Lucas 19

Yosondúa Mixtec NT (MPM_TBL) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Yukan ti ni kɨvɨ Jesús ñuu Jericó, ti kuan yaꞌa ya maꞌñu ñuu yukan,
1 Jesus entrou em Jericó, e atravessava a cidade.
2 ti yukan iyo ɨɨn chaa riko nani Zaqueo, chaa kuñaꞌnu nuu chaa ka kinyaꞌu puesto un.
2 Havia ali um homem rico chamado Zaqueu, chefe dos publicanos.
3 Ti chaa un ndiyo ini da ja kuni da nuu Jesús, ko tu jini da ya chi yɨvɨ kuaꞌa kaꞌiin un ni jasɨ i nuu ya. Ti Zaqueo chi lɨkɨ da tɨꞌlɨ. Ja yukan kuu ja tu kuu kuni da nuu Jesús.
3 Ele queria ver quem era Jesus, mas, sendo de pequena estatura, não o conseguia, por causa da multidão.
4 Yukan ti ni jaꞌa da corrɨ ni kandu da ti ni kaa da xini ɨɨn nutɨchɨ vixi kandichi yajni nuu yaꞌa Jesús, nava na kuni da nuu ya.
4 Assim, correu adiante e subiu numa figueira brava para vê-lo, pois Jesus ia passar por ali.
5 Nu ni jaa Jesús jaꞌa yujnu un, ni ndakoto ya nuu kaxndee Zaqueo, ti ni kachi ya jiin da: ―Zaqueo, yachi ro ti kuan nuu, chi kuni ri kendo ri veꞌe ra vijna ―ni kachi ya.
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e lhe disse: "Zaqueu, desça depressa. Quero ficar em sua casa hoje".
6 Yukan ti yachi ni nuu Zaqueo, ti ni kanxiaꞌu da jiin Jesús.
6 Então ele desceu rapidamente e o recebeu com alegria.
7 Nu ni ka jini taka ga yɨvɨ un, ti ni ka kejaꞌa ka kaꞌan sɨkɨ Jesús ja kuni kendo ya veꞌe ɨɨn chaa kinyaꞌu puesto, vanuxia tu ni siuku ndaa da ley Moisés.
7 Todo o povo viu isso e começou a se queixar: "Ele se hospedou na casa de um ‘pecador’ ".
8 Yukan ti ni ndokuɨñɨ Zaqueo, ti ni kachi da jiin Jitoꞌyo Jesús: ―Ndeꞌe ni Jitoꞌyo. Ja ndɨꞌɨ ja ñavaꞌa na, ti na kuaꞌa na sava nuu yɨvɨ ndaꞌu naa i, ti nu iyo ɨɨn ɨɨn yɨvɨ ni xndoñaꞌan na ja ni jisonchaa na ja ñavaꞌa i, ko vijna ti na nakuaꞌa na kuun ga jinu ja kuu ɨɨn ja ni jisonchaa na un ―ni kachi da.
8 Mas Zaqueu levantou-se e disse ao Senhor: "Olha, Senhor! Estou dando a metade dos meus bens aos pobres; e se de alguém extorqui alguma coisa, devolverei quatro vezes mais".
9 Ti ni kachi Jesús jiin da: ―Na kachi ndaa ri nuu roꞌo Zaqueo chi jandaa kuu ja kuu ra ɨɨn jnaꞌan tata yo Abraham na janaꞌan, ti ni kandixia ndaa ra ruꞌu vijna nanu ni kandixia tata Abraham na janaꞌan. Ti suni yɨvɨ kanchuku veꞌe ra jaꞌa ni ka jantaꞌu i ruꞌu, ti ja ni ka kandixia i ruꞌu. Yukan kuu ja kendo vaꞌa ra ti ketaꞌu ra nuu Yandios naa ra.
9 Jesus lhe disse: "Hoje houve salvação nesta casa! Porque este homem também é filho de Abraão.
10 Chi na kachi ri ja ruꞌu, maa Seꞌe Yɨvɨ Ñuyɨvɨ ni chaa ri ja na chunaa ri nuu taka yɨvɨ nava tukaa kinkoyo i nuu infiernu ―ni kachi Jesús.
10 Pois o Filho do homem veio buscar e salvar o que estava perdido".
11 Nɨ ka ñusoꞌo yɨvɨ jnuꞌun kaꞌan Jesús yukan, ti ni xndaku ya nuu i jiin ɨnga jnuꞌun sɨkɨ nasa taꞌu Yandios jniñu. Yukan kuni xndaku ya, chi ja yajni jaa ya ñuu Jerusalén, ti ka ndoꞌo ini yɨvɨ un ja ja ni jaa hora ja nduñaꞌnu ya ti taꞌu ya jniñu nuu nɨ tuꞌu nación Israel.
11 Estando eles a ouvi-lo, Jesus passou a contar-lhes uma parábola, porque estava perto de Jerusalém e o povo pensava que o Reino de Deus ia se manifestar de imediato.
12 Ni ja ni ya ɨɨn jnuꞌun siaꞌan, ti ni kachi ya: ―Ni iyo ɨɨn chaa riko, ti ni ndoꞌo ini da ja kiꞌin da ɨnga nación jika, ja niꞌin da jniñu kunchaa da ti taꞌu da jniñu sɨkɨ ñuu da, ja na nduu da rey sɨkɨ ñuu da, ti sa ndeokuñɨ da.
12 Ele disse: "Um homem de nobre nascimento foi para uma terra distante para ser coroado rei e depois voltar.
13 Na ti kiꞌin ga da, ti ni kana da uxi muzu ka junukuachi nuu da un, ti ni jaꞌa da ɨɨn ɨɨn xuꞌun nchaa yaꞌu xaan nuu da naa da, ti ni kachi da: “Nu na kiꞌin ri ti sajniñu naa ra jiin xuꞌun jaꞌa nava na nakaya seꞌe xuꞌun jaꞌa ja kuu kɨvɨ nchaa ri”, ni kachi da.
13 Então, chamou dez dos seus servos e lhes deu dez minas. Disse ele: ‘Façam esse dinheiro render até à minha volta’.
14 Ko vanuxia yɨvɨ ñuu da un ka kuɨtɨ ini nuu da, ti ni ka taji da tɨjnu chaa kuaꞌan jata da nuu ɨnga ñuu, ja na kachi nuu chaa ñaꞌnu ɨnga ñuu un: “Tu ka jajnaꞌan ini yɨvɨ ja kundiso jniñu chaa jaꞌa nuu na naa na”, ni ka kachi.
14 "Mas os seus súditos o odiavam e depois enviaram uma delegação para lhe dizer: ‘Não queremos que este homem seja nosso rei’.
15 Ko chaa riku un, chi ni niꞌin da jniñu kuncha da ja taꞌu da jniñu sɨkɨ ñuu da ja ni nduu da rey, ti ni nandeokuñɨ da nuu ñuu da. Yukan ti nu ni najaa da ñuu da tuku, ti ni kana da taka chaa ni jaꞌa da xuꞌun un nuu, ndenu nasa ni ka niꞌin ɨɨn ɨɨn chaa un, nu ni ka nataꞌu seꞌe xuꞌun ni jaꞌa da un xi tuu.
15 "Contudo, foi feito rei e voltou. Então mandou chamar os servos a quem dera o dinheiro, a fim de saber quanto tinham lucrado.
16 Ni jaa ɨɨn muzu nuu chaa riko un, ti ni kachi da: “Taa, jiin ɨɨn xuꞌun ni un ni naniꞌin na uxi ga xuꞌun”, ni kachi da.
16 "O primeiro veio e disse: ‘Senhor, a tua mina rendeu outras dez’.
17 Ti ni kachi rey un: “Iyo vaꞌa, ni kuu ra ɨɨn muzu vaꞌa, ja vaꞌa ni saꞌa jniñu ra jiin ɨɨn xuꞌun un. Vijna na ti na tatu ri ɨnga jniñu nuu ra ja na nduu ra ɨɨn chaa kuñaꞌnu, ti taꞌu ra jniñu nuu uxi ñuu”, ni kachi da.
17 " ‘Muito bem, meu bom servo! ’, respondeu o seu senhor. ‘Por ter sido confiável no pouco, governe sobre dez cidades’.
18 Yukan ti ni jaa ɨnga muzu, ti ni kachi da: “Taa, jiin ɨɨn xuꞌun un ni naniꞌin na uꞌun ga xuꞌun”, ni kachi da.
18 "O segundo veio e disse: ‘Senhor, a tua mina rendeu cinco vezes mais’.
19 Ti ni kachi tuku rey un jiin muzu da: “Iyo vaꞌa. Vijna na ti na tatu ri ɨnga jniñu nuu ra ja na nduu ra ɨɨn chaa kuñaꞌnu, ti taꞌu ra jniñu sɨkɨ uꞌun ñuu”, ni kachi da.
19 "O seu senhor respondeu: ‘Também você, encarregue-se de cinco cidades’.
20 Yukan sa ni jaa ɨnga muzu, ti ni kachi da jiin rey un: “Taa, jaꞌa iyo xuꞌun ni. Ni savaꞌa na chii ɨɨn pañitu.
20 "Então veio outro servo e disse: ‘Senhor, aqui está a tua mina; eu a conservei guardada num pedaço de pano.
21 Yuꞌu na chi ja jini na ja kuu ni chaa tu ñundaꞌu ini, chi kuaꞌa ga nandakan ni, ti ansu ja ni jaꞌa ni, ti suꞌva kuni ga ni”, ni kachi da.
21 Tive medo, porque és um homem severo. Tiras o que não puseste e colhes o que não semeaste’.
22 Yukan ti ni kachi rey un jiin da: “Roꞌo chaa ndevaꞌa, jiin jnuꞌun kaꞌan ni ra xndichi ra maa ra. Ti kaꞌan ra ja viꞌi ga nandakan ri ansu ja ni jaꞌa ri. Ti suni kaꞌan ra ja suꞌva viꞌi ga kuni ri.
22 "O seu senhor respondeu: ‘Eu o julgarei pelas suas próprias palavras, servo mau! Você sabia que sou homem severo, que tiro o que não pus e colho o que não semeei.
23 Ti nu siaꞌan kuu nusa, ¿ndoo tu ni januu ra xuꞌun ri nuu chaa ka sajniñu sɨkɨ tratu, nava nu ni nchaa ri, ti nakiꞌin ri xuꞌun ri jiin seꞌe i niku”? ni kachi da.
23 Então, por que não confiou o meu dinheiro ao banco? Assim, quando eu voltasse o receberia com os juros’.
24 Yukan ti ni kachi da jiin chaa kaꞌiin un: “Kuisonchaa xuꞌun nuu muzu jaꞌa, ti kuaꞌa nuu chaa yɨjnɨ uxi xuꞌun un”, ni kachi rey un.
24 "E disse aos que estavam ali: ‘Tomem dele a sua mina e dêem-na ao que tem dez’.
25 Ti ni kachi chaa un naa da: “Taa, ti ndoo ti ja ñavaꞌa chaa un uxi jnaꞌan”, ni ka kachi da.
25 " ‘Senhor’, disseram, ‘ele já tem dez! ’
26 Ti ni kachi rey un: “Na kachi ri jiin ra naa ra ja nu yɨvɨ ñavaꞌa un, ti suꞌva kii ga nuu i, ti kuñaꞌnu ga i jiin jniñu ndiso i. Ko yɨvɨ tundo ñavaꞌa, ti vasu tɨꞌlɨ jniñu ja ndiso i un, kuxio kiꞌin.
26 "Ele respondeu: ‘Eu lhes digo que a quem tem, mais será dado, mas a quem não tem, até o que tiver lhe será tirado.
27 Ti yɨvɨ ka jito uꞌu ruꞌu un, ja tu ka kuni ja kuu ri rey, kuan kiꞌin ti kaꞌni ra naa ra nuu ri jaꞌa”, kachi da ―ni kachi Jesús.
27 E aqueles inimigos meus, que não queriam que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e matem-nos na minha frente! ’ "
28 Nu ni ndɨꞌɨ ni kaꞌan Jesús jnuꞌun un, ti ni siin ya kuaꞌan ya ñuu Jerusalén.
28 Depois de dizer isso, Jesus foi adiante, subindo para Jerusalém.
29 Nu ja yajni jaa ya ñuu Betfagé jiin Betania, yajni yuku Olivos, ti ni taji ya uu ndajaꞌa ya, ti ni kachi ya jiin da naa da:
29 Ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, no monte chamado das Oliveiras, enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
30 ―Kuankoyo rancho kande yajni un naa ra, ti nu jakoyo ra un, naniꞌin ra nuu ndikun ɨɨn burru ja ti koso ga yɨvɨ tɨ. Ndaji tɨ ti kikoyo ra jiin tɨ naa ra.
30 "Vão ao povoado que está adiante e, ao entrarem, encontrarão um jumentinho amarrado, no qual ninguém jamais montou. Desamarrem-no e tragam-no aqui.
31 Ti nu ka jikajnuꞌun yɨvɨ roꞌo ja ndoo ka ndaji ra tɨ, ti kachi jiin da naa ra ja maa Jitoꞌo ra nandɨꞌɨ da tɨ ―ni kachi ya.
31 Se alguém lhes perguntar: ‘Por que o estão desamarrando? ’ digam-lhe: ‘O Senhor precisa dele’ ".
32 Kuankoyo ndajaꞌa ya, ti ni ka naniꞌin da burru un nava ni kachi Jesús nuu da naa da.
32 Os que tinham sido enviados foram e encontraram o animal exatamente como ele lhes tinha dito.
33 Ja ka ndaji da burru un ti ni kekoyo chaa xiin tɨ un, ti ni ka kachi da: ―¿Ndoo ka ndaji ra burru un naa ra? ―ka kachi da.
33 Quando estavam desamarrando o jumentinho, os seus donos lhes perguntaram: "Por que vocês estão desamarrando o jumentinho? "
34 Ti ni ka kachi ndajaꞌa un: ―Maa Jitoꞌyo nandɨꞌɨ tɨ ―ni ka kachi da naa da.
34 Eles responderam: "O Senhor precisa dele".
35 Yukan ti kuankoyo da jiin tɨ nuu kande Jesús, ni ka chuku da saꞌma da sɨkɨ tɨ, ti ni ka skaa da Jesús sɨkɨ tɨ.
35 Levaram-no a Jesus, lançaram seus mantos sobre o jumentinho e fizeram que Jesus montasse nele.
36 Ti ichi kuaꞌan Jesús ni ka chuku yɨvɨ saꞌma i ini ichi un.
36 Enquanto ele prosseguia, o povo estendia os seus mantos pelo caminho.
37 Nu ni ka kuyajni ya nuu kande yuku Olivos, ti tendɨꞌɨ yɨvɨ ni ka kandixia ya ni ka kejaꞌa ka kanajiin ja ka kusɨɨ ini ti ka nakuantaꞌu i nuu Yandios ja ni ka jini i taka jniñu ñaꞌnu ni saꞌa ya.
37 Quando ele já estava perto da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou a louvar a Deus alegremente, em alta voz, por todos os milagres que tinham visto. Exclamavam:
38 Ti kachi i naa i: ―Ñaꞌnu na koo maa rey yo, chi Tata yo Yandios ni taji ya maa chaa ndiso jniñu ñaꞌnu nuu ya. Ja ni ndumani Yandios jiin yɨvɨ ñuu ya vijna. ¡Na kachi ndajaꞌa ya undi andɨvɨ un ja na koo ñaꞌnu chaa jaꞌa! ¡Siaꞌan na kachi da! ―ni ka kachi i.
38 "Bendito é o rei que vem em nome do Senhor! " "Paz no céu e glória nas alturas! "
39 Yukan ti sava chaa fariseo kuan koyo jiin yɨvɨ un, ni ka kachi jiin ya: ―Maestro, nduxaan ni nuu ndajaꞌa ni jaꞌa ―ni kachi da.
39 Alguns dos fariseus que estavam no meio da multidão disseram a Jesus: "Mestre, repreende os teus discípulos! "
40 Ti ni kachi Jesús jiin da naa da: ―Na kachi ri jiin ra naa ra, ja nu na kasɨ yuꞌu yɨvɨ jaꞌa na i, ti suni kuu saꞌa Yandios ja na kanajiin yuu un naa i ―ni kachi ya.
40 "Eu lhes digo", respondeu ele, "se eles se calarem, as pedras clamarão".
41 Nu ni kuyajni ya ñuu Jerusalén, ni jitonchaa ya ñuu un, ti ni ndukuiꞌya ini ya. Ti ni ndeꞌe ya ja sɨkɨ yɨvɨ un,
41 Quando se aproximou e viu a cidade, Jesus chorou sobre ela
42 ti ni kachi ya: ―Roꞌo, yɨvɨ ñuu Jerusalén, sa ti ni ka chaku ini ra vasu ɨɨn tɨꞌlɨ ja vijna kuu kɨvɨ ja ndumani ra jiin Yandios naa ra niku, ko vijna tukaa chi ja ni yaꞌa un, ti ja yɨsaꞌyɨ, ti tukaa ga kuni ra naa ra.
42 e disse: "Se você compreendesse neste dia, sim, você também, o que traz a paz! Mas agora isso está oculto aos seus olhos.
43 Chi suꞌva, jaa kɨvɨ ja kondoꞌo ra ɨɨn nundoꞌo xaan, ti chakoyo yɨvɨ ka jito uꞌu roꞌo, kuikonduu i ñuu ra, ti kasɨ kutu i jiin yuu, ti ya yukan ndonda i sɨkɨ ra.
43 Virão dias em que os seus inimigos construirão trincheiras contra você, e a rodearão e a cercarão de todos os lados.
44 Ti ndɨꞌɨ veꞌe ra kanuu i, ti kaꞌni i tendɨꞌɨ ra. Ti tukaa xndoo i ni ɨɨn veꞌe ja kosojnaꞌan ga ɨɨn yuu. Siaꞌan na koo nundoꞌo un nuu ra chi tu ni ka jantaꞌu ra ruꞌu, ja ni taji Yandios ja chunaa ri nuu roꞌo naa ra ―kachi Jesús.
44 Também a lançarão por terra, você e os seus filhos. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus a visitaria".
45 Nu ni jaa Jesús nuu yuxeꞌe veñuꞌun kaꞌnu un, ti ni kejaꞌa keniꞌin ya taka yɨvɨ ka xiko ini veñuꞌun un.
45 Então ele entrou no templo e começou a expulsar os que estavam vendendo.
46 Ti ni kachi ya jiin yɨvɨ un: ―Siaꞌan yoso nuu tutu Yandios: “Veꞌe ri konani veꞌe nuu kakantaꞌu yɨvɨ naa i”, ko roꞌo naa ra, ni ka nasaꞌa ra veꞌe nuu ka nataka ñakuiꞌna ―kachi ya.
46 Disse-lhes: "Está escrito: ‘A minha casa será casa de oração’; mas vocês fizeram dela ‘um covil de ladrões’".
47 Taka kɨvɨ ni xnaꞌan Jesús nuu yuxeꞌe veñuꞌun kaꞌnu un, ko sutu ka kuñaꞌnu un jiin taka chaa ka kuñaꞌnu ñuu un, ka nduku da nasa kuu kaꞌni da ya naa da.
47 Todos os dias ele ensinava no templo. Mas os chefes dos sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo procuravam matá-lo.
48 Ko tu kuu nasa saꞌa da naa da, chi tendɨꞌɨ yɨvɨ un ka kusɨɨ xaan ini i jiin taka jnuꞌun ni xnaꞌan Jesús.
48 Todavia, não conseguiam encontrar uma forma de fazê-lo, porque todo o povo estava fascinado pelas suas palavras.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.