Lucas 22
Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs NAA
1 Yukan ti kuan kuyajni ndaa viko ja ka yee da staa stila ja tu yɨꞌɨ levadura, ja suni ka kaꞌan da viko pascua.
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 Ti sutu ka kuñaꞌnu jiin chaa ka xnaꞌan ley Israel un, ka ndajnuꞌun da ja nasa kuu ti kaꞌni da Jesús. Ko ka yuꞌu da sa kuvaa yɨvɨ sɨkɨ da naa da.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Yukan ti Judas, ja suni nani da, chaa ñuu Cariote, ni kɨvɨ jaꞌuꞌu un ini da, ti ni ndoꞌo ini da ja nakuaꞌa da Jesús nuu sutu ka kuñaꞌnu un. Ti maa da suni kuu da ɨɨn jnaꞌan nuu ndɨ uxi uu apóstol un nuu ya.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Ti chaa jaꞌa ni jaꞌan da nuu sutu ka kuñaꞌnu un jiin suni nuu chaa ka yɨndaꞌa veñuꞌun kaꞌnu un, ti ni ndajnuꞌun Judas jiin da naa da ja nasa nakuaꞌa da Jesús ndaꞌa chaa un naa da.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Ti ni ka kusɨɨ xaan ini da jiin jnuꞌun ni kaꞌan Judas, ti ni kachi da ja kuaꞌa da xuꞌun nuu da.
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 Ti Judas ni jantaꞌu da nava ni ka kachi chaa un. Ti ni kejaꞌa nduku da nasa kuu nakuaꞌa da Jesús nuu chaa un naa da, ɨɨn hora ja tu kaa ga naa yɨvɨ iyo.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Yukan ti ni jaa kɨvɨ viko ja ka yee da staa stila ja tu yɨꞌɨ levadura. Ti suni kɨvɨ yukan ka jaꞌni da ɨɨn lelu ja ka soko da nuu Yandios ja kuu viko pascua un.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Yukan ti ni taji Jesús Pedro jiin Juan, ti ni kachi ya jiin da naa da: ―Kuankoyo ti satuꞌva ra ja kuxini yo vijna viko pascua naa yo ―ni kachi ya.
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 Ti ni ka jikajnuꞌun da: ―¿Nanu kuni ni ja kinkoyo na satuꞌva na naa na nusa? ―ni ka kachi da.
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 Ti ni kachi ya: ―Nuu na jaa ra ñuu un, ti yukan ndejnaꞌan ra jiin ɨɨn chaa ndiso ɨɨn kɨyɨ nducha. Kundikun ra da undi na najaa da veꞌe da,
10 Jesus lhes explicou:
11 ti kachi ra jiin chaa xiin veꞌe un naa ra: “Kachi Maestro na: ¿Nanu kande ɨɨn veꞌe nuu satuꞌva ri ja kuxini ri jiin ndajaꞌa ri vijna viko pascua”? kachi ra naa ra.
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Yukan na ti kin xnaꞌan da roꞌo ɨɨn veꞌe kaꞌnu ja kaxndee nuu sukun un, ti ja iyo nakoo, ti yukan satuꞌva ra naa ra ja kuxini yo ―ni kachi Jesús jiin Pedro jiin Juan.
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Ti kuankoyo da naa da undi ñuu nava ni kachi Jesús, ti ni ka naniꞌin da veꞌe ni kachi ya un. Ti yukan ni ka satuꞌva da ja kuxini da naa da ja kuu viko pascua.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 Nu ni kuu hora ja kuxini, ti ni jaa Jesús jiin uu ga ndajaꞌa ya, ti nɨ kanchuku da nuu mesa ka yee da staa.
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 Yukan ti ni kachi Jesús jiin da naa da: ―Xaan ga ñukuu ini ri ja xnakan kuxini ri jiin ra naa ra, vijna kɨvɨ viko pascua, ti sa na kuū ri.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Chi na kachi ndaa ri nuu ra naa ra ja tukaa ga kunchuku yo siaꞌan kuxini yo undi na kundaa kɨvɨ ja niꞌin ri jniñu ñaꞌnu ga ja kuaꞌa Tata ri Yandios nuu ri, ja na taꞌu ri jniñu jiin maa ya nuu tendɨꞌɨ nɨtuꞌu ja iyo. Undi yukan ti sa na kuxini tuku yo ―ni kachi ya.
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Yukan sa ni kiꞌin Jesús ɨɨn vasu vino, ni nakuantaꞌu ya nuu Yandios, ti ni kachi ya: ―Koꞌo tɨꞌlɨ tɨꞌlɨ naa ra.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Chi jandaa na kachi ri ja tukaa ga koꞌo ri nu ka saꞌa jnaꞌan yo viko jaꞌa, undi na jaa kɨvɨ ti nasaꞌa yo ñuu nuu niꞌin ri jniñu ñaꞌnu ga nuu Tata ri Yandios, ti taꞌu ri jniñu jiin maa ya nuu nɨ tuꞌu ja iyo. Ti nu kunchuku jnaꞌan yo ñuu un, yukan na ti sa nasaꞌa jaa yo viko jaꞌa ―kachi ya.
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Ti suni ni kiꞌin ya ɨɨn staa stila, ti ni nakuantaꞌu ya nuu Yandios. Yukan na ti ni sakuachi ya, ti ni tejnaꞌan ya nuu da naa da ja na kee da, ti ni kachi ya: ―Jaꞌa kuu nanu yɨkɨ kuñu ri ja soko ri, ja na chunaa ri nuu kuachi ra naa ra. Ti nɨnɨ saꞌa ra siaꞌan naa ra ja ka nukuꞌun ini ra ruꞌu ja ni jiꞌi ri ja kuu nuu maa ra naa ra ―ni kachi Jesús.
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 Yukan ti nu ni ndɨꞌɨ ni ka kuxini da ti ni kiꞌin ya vasu vino un, ti ni kachi ya: ―Ja ñuꞌun vaso jaꞌa kuu nanu nɨñɨ ri ja soko ri. Ti stuu ndijin nɨñɨ ri ɨɨn jnuꞌun jáá ni kachi Tata ri. Ti jnuꞌun un kaꞌan ndaa kuɨtɨ ja nama ya kuaꞌa yɨvɨ, chi katɨ ri nɨñɨ ri ja chunaa ri nuu yɨvɨ naa i.
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 Ko vijna ti chaa ja kin nukuaꞌa ruꞌu nuu chaa ka jito uꞌu ruꞌu un, kaxndee ndaꞌa da jiin ndaꞌa ri nuu mesa jaꞌa.
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Chi ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, siuku ndaa ri nava ni kachi maa Yandios, ko xaan ga ndaꞌu chaa nakuaꞌa ruꞌu nuu chaa ka jito uꞌu ruꞌu ―ni kachi Jesús.
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Yukan ti ni kejaꞌa ka jikajnuꞌun jnaꞌan da naa da nau ɨɨn da kuu ja nakuaꞌa ya nuu chaa ka jito uꞌu ya.
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Yukan na ti ndajaꞌa Jesús ni ka kejaꞌa ka ndajnuꞌun da na ndenu nau ɨɨn da kendo kuñaꞌnu ga.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Ti ni kachi Jesús jiin da naa da: ―Chaa ka kuu rey nuu taka ga nación, vanua maa da ka xiin nación un, ti ja yukan kuu ja nde kuaꞌan ga da jiin yɨvɨ nación da. Ti jaa siaꞌan xaan ini da, ti ka saꞌa yɨvɨ ja nakuaꞌa i ja yɨñuꞌun nuu chaa kuñaꞌnu un, nava na kuu vaꞌa ini da nuu i.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Ko roꞌo naa ra, tu saꞌa ra siaꞌan, chi nuu nau ja kuñaꞌnu ga nuu ra naa ra, suꞌva na kuanukuachi da nanu ja tu ndiso jniñu da, chi nau ja taꞌu jniñu, suni na kuanukuachi.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 ¿Xi nau kuu ja kuñaꞌnu ga nu? ¿Ja nukoo nuu mesa xi ja kunukuachi nuu mesa un nu? ¿Xi ansu jandaa kuu ja kuñaꞌnu ga chaa nukoo mesa un nu? Ko ruꞌu chi kancha ri jiin ra naa ra nanu ɨɨn chaa junukuachi ni.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 Ti roꞌo naa ra, nɨnɨ kaꞌiin ra jiin ri taka kɨvɨ ja jito ri nundoꞌo.
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Ti ja yukan kuu ja na kuaꞌa ri ja kuu taꞌu ra naa ra. Nu na niꞌin ri ɨɨn jniñu ñaꞌnu ga nuu Tata ri Yandios ja na taꞌu ri jniñu jiin maa ya nuu tendɨꞌɨ nɨtuꞌu ja iyo, ti suni kuaꞌa ri jniñu ñaꞌnu nuu ra naa ra.
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 Kundiso ra ɨɨn jniñu ja na nukoo ra naa ra ɨɨn ɨɨn silla kanuu ga, ti xndichi ra ndɨ uxi uu familia jnaꞌan yo ja ka kuu i yɨvɨ nación Israel. Yukan kuu jniñu ñaꞌnu niꞌin ra, ti suni yukan kaji koꞌo ra jiin ri nuu mesa ñuu nuu taꞌu ri jniñu ―ni kachi Jesús.
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Suni ni kachi Jitoꞌyo Jesús jiin Simón: ―Simón, Simón, na kachi ri nuu ra ja sɨkɨ jaꞌuꞌu un, chi ni jikan ja kotojnuni taka roꞌo ja ka kuu ndajaꞌa ri. Ja sɨkɨ nundoꞌo kii un, kuni jaꞌuꞌu uu siuꞌu roꞌo ti kɨsɨ roꞌo naa ra nanu saꞌa yo jiin triu.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Ko maa ri ja ni jikantaꞌu ri jaꞌa ra nuu Yandios nava tu nukoyo ra nuu kuachi, ti kachi ra ja tukaa ka kandixia ra ruꞌu. Ko nu na kachi ra ja tu kandixia ndaa ra ruꞌu kɨvɨ chaa nundoꞌo un, ko nu yukan ti nakani tuku ini ra nuu kuachi un, ti kuankaꞌnu ini Yandios nuu ra, Simón. Yukan na ti chindee ñanijnaꞌan ra ti kuaꞌa ra jnundee ini da, nava na siin nɨ ini da ti na kandixia ndaa da ruꞌu ―ni kachi ya.
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Yukan na ti ni kachi Simón: ―Jitoꞌyo, ja iyo tuꞌva na ja kondoꞌo na jiin ni undi vekaa vasu na kuū na jiin ni ―ni kachi da.
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 Ti ni kachi Jesús jiin da: ―Pedro, jandaa na kachi ri ja vijna, ti kana ga liꞌi, ti ja chisaꞌyɨ ra ruꞌu uni jinu, ja kachi ra ja tu jini ra ruꞌu ―ni kachi ya.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Yukan ti ni jikajnuꞌun Jesús nuu tendɨꞌɨ ndajaꞌa ya un: ―Na ni taji ri roꞌo ni ka jaꞌan ra naa ra ja ni kaꞌan ra jnuꞌun Yandios, ti tu ni ka yɨndaꞌa ra bolsa, ni xuꞌun, ni ndijña, ¿xi nau ja ni kumani nuu ra naa ra nusa? ―ni kachi ya. Ti ni ka kachi da: ―Tu kuɨtɨ ―ni ka kachi da.
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Yukan na ti ni kachi ya jiin da naa da: ―Ko vijna ti na kachi ri, nu nau ja ka ñavaꞌa bolsa, ti na kundaꞌa kiꞌin jiin. Xi nu ñavaꞌa ra xuꞌun ti kundaꞌa ra. Ko nu nau chaa tu ñavaꞌa espada ja koto da maa da, ti na xiko da tɨkachi da ti na kuan da.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Chi na kachi ri ja kundaa jiin ri nava yoso nuu tutu ja siaꞌan kondoꞌo ri: “Saꞌa yɨvɨ jiin ri nanu ka saꞌa i jiin ɨɨn chaa ndevaꞌa ja tu ka jandatu da nuu ley.” Chi taka ja yoso nuu tutu sɨkɨ ri, vijna ti kundaa ―ni kachi ya.
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 Yukan ti ni ka kachi da: ―Jitoꞌyo, ko jaꞌa iyo uu espada ―ni ka kachi da. Ti ni kachi Jesús: ―Sia ―ni kachi ya.
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Yukan na ti kuaꞌan Jesús undi chii yuku Olivos nava saꞌa maa ya, ti ni ka ndikun ndajaꞌa ya kuankoyo da jiin ya.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Ti nu ni ka jakoyo da chii yuku un, ti ni kachi ya jiin da: ―Kakantaꞌu naa ra jaꞌa nava tu kaña ini añu ra ja saꞌa ra ɨɨn jniñu kueꞌe ―ni kachi ya.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Yukan ti ni jika ya tɨꞌlɨ ga kuaꞌan ya, kuꞌva jika skiꞌin yo ɨɨn yuu, ti yukan ni jakunjitɨ ya, ja kakantaꞌu ya nuu Yandios,
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 ti ni kachi ya: ―Tata na Yandios, nu kuni ni ti chajiyo ni nundoꞌo kii sɨkɨ na un, ti nama ni saña, ko ansu nava kuni maa na, chi na kuu nava kuni maa ni ―kachi ya.
42 dizendo:
43 Ti yukan ni ndenda ɨɨn ángel Yandios ja ni kii nuu andɨvɨ, ti ni jaꞌa ángel un jnundee ini ya ja na siuku ya taka nundoꞌo un.
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Ti ja xaan kukuiꞌya ini ya, ti viꞌi ga ni kejaꞌa jikantaꞌu ya jiin nɨɨ ini da, ti kejaꞌa kaña kaꞌni nuu ya, ti kejaꞌa too nuu ñuꞌun un, nanu naꞌnu yuyu nɨñɨ too nuu ya.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 Nu ni ndɨꞌɨ ni jikantaꞌu ya, ni nandeokuñɨ ya nuu kaꞌiin ndajaꞌa ya. Ti ni jini ya ja ka kixi da, chi jiin jnukuiꞌya ini un tukaa ga ni ka kundee da kakantaꞌu da.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 Yukan na ti ni kachi ya: ―¿Ndo xaan ka kixi ra naa ra? Ndoko ti kakantaꞌu ra nava tu kotojnuni jaꞌuꞌu un roꞌo, kachi ra ja tu ka jini ra ruꞌu, ti chisaꞌyɨ ra ruꞌu ―ni kachi ya.
46 E disse:
47 Ti ni kaꞌan ga ya siaꞌan, ja ni ka kenda kuaꞌa xaan yɨvɨ kuajakoyo nuu ya. Ti chaa nani Judas, ja suni ni kuu da ɨɨn ndajaꞌa nuu Jesús, yoxnuu da vaji da nuu chaa un naa da. Ti ni tuꞌva da nuu Jesús, ti ni teyuꞌu da nuu ya.
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Ti kachi ya jiin da: ―Judas, ¿xi ja so teyuꞌu ra nuu ri ti kinaa ra ruꞌu, ti siaꞌan nakuaꞌa ra maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ nuu yɨvɨ ka saꞌa ndevaꞌa nu? ―ni kachi ya.
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Ti nu ni ka jini chaa kaꞌiin jiin Jesús ja siaꞌan kuu, ti ni ka jikajnuꞌun da: ―Jitoꞌyo, ¿kiꞌin na sɨkɨ yɨvɨ jaꞌa jiin espada nu? ―kachi da naa da.
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Ti ɨɨn chaa kaꞌiin jiin Jesús ni stuji da soꞌo ɨɨn muzu sutu kuñaꞌnu un, ti ni jaꞌncha da soꞌo da soꞌo kuaꞌa.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Ko ni kachi Jesús: ―Sia da naa ra, chi ja ni kuu siaꞌan ni ―ni kachi ya. Yukan ti ni kueꞌe Jesús soꞌo chaa un, ti ni nduvaꞌa ni da.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Yukan na ti ni kachi ya jiin sutu ka kuñaꞌnu un, jiin chaa ka yɨndaꞌa veñuꞌun kaꞌnu un, jiin nuu taka chaa ka kuñaꞌnu nación Israel ja vekoyo da ja kiꞌin da jiin ya, ti ni kachi ya: ―¿Va nu ɨɨn chaa kuiꞌna kuu ri, xi ni ndonda ri sɨkɨ gobiernu nu? ¿Xi ndoo kuu ja vekoyo ra jiin espada jiin yujnu ja jnɨɨ ra ruꞌu naa ra?
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Ti taka kɨvɨ ni kuncha ri jiin ra naa ra ini veñuꞌun kaꞌnu un, ko ni tu ni ka jnɨɨ ra presu ruꞌu. Ti kɨvɨ vijna vekoyo ra naa ra, chi ka ndoꞌo ndevaꞌa kuɨtɨ ini ra sɨkɨ ri. Ti vijna kuu ja na siuku ra naa ra, chi nuu ñuñaa ka saꞌa ra nava kuu ini maa ra na ra. Chi jniñu jaꞌa kuu ja ndiso jaꞌuꞌu un ja yɨndaꞌa ñuñaa ―ni kachi ya.
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Ni ka jnɨɨ da presu Jesús ti kuankoyo da jiin ya undi veꞌe sutu kuñaꞌnu un, ti Pedro jika jika ni, ni ndikun da jata yɨvɨ un.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Ti sava yuxeꞌe chaa un ni ka xnaꞌan policia un ɨɨn ñuꞌun, ti ni ka nakuiconduu da kanchuku da yunuꞌun un ka nduxin da. Ti suni ni nukoo Pedro maꞌñu da naa da.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Ti ɨɨn ñaꞌan junukuachi veꞌe un ni jini ña nukoo Pedro yuñuꞌun un. Ni ndeꞌe vaꞌa ña nuu da, ti ni kachi ña: ―Suni kande chaa jaꞌa jiin chaa ni ka jnɨɨ da un niku ―kachi ña.
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Ko ni chisaꞌyɨ Pedro ja tu jini da Jesús, ti ni kachi da: ―Tu jini kuɨtɨ ri chaa yukan ―ni kachi da jiin ña.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 Ni kunuu ga, ti ni jini ɨnga chaa un nuu Pedro, ti ni kachi: ―Roꞌo, suni kuu ra jnaꞌan chaa un ―ni kachi da. Ko ni kachi Pedro: ―Ansu kuu ri, vasu na kajnuꞌun ndaa ra ruꞌu ―kachi da jiin chaa un.
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 Ni kuyajni ɨɨn hora, ti ni kachi tuku ɨnga da: ―Ndixia ra naa ra, ja suni ni kunde chaa jaꞌa jiin chaa un, chi suni chaa ñuu Galilea kuu da ―ni kachi da.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Yukan sa ni kachi Pedro jiin chaa un: ―Tu jini kuɨtɨ ri naa jnuꞌun kaꞌan ra jiin ri ―kachi da. Ti hora un, nɨ kaꞌan ga da siaꞌan, ti ni kana ɨɨn liꞌi.
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 Yukan ti ni ndeokoto Jitoꞌyo Jesús, ti ni ndeꞌe ya nuu Pedro. Ti Pedro ni nukuꞌun ini da nava ni kachi Jitoꞌyo Jesús jiin da: “Ja nu ti kana ga liꞌi, ti kachi ra uni jinu ja tu jini ra ruꞌu.”
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 Yukan na ti ni kenda da kuaꞌan da, ti ni ndeꞌe xaan tonto da ja ni nakani ini da. Ti ni kukuiꞌya xaan ini da ja ni kachi da ja tu jini da ya.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Ti taka chaa ka ndito Jesús, ni ka ku ichi ini da nuu ya, ti ni ka kani da ya.
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Ni ka jasɨ da nduchi ya, ti ni ka kani da jikɨ nuu ya, ti kachi da jiin ya: ―Kachi nau ja ni kani roꞌo ―ni ka kachi da.
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 Ti kuaꞌa ga jnuꞌun ndevaꞌa ni ka kaꞌan da nuu ya, ja ka skuɨtɨ da ini ya.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Nu ni kundijin ɨnga kɨvɨ, ti ni ka ndututu taka chaa ñaꞌnu nación Israel, jiin taka sutu ka kuñaꞌnu un, jiin taka chaa ka xnaꞌan ley Israel un. Ti ka yɨndaꞌa policia un Jesús nuu ni ka ndututu chaa ka kuñaꞌnu un, ti yukan ni ka jikajnuꞌun da ya:
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 ―Kachi ndaa nuu maa ra kuu Cristo ja vaji nuu Yandios ―ni ka kachi da. Ti ni kachi ya: ―Nu na kachi ri ja maa ri kuu, ni tu kandixia ra naa ra.
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 Ti nu kajnuꞌun ri roꞌo naa ra ja nasa ka ndoꞌo ini ra sɨkɨ ri, va ni tu kachi kuɨtɨ ra, ti ni tu sia ra ruꞌu naa ra.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Ko vijna na kachi ndaa ri ja ruꞌu, maa seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ, kinoꞌon ri nuu andɨvɨ ti yukan nukoo ri ndaꞌa kuaꞌa Yandios, ja na taꞌu ri jniñu jiin ya nuu tendɨꞌɨ nɨtuꞌu ja iyo ―ni kachi ya.
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Yukan na ti tendɨꞌɨ yɨvɨ un ni ka jikajnuꞌun maa ya: ―¿Nusa, ti maa ra kuu Seꞌe Yandios nu? ―kachi naa. Ti ni kachi Jesús: ―Maa ri kuu nava ni ka kachi ra naa ra ―ni kachi ya.
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Yukan na ti ni ka kachi da: ―¿Nanu nandɨꞌɨ ga yo ɨnga testigo? Ti ja ni ka jinisoꞌo yo jnuꞌun ni kaꞌan da jiin ndusu yuꞌu maa da ―ni ka kachi da.
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.