Marcos 4

mpa (MPA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu atumbwi kabheti kubhola mumaheku ja bahali ja Galilaya. Lipogha la bhandu lakatehi kumuyongolota hata bhela ikampaliki ajingala mu ngalawa na kutama monihomu. Bhandu bhokapi bhakatamani mumaheku ja bahali.
1 Jesus começou a ensinar outra vez na beira do lago da Galileia. A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou e sentou-se num barco perto da praia, onde o povo estava.
2 Yesu akatumbwi kubhola mabholu ghaki ghamaheli kwa malenganesu, na mu mabholu ghaki akapwaghiki:
2 Jesus usava parábolas para ensinar muitas coisas. Ele dizia:
3 “Njowanyaje! Mundu jumu akapiti kukweta imbeju.
3 — Escutem! Certo homem saiu para semear.
4 Pakwetika imbeju, imbeju jengi jakaabhuki pindela, ijuni yakahikiki na yakakuliki.
4 E, quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Jengi jakaabhuki pa maganga panga na luhombi lwamaheli. Ndandi luhombi ngapalwabhi lwamaheli jakabhonakini kumela manyata.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Lyobha palabhaliki, jakanyaliki na kujoma, ndandi mikegha jaki ngachejabhi na makili, najombi jakanyaliki na kujoma.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Jengi yakahabhuki mu mikongu ja miha, na miha yela yakakoliki na kuyihinya najombi ngachejapambiki mapambiku.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas. Por isso nada produziram.
8 Jengi jakahabhuki pa luhombi lunyahi, jakameliki, jakakoliki na jakapambiki. Jimu selasini, jimu sitini, na jengi mia moja.”
8 Mas as sementes que caíram em terra boa brotaram, cresceram e produziram na base de trinta, sessenta e até cem grãos por um.
9 Hela akabhapwaghi, “Joabi na makutu na ajogwanaje!”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Yesu paakabhi kanjika jaki, bhandu bhangi bhabhunjowini bhakunjendi papamu na bhabhulwa bhaki komi na bhabheli, na kumpwaghi abhayekulya malengenesu ghala.
10 Quando a multidão foi embora, as pessoas que ficaram ali começaram, junto com os doze discípulos, a fazer perguntas a Jesus sobre parábolas .
11 Na jombi akabhapwaghi, “Mwabhanganya mpatiki kumanya ghaghilihiiki gha Ukolongwa waka Chapanga, nambu bhabhabhi kunja bhalibhola yeniheyi kwa malengenesu pela,
11 Jesus disse a eles:
12 nahuli,
12 para que olhem e não enxerguem nada e para que escutem e não entendam; se não, eles voltariam para Deus, e ele os perdoaria.
13 Bhela Yesu akabhalalukile, “Bho, mwanganya le ngachemmanyi ndandi ja malengenesu aghagha? Bho, mwimanya bhoo henu ndandi ja malenganesu ghange?
13 Então Jesus perguntou:
14 Mpanda alipanda Lilobhi laka Chapanga.
14 E continuou:
15 Bhandu bhangi bhabhi ngati bhandu bhabhabhi mwindela molapandakiki Lilobhi. Nambu pabhalijowana pela Shetani ahika kulitola Lilobhi lelipandakiki mu mitima jabhu.
15 Algumas pessoas que a ouvem são como as sementes que caíram na beira do caminho. Logo que ouvem, Satanás vem e tira a mensagem que foi semeada no coração delas.
16 Bhandu bhangi bhabhi ngati imbeju yeyapandakiki pa maganga. Pabhalijowana pela Lilobhi laka Chapanga bhalijopa kwa chiheku.
16 Outras pessoas são como as sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras. Quando ouvem a mensagem, elas a aceitam logo com alegria;
17 Nambu ngapalajingi na kumela mikyegha mu mitima jabhu. Bhalikamulaki kwa chikahi kichokope, anaghapitali mang'ahiku, na kubhatende mahakau kwa ndandi ja Lilobhi lela bhalileka.
17 mas depois de pouco tempo essas pessoas abandonam a mensagem porque ela não criou raízes nelas. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
18 Bhandu bhangi bhabhi ngati imbeju yeyahabwiki pa mikongu ja miha. Bhombi bhalenganeswa na bhandu bhabhalijowana Lilobhi heli,
18 Ainda outras são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem,
19 nambu kubhokana na choghohi cha pundema panu, kupala hindu yamaheli na kutokulela hindu yamaheli ya hyegha bhapata bhombi na kulihinya Lilobhi heli, na bhombi ngachebhahenga ngati Lilobhi molipalila.
19 mas, quando aparecem as preocupações deste mundo, a ilusão das riquezas e outras ambições, estas coisas sufocam a mensagem, e ela não produz frutos.
20 Nambu bhandu bhangi bhabhi ngati imbeju yeyapandakiki mu luhombi lunyahi. Bhombi bhalijowane Lilobhi heli na kulijopalela, na kubheleka mapambiku: Jimu selasini, jengi sitini na jengi mia moja.”
20 E existem aquelas pessoas que são como as sementes que foram semeadas em terra boa. Elas ouvem, e aceitam a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, trinta; outras, sessenta; e ainda outras, cem vezes mais do que foi semeado.
21 Yesu akajendali kubhapwagila, “Bho, bhandu le bhaweza kujipambaki taa na kujibheka nkati ja nyumba na kujiyekale mu lidebi au kwihi ku chitanda? Ngabhela! Bbajibheka pa kinala.
21 Jesus continuou:
22 Bhela, kila chechihiyakiki anachiyekuliwaje, na kila chekiyekaliwi anachibhonikana palanga.
22 Pois tudo o que está escondido será descoberto, e tudo o que está em segredo será conhecido.
23 Joabhi na makutu na ajowanaje!”
23 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
24 Akabhapwaghi kabheti, “Njowanakya wichu ghamughajowana! Chipemu chelachela chemwapeme bhandu bhangi, chenihechi nde cheanampemiwa mwehapa nanamu, na kujonjukewa nakanopi.
24 Disse também:
25 Maghambu joabhi na chindu anaajonjukiwa nakanopi, na jwangakubha na chindu, hata chela cheabhi nachu anachinyaghuliwaje.”
25 Quem tem receberá mais; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
26 Yesu akajendali kupwagha, “Ukolongwa waka Chapanga ulengana na mundu joapanda imbeju mungonda.
26 Jesus disse:
27 Ikilu aghonela, muhi akubha mihu na chikahi cheniheche imbeju jimela na kukola. Jombi ngachemanya chechihengakeka.
27 Quer ele esteja acordado, quer esteja dormindo, ela brota e cresce, sem ele saber como isso acontece.
28 Mimea jeni jitundu muluhombi jikola na kubheleka. Itumbu kutunduli mahamba machoku machoku, mapukutu na ujomukelu weni mapambiku na imbeki mkati jaki.
28 É a própria terra que dá o seu fruto: primeiro aparece a planta, depois a espiga, e, mais tarde, os grãos que enchem a espiga.
29 Imbeju payikoma, ndemi jola atola chisenga na atumbu kuhuna maghambu chikahi cha mahuno chihikike.” Mundu joahuna mahunu kwa chisenga|alt="A person harvesting grain with a sickle" src="12 Sickle.jpg" size="col" ref="4:29"
29 Quando as espigas ficam maduras, o homem começa a cortá-las com a foice, pois chegou o tempo da colheita.
30 Yesu akapwaghiki kabhete, “Bho, Ukolongwa waka Chapanga ulengana na kyane? Bho, tulandila kwa indela bhole?
30 Jesus continuou:
31 Ulengana na imbeju jejilowakeka haladali, jejibhi njoku kupeta imbeju yokapi yebhakweta bhandu mu mighonda.
31 Ele é como uma semente de mostarda, que é a menor de todas as sementes.
32 Nambu anaukwetiki umela na kubha mmea ukolongwa kupeta mimea jokapi ja mungonda. Mambandi ghaki ghakubha makolongwa hata ijuni iweza kuchenga mihui momu jene.”
32 Mas, depois de semeada, cresce muito até ficar a maior de todas as plantas. E os seus ramos são tão grandes, que os passarinhos fazem ninhos entre as suas folhas.
33 Yesu akapwaghi malobhi ghaki kupete malenganesu ghangi ghamaheli. Ngati mobhamanyilaje nde moajendalya kubhapwaghi Ukolongwa waka Chapanga.
33 Assim, usando muitas parábolas como estas, Jesus falava ao povo de um modo que eles podiam entender.
34 Ngachealongila nabhu chokapi panga kutumi malenganesu. Nambu pabhila na bhabhulwa bhaki kanjika abhapwaghila ndandi ja kila ulenganesu.
34 E só falava com eles usando parábolas, mas explicava tudo em particular aos discípulos.
35 Pakamihi ja lichobha leniheli, Yesu akabhapwaghi bhabhulwa bhaki, “Tulombuka nhwanga, tujenda kwihe.”
35 Naquele dia, de tardinha, Jesus disse aos discípulos:
36 Bhela bhabhulwa bhaki bhakalitawiki lipogha la bhandu, bhakajingi mu liboti moakabhi Yesu na kubhoka papamu. Na kabheti bhandu bhangi bhakunjengali kwa ngalawa yengi.
36 Então eles deixaram o povo ali, subiram no barco em que Jesus estava e foram com ele; e outros barcos o acompanharam.
37 Bhela, chanangunga chakatumbwi kubuluma, na mbelu ukatumbwi kujilapu ngalawa jela, na ngalawa jakatumbwi kutwele machi.Liboti lilapulika na mbelu|alt="A boat in a storm" src="09 Boat in Storm.jpg" size="col" ref="4:37"
37 De repente, começou a soprar um vento muito forte, e as ondas arrebentavam com tanta força em cima do barco, que ele já estava ficando cheio de água.
38 Yesu akabhi kunyuma ja ngalawa, aghoni panani ja pilo. Bhela bhabhulwa bhaki bhakunjumwi na kumpwaghila, “Mbola, ngacheukubhina mtima kubha tepani tupotela!”
38 Jesus estava dormindo na parte detrás do barco, com a cabeça numa almofada. Então os discípulos o acordaram e disseram: — Mestre! Nós vamos morrer! O senhor não se importa com isso?
39 Akajumwiki na kukenjuki mpongu ghola, na majegha gha munhwanga ghala, “Tumbalaje!” Palapala mpongu ukatondiki, na kupola nakanopi.
39 Então ele se levantou, falou duro com o vento e disse ao lago: O vento parou, e tudo ficou calmo.
40 Bhela Yesu akabhapwaghi bhabhulwa bhaki, “Bho, maghambu kiki njoghopa? Bho, mwakona ngachembi na uhobhalelu?”
40 Aí ele perguntou:
41 Na bhombi bhakajowipi namaa, koni bhakalalukanya, “Bho, ajoju henu nane? Mbaka mpongu na majegha yuntii!”
41 E os discípulos, cheios de medo, diziam uns aos outros: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.