, ti tu niꞌin ri ni ɨɨn kuachi sɨkɨ da nava ka chakuachi ra jaꞌa da.
14 Apresentastes-me este homem como agitador do povo, mas, interrogando-o eu diante de vós, não o achei culpado de nenhum dos crimes de que o acusais.
15 Suni Herodes tu ni niꞌin da ni ɨɨn kuachi sɨkɨ chaa jaꞌa. Ja yukan kuu ja ni nakuaꞌa tuku da chaa jaꞌa nuu yo. Ja ka jini ra naa ra ja tu ni saꞌa da ni ɨɨn kuachi ja kuū da.
15 Nem tampouco Herodes, pois no-lo devolveu. Portanto, ele nada fez que mereça a morte.
16 Na taꞌu ri jniñu nuu soldado ja na kuaꞌa da tau chaa jaꞌa, ti sa na sia ri da kiꞌin da ―ni kachi Pilato.
16 Por isso, soltá-lo-ei depois de o castigar.
17 Ti iyo jnuꞌun ja taka viko pascua sia Pilato ɨɨn presu, nau ja na kachi yɨvɨ ja sia da.
17 {Acontecia que em cada festa ele era obrigado a soltar-lhes um preso.}
18 Ko tendɨꞌɨ yɨvɨ un ni ka kejaꞌa ka kanakoꞌo: ―¡Na kendo chaa jña na kuū da! ¡Sia Barrabás! ―kachi yɨvɨ un naa.
18 Todo o povo gritou a uma voz: À morte com este, e solta-nos Barrabás.
19 Ti kande Barrabás vekaa sɨkɨ, ja ni ndonda da sɨkɨ gobierno ja ni ka kanaa da ñuu un, ti ni jaꞌni da ndɨyɨ.
19 {Este homem fora lançado ao cárcere devido a uma revolta levantada na cidade, por causa de um homicídio.}
20 Ko Pilato, kuni sia da Jesús, ti ni kachi tuku da jiin yɨvɨ un ja na xndaku da nuu i ja na sia da Jesús, chi Barrabás iyo xaan kuachi da.
20 Pilatos, porém, querendo soltar Jesus, falou-lhes de novo,
21 Ko yɨvɨ un viꞌi ga ni ka kanajiin koꞌo: ―¡Katakaa ni chaa jña ndaꞌa cruz! ¡Katakaa ni chaa jña ndaꞌa cruz, na kuū da! ―kachi naa.
21 mas eles vociferavam: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Ko jinu ku uni ni kachi tuku Pilato jiin yɨvɨ un: ―¿Ko naa kuachi ni saꞌa da nusa? Ja ruꞌu tu nau ni ɨɨn kuachi niꞌin ri sɨkɨ da ja jiin kuachi un na kuū da. Na taꞌu ri jniñu ja na ndoꞌo da ti sa na sia ri da na kiꞌin da ―ni kachi Pilato.
22 Pela terceira vez, Pilatos ainda interveio: Mas que mal fez ele, então? Não achei nele nada que mereça a morte; irei, portanto, castigá-lo e, depois, o soltarei.
23 Ko yɨvɨ un ni ka siin ka kanakoꞌo, ja ka jikankuachi ja na katakaa da Jesús nuu ndaꞌa cruz. Ti ni ka siin da ka kanakoꞌo da jiin chaa ka kuñaꞌnu un, undi ni ka kundee da ja ni kuu nava ka kuni da.
23 Mas eles instavam, reclamando em altas vozes que fosse crucificado, e os seus clamores recrudesciam.
24 Yukan ti ni jaꞌa Pilato jnuꞌun ja na kuu nava ka kuni da.
24 Pilatos pronunciou então a sentença que lhes satisfazia o desejo.
25 Ti ni sia da chaa ni ka jikan yɨvɨ un nuu da, chaa kande vekaa ja ni ndonda da sɨkɨ gobierno, jiin ja ni jaꞌni da ndɨyɨ. Ti ni nakuaꞌa Pilato Jesús nuu yɨvɨ un, ja na saꞌa i nava ka kuu ini maa i jiin ya.
25 Soltou-lhes aquele que eles reclamavam e que havia sido lançado ao cárcere por causa do homicídio e da revolta, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Ichi nuu kuankoyo da jiin Jesús ja katakaa da ya, ni ka ndejnaꞌan da jiin ɨɨn chaa ñuu Cirene nani Simón, ja vendi da ni jaꞌan da ranchu da. Ti ni ka chayɨka da chaa un ja na kundiso da cruz Jesús, ti na kundandikun da jata ya.
26 Enquanto o conduziam, detiveram um certo Simão de Cirene, que voltava do campo, e impuseram-lhe a cruz para que a carregasse atrás de Jesus.
27 Yukan kuankoyo yɨvɨ kuaꞌa. Ti suni kuankoyo kuaꞌa ñasɨꞌɨ ja ka kanajiin koꞌo ña, ka ndeꞌe ña, ja ka kundaꞌu xaan ini ña ja kuu ya.
27 Seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que batiam no peito e o lamentavam.
28 Ko ni nandeokoto Jesús nuu ña naa ña, ti ni kachi ya: ―Roꞌo, ñaꞌan Jerusalén naa ra, tu ndeꞌe ra jaꞌa ri. Ndeꞌe naa ra ja kuu jaꞌa maa ra jiin seꞌe ra,
28 Voltando-se para elas, Jesus disse: Filhas de Jerusalém, não choreis sobre mim, mas chorai sobre vós mesmas e sobre vossos filhos.
29 chi kiji kɨvɨ ja koo nundoꞌo xaan sɨkɨ ra, ti kachi ra naa ra: “Xaan ga ndatu ñaꞌan tu seꞌe, ja tu ni ka ñuꞌun seꞌe ña, ja tu ni ka nchaka ña suchi yɨkɨn ja kaxin i jika ña.”
29 Porque virão dias em que se dirá: Felizes as estéreis, os ventres que não geraram e os peitos que não amamentaram!
30 Ti kɨvɨ un kachi yɨvɨ naa i: “Vaꞌa ga ja na nduva yuku jaꞌa sɨkɨ ri naa ri, ti na kuū ri.” Ti kachi i jiin yuku un: “Vaꞌa ga ja chisaꞌyɨ ruꞌu naa ri”, kachi i.
30 Então dirão aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Chi na kachi ndaa ri nuu ra ja yɨvɨ jaꞌa, ja ka saꞌa ndevaꞌa i siaꞌan jiin ri, ka saꞌa i nanu ja ka jaꞌma i yujnu yɨꞌɨ ja tu kuni kayu, chi tu chaku vaꞌa ini i ndoo ka saꞌa i jiin ri. Ti yɨvɨ ka saꞌa ndevaꞌa siaꞌan jiin ri vijna, ti ja kuu kɨvɨ un kii ɨɨn nundoꞌo xaan ga sɨkɨ i. Ti yachi kii nundoꞌo un sɨkɨ i nanu ja nu kaꞌma yo ɨɨn yujnu ichi ―ni kachi Jesús.
31 Porque, se eles fazem isto ao lenho verde, que acontecerá ao seco?
32 Suni ka yɨndaꞌa da uu chaa ni ka jaꞌni ndɨyɨ, ja na kuu da naa da jiin Jesús.
32 Eram conduzidos ao mesmo tempo dois malfeitores para serem mortos com Jesus.
33 Ti nu ni ka jakoyo da ɨɨn ñuꞌun ja nani “yɨkɨ xini”, ti yukan ni ka jatakaa da ya nda cruz jiin ndɨnduu chaa ni ka jaꞌni ndɨyɨ un, ɨɨn da ichi ndaꞌa kuaꞌa ya, ti ɨnga da ichi ndaꞌa sajni ya.
33 Chegados que foram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, como também os ladrões, um à direita e outro à esquerda.
34 Ti hora ka chijnɨɨ da ya nuu ndaꞌa cruz, ti ni kachi ya: ―Tata na Yandios, kuankaꞌnu ini ni nuu yɨvɨ jaꞌa, chi tu ka jini i ndoo ka saꞌa i ―ni kachi ya. Ti soldado un ni ka chuꞌun da suerte sɨkɨ saꞌma Jesús, ja na tejnaꞌan nuu jnaꞌan da.
34 E Jesus dizia: Pai, perdoa-lhes; porque não sabem o que fazem. Eles dividiram as suas vestes e as sortearam.
35 Yɨvɨ kaꞌiin un ka ndeꞌe vaꞌa nuu ya, ti undi chaa ka ndiso jniñu ñaꞌnu un, suni ni ka ske ichi ini da nuu ya, ti ka kaꞌan da: ―Ni nama da sava yɨvɨ, ko vijna na ti na nama da maa da nu jandaa ndixia kuu ja maa da kuu Cristo, ja ni nakaji Yandios ja kii ―kachi da naa da.
35 A multidão conservava-se lá e observava. Os príncipes dos sacerdotes escarneciam de Jesus, dizendo: Salvou a outros, que se salve a si próprio, se é o Cristo, o escolhido de Deus!
36 Ti suni undi soldado un ni ka kuu ichi ini da nuu ya. Ni ka tuꞌva da, ti ni ka jaꞌa da vino iya ja na koꞌo ya,
36 Do mesmo modo zombavam dele os soldados. Aproximavam-se dele, ofereciam-lhe vinagre e diziam:
37 ti ni ka kachi da jiin ya: ―Nu ndixia ra ja maa ra kuu rey nuu nación Israel, ti nama maa ra vijna ñuꞌni ―kachi da naa da.
37 Se és o rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Ti xini cruz ya yukan ni ka teña da ɨɨn tutu ja yoso jiin letra griego, jiin latín, jiin hebreo, ja kachi siaꞌan: “Chaa jaꞌa kuu Rey nuu yɨvɨ nación Israel.”
38 Por cima de sua cabeça pendia esta inscrição: Este é o rei dos judeus.
39 Ti ɨɨn chaa yɨndaka ndaꞌa cruz un ni kaꞌan ndevaꞌa da nuu ya, ti kachi da: ―Nu maa ra kuu Cristo, nama maa ra vijna, ti nama ruꞌu naa ri ―ni kachi da.
39 Um dos malfeitores, ali crucificados, blasfemava contra ele: Se és o Cristo, salva-te a ti mesmo e salva-nos a nós!
40 Ko ɨnga chaa yɨndaka jiin da un, ni nduxaan da nuu da, ti ni kachi da: ―Ja tu yuꞌu ra ndeꞌe ra Yandios. ¿Xi tu jini ra ja kunchakuachi ga yo nuu ya nu? Ti ɨɨn ni ja ka ndoꞌo yo naa yo.
40 Mas o outro o repreendeu: Nem sequer temes a Deus, tu que sofres no mesmo suplício?
41 Maa yo chi vatu ni ka ndoꞌo yo, chi jaꞌa niꞌin yo sɨkɨ ja ni ka saꞌa ndevaꞌa yo. Ko chaa jaꞌa, tu na ɨɨn kuachi ni saꞌa da ja kondoꞌo da jiin yo ―ni kachi da.
41 Para nós isto é justo: recebemos o que mereceram os nossos crimes, mas este não fez mal algum.
42 Yukan ti ni kachi da jiin Jesús: ―Jesús, nukuꞌun ini ni saña kɨvɨ na kejaꞌa taꞌu ni jniñu ñaꞌnu nuu nɨ tuꞌu ja iyo ―ni kachi da.
42 E acrescentou: Jesus, lembra-te de mim, quando tiveres entrado no teu Reino!
43 Ti ni kachi Jesús jiin da: ―Jandaa na kachi ri jiin ra ja undi vijna ti ndii ra jiin ri andɨvɨ, nuu vii xaan kaa ―ni kachi ya.
43 Jesus respondeu-lhe: Em verdade te digo: hoje estarás comigo no paraíso.
44 Nu ni kuu sava nduu, ni kuñaa nɨ kaꞌnu ñuyɨvɨ, ti ni ndundijin undi ka uni jaꞌini.
44 Era quase à hora sexta e em toda a terra houve trevas até a hora nona.
45 Ti ni kuñaa nuu ndikandii. Ti undi saꞌma yɨndaka ini veñuꞌun kaꞌnu Israel un, ni ndata sava kuɨtɨ undi nuu sukun ti undi nuu jaꞌa.
45 Escureceu-se o sol e o véu do templo rasgou-se pelo meio.
46 Yukan ti ni kanajiin Jesús: ―Tata na Yandios, na kiꞌin ni añu na vijna ―ni kachi ya. Siaꞌan ni kaꞌan ya, ti ni jiꞌi ya.
46 Jesus deu então um grande brado e disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, dizendo isso, expirou.
47 Nu ni jini chaa kuu capitán romano un ja siaꞌan ni kuu, ti ni kaꞌan da ja kuñaꞌnu xaan Yandios, ti ni kachi da: ―Jandaa kuɨtɨ kuu ja tu ni iyo ni ɨɨn kuachi chaa jaꞌa―ni kachi da.
47 Vendo o centurião o que acontecia, deu glória a Deus e disse: Na verdade, este homem era um justo.
48 Tendɨꞌɨ yɨvɨ kaꞌiin un, ni ka jini ja siaꞌan ni kuu. Ti ichi kuankoyo i, ka kani i jikɨ jika i, chi ni ka yuꞌu i ja siaꞌan ni ka janhan i un. Ni ka kuu kuiꞌya ini i ja ka naꞌnu i ya.
48 E toda a multidão dos que assistiam a este espetáculo e viam o que se passava, voltou batendo no peito.
49 Ko taka yɨvɨ ja ni ka jini jnaꞌan jiin ya, kaꞌiin yɨ un jiin suni taka ñasɨꞌɨ ja vekoyo ña jiin ya undi ñuu Galilea. Ni ka kendo jika ña ka ndeꞌe ña taka ja ni kuu un.
49 Os amigos de Jesus, como também as mulheres que o tinham seguido desde a Galiléia, conservavam-se a certa distância, e observavam estas coisas.
50 Ni iyo ɨɨn chaa vaꞌa, ja ni jika ndaa da, nani da José, ni kuu da chaa ñuu Arimatea, ja kuu ɨɨn ndañuu Judea. Yɨꞌɨ da nuu junta kuñaꞌnu nación Israel un.
50 Havia um homem, por nome José, membro do conselho, homem reto e justo.
51 Ti ni kandixia chaa un jnuꞌun ni xnaꞌan Jesús, ja kuu kɨvɨ yɨvɨ ndaꞌa Yandios ja na taꞌu ya jniñu nuu i, yukan ti niꞌin yɨvɨ un ɨɨn taꞌu ñuu ya ja kundiso i jniñu jiin ya. Ti maa da tu ni kejnaꞌan da jiin chaa ni ka ndututu nuu junta un ja ni ka kachi da ja na kuū Jesús.
51 Ele não havia concordado com a decisão dos outros nem com os atos deles. Originário de Arimatéia, cidade da Judéia, esperava ele o Reino de Deus.
52 Ja yukan kuu ja ni jaꞌan da nuu Pilato, ti ni jikan da yɨkɨ kuñu Jesús ja na chunduji da.
52 Foi ter com Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Nu ni kuniꞌin da yɨkɨ kuñu Jesús nuu ndaꞌa cruz un, ti ni nasuku da ya jiin ɨɨn saꞌma finu. Ti ni chunde da ya ini ɨɨn yau jaa, ja ni jacha maa da jika ɨɨn kava, ja ti jakunduji ga ni ɨɨn ndɨyɨ.
53 Ele o desceu da cruz, envolveu-o num pano de linho e colocou-o num sepulcro, escavado na rocha, onde ainda ninguém havia sido depositado.
54 Chi jaꞌini kɨvɨ yukan kejaꞌa kɨvɨ ka ndetatu yɨvɨ nación Israel.
54 Era o dia da Preparação e já ia principiar o sábado.
55 Ti ñaꞌan ni ka kikoyo jiin Jesús undi ñuu Galilea, ni ka jaꞌan ña jiin José, ti ni ka jini ña nuu ni chunde da ya, ti ni ka jini vaꞌa ña nava ni ka skatuu da yɨkɨ kuñu Jesús.
55 As mulheres, que tinham vindo com Jesus da Galiléia, acompanharam José. Elas viram o túmulo e o modo como o corpo de Jesus ali fora depositado.
56 Ti nu ni ka nandeokuñɨ ña veꞌe ña, ti ni ka satuꞌva ña perfume, jiin ɨɨn nuu pomada ja na kin chiꞌi ña sɨkɨ yɨkɨ kuñu Jesús. Yukan ti ni ka chiñuꞌun ña kɨvɨ ndetatu un nava iyo ley Moisés.
56 Elas voltaram e prepararam aromas e bálsamos. No dia de sábado, observaram o preceito do repouso.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.