Atos 28
mpa (MPA) vs ARA
1 Patwahiki wichu kundema, tukamanyi kubha chenichela chilowakeka chilu cha Malita.
1 Uma vez em terra, verificamos que a ilha se chamava Malta.
2 Bhandu bha konikola bhakatulangihi wambone wamaheli namaa. Iyula jakabhi jitumbwi kutonya na kukabhi na imbepu, bhela bhandu bhala bhakatupuli moto na kutujopalela twabhokapi tukanyatukyaje.
2 Os bárbaros trataram-nos com singular humanidade, porque, acendendo uma fogueira, acolheram-nos a todos por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 Paulo paakabhi atinyiki chindengu cha hanju na kuchibheka pamoto, na kubhokana na kupyopa kola lijoka lakapitiki mu chindengu cha hanju chela, lakundumiki mu mabhoku ghaka Paulo na kukamulaki monihomo.
3 Tendo Paulo ajuntado e atirado à fogueira um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, prendeu-se-lhe à mão.
4 Bhandu bha panipala pabhaweni kubha lijoka lela likamulaki mu mabhoku ghaka Paulo bhakapwaghike, “Chakaka mundu ajoju nkoma bhandu, maghambu hata ngati alamiki kupotela mu bahali, nambu haki ngajandeki abya mwome.”
4 Quando os bárbaros viram a víbora pendente da mão dele, disseram uns aos outros: Certamente, este homem é assassino, porque, salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Nambu Paulo akalikung'undi lijoka lela pa moto na ngecheluntehi liyaha hata pachokope.
5 Porém ele, sacudindo o réptil no fogo, não sofreu mal nenhum;
6 Bhandu bhala bhakabhi bhalendale kubhona akabya ahimba chiwoku au kuhabhuka mala punkamu na kupotela. Nambu pabhakalendali kwa chikahi chilachu panga kubhona kubha Paulo chumpatiki chindu chokapi chela cha liyaha, bhela bhakang'anambwi maholale ghabhu panani jaki, na kupwagha, “Jombi nde chapanga!”
6 mas eles esperavam que ele viesse a inchar ou a cair morto de repente. Mas, depois de muito esperar, vendo que nenhum mal lhe sucedia, mudando de parecer, diziam ser ele um deus.
7 Pambipi na pandu panipala pakabhi na ngonda waka nkolongwa wa chilu chela, joalowakika Publio. Mundu jola akatulohiki kunyumba jaki kwa mtima wa ukochi, na kutubheka kubha bhagheni bhaki kwa machobha ghatatu.
7 Perto daquele lugar, havia um sítio pertencente ao homem principal da ilha, chamado Públio, o qual nos recebeu e hospedou benignamente por três dias.
8 Atati waka Publio akabhi alwala chitamu na kuhalisha mwahi. Paulo akapiti kumbona, akundobhili na kumbeke mabhoku panani jaki, najombi akalamike.
8 Aconteceu achar-se enfermo de disenteria, ardendo em febre, o pai de Públio. Paulo foi visitá-lo, e, orando, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 Kubhokana na lijambu leniheli, bhatamwa bhangi bhabhatama mu chilu chenichela bhakahikiki, nabhombi bhakalamiswi bhelabhela.
9 À vista deste acontecimento, os demais enfermos da ilha vieram e foram curados,
10 Bhandu bhanihabha bhakatupeki utopelu wamaheli, na chikahi patukabhi tujendale kabheti na mwanja kwa indela ja sitima, bhakatupeki hindu yokapi yetwipalikaje kwa mwanja witu.
10 os quais nos distinguiram com muitas honrarias; e, tendo nós de prosseguir viagem, nos puseram a bordo tudo o que era necessário.
11 Pajahiki myehi jitatu tukatumbwi kabheti mwanja witu kwa sitima jimu ja ku Alekizandilia sitima jeniheji jakalowakiki, “Ichapanga mabhela.” Sitima jeniheji jakabhi jibhehi ngimo mu chilu chikahi chokapi cha imbepo.
11 Ao cabo de três meses, embarcamos num navio alexandrino, que invernara na ilha e tinha por emblema Dióscuros.
12 Patwahiki ku Silakusa, tukatami machobha ghatatu konikola.
12 Tocando em Siracusa, ficamos ali três dias,
13 Kobhoka konikola tukajendalili na mwanja na kuhika ku muchi wa ku Legio. Chilabhu jaki mpongu uchoku ukatumbwi kupogha kuhuma kunkachi, na kwa mwanja wa machobha ghabhele tukahiki ku muchi wa ku Puteoli.
13 donde, bordejando, chegamos a Régio. No dia seguinte, tendo soprado vento sul, em dois dias, chegamos a Putéoli,
14 Konikola tukabhahimani bhahobhalela bhakumu, nabhombi bhakatulohiki tutama nabhu machobha saba. Na bhenibhela nde motajendili na kuhika ku Loma.
14 onde achamos alguns irmãos que nos rogaram ficássemos com eles sete dias; e foi assim que nos dirigimos a Roma.
15 Bhahobhalela bha ku Loma kola pabhajowini malobhi ghitu, bhakahiki kutujopalela pandu pa ligulio la ku Apio na pandu papalowakeka Nyumba Itatu ya Bhaghene. Paulo paakabhaweni akunchengwi Chapanga, na kujeghaleka mtima.
15 Tendo ali os irmãos ouvido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até à Praça de Ápio e às Três Vendas. Vendo-os Paulo e dando, por isso, graças a Deus, sentiu-se mais animado.
16 Patwahiki ku Loma, Paulo akajetakaliwi kutama kanjika jaki papamu na linjolinjoli jumu wa kundenda.
16 Uma vez em Roma, foi permitido a Paulo morar por sua conta, tendo em sua companhia o soldado que o guardava.
17 Paghapetiki machobha ghatatu, Paulo akabhakemiki ihongozi bha Bhayahude bhabhatamika konikola. Pabhalibhongine, Paulo akabhapwagile, “Mwalongu bhangu Bhaizilaeli, nepani bhakangongiki ku Yelusalemu na kumoha kwa Bhaloma hata koni ngachenahengiki lihakau lokapi lela panani ja bhandu bhitu wala kupenga mitetu jetajopali kuhuma kwa akahokolu bhitu.
17 Três dias depois, ele convocou os principais dos judeus e, quando se reuniram, lhes disse: Varões irmãos, nada havendo feito contra o povo ou contra os costumes paternos, contudo, vim preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos;
18 Bhombi pabhanalukile na kubhona kubha ngachemi na lihakau lokapi lela lelimbalika kupotela, bhakapaliki kunekakela.
18 os quais, havendo-me interrogado, quiseram soltar-me sob a preliminar de não haver em mim nenhum crime passível de morte.
19 Nambu Bhayahude bhakumu bhakapengiki lijambu leniheli, nanatu nakajopiki kujenda kutemuliwa na Kaisali, hata koni ngachenabhili na chokapi cha kubhatakila bhandu bhangu.
19 Diante da oposição dos judeus, senti-me compelido a apelar para César, não tendo eu, porém, nada de que acusar minha nação.
20 Bhela kwa ndandi jeniheji nundohiki nahuli tuhimangana na nongila na mabhanganya, maghambu ngongakiki minyololu jenjenu kwa ndandi ja lihobhalelu lela la bhandu bha Izilaeli.”
20 Foi por isto que vos chamei para vos ver e falar; porque é pela esperança de Israel que estou preso com esta cadeia.
21 Bhakumpwaghile, “Tepani ngachetajopali baluwa jokapi kuhuma ku Yudea, wala nga ndongu jokapi jola joahiki pambani na kutupwaghi malobhi au kupwagha chokapi chihakau panani jaku.
21 Então, eles lhe disseram: Nós não recebemos da Judeia nenhuma carta que te dissesse respeito; também não veio qualquer dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse de ti mal algum.
22 Nambu tuholale kubha itupalika tujowana kuhuma kwaku wamwete mambu ghaghabhi mu mmutu waku, maghambu tumanyi kubha pandu pokapi bhandu bhachipenga chikundi chenihechi.”
22 Contudo, gostaríamos de ouvir o que pensas; porque, na verdade, é corrente a respeito desta seita que, por toda parte, é ela impugnada.
23 Bhela bhakapangiki lichobha la kuhimangana na Paulo, na lichobha lela bhandu bhamahele nakanopi bhakunhiki pandu paakabhi atama. Kutumbu lukela mbaka pakamihi Paulo akabhapwaghi na kubhayekuli panani ja Ukolongwa waka Chapanga, akalenga kubhahenga bhahobhalyaje malobhi panani jaka Yesu kwa kutumi Shelia yaka Musa na Malembu gha bhalota bhaka Chapanga.
23 Havendo-lhe eles marcado um dia, vieram em grande número ao encontro de Paulo na sua própria residência. Então, desde a manhã até à tarde, lhes fez uma exposição em testemunho do reino de Deus, procurando persuadi-los a respeito de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas.
24 Bhakumu bhabhu bhakahobhalili malobhi ghaki, nambu bhangi ngachebhahobhalile.
24 Houve alguns que ficaram persuadidos pelo que ele dizia; outros, porém, continuaram incrédulos.
25 Bhela pabhakabhi bhabhoka panga kujetanganela, Paulo akajonjuki kupwagha malobhi agha, “Chakaka ilengana na ghala Roho Mhuhu ghaabhapwaghili bhazee bhinu kwa indela jaka mlota Isaya,
25 E, havendo discordância entre eles, despediram-se, dizendo Paulo estas palavras: Bem falou o Espírito Santo a vossos pais, por intermédio do profeta Isaías, quando disse:
26 akapwaghaje,
26 Vai a este povo e dize-lhe: De ouvido, ouvireis e não entendereis; vendo, vereis e não percebereis.
27 Maghambu mitima ja bhandu abhabha jitehi kunonopa,
27 Porquanto o coração deste povo se tornou endurecido; com os ouvidos ouviram tardiamente e fecharam os olhos, para que jamais vejam com os olhos, nem ouçam com os ouvidos, para que não entendam com o coração, e se convertam, e por mim sejam curados.
28 Bhela Paulo akapwaghike, “Henu mmanyaje, kubha ubholu waka Chapanga panani ja kukengaleka upelakiki kwa bhandu bhangakubha Bhayahude. Nabhombi anabhajowanyaje!”
28 Tomai, pois, conhecimento de que esta salvação de Deus foi enviada aos gentios. E eles a ouvirão.
29 Paulo paakalongi ghanihagha, Bhayahude bhakabhokiki koni bhakalaluwana bheni kwa bheni.
29 [Ditas estas palavras, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.]
30 Kwa hyaka ibhele Paulo akatami munyumba jejakabhi alilepe mwene, na konihoku akabhi abhajopalela bhandu bhokapi bhabhapita kumbona.
30 Por dois anos, permaneceu Paulo na sua própria casa, que alugara, onde recebia todos que o procuravam,
31 Bhela Paulo akatangizi malobhi gha Ukolongwa waka Chapanga na kubhabhola bhandu panani ja mambu ghaka Bambo Yesu Kristo panga choghohi, na njeta mundu joakunkanakile.
31 pregando o reino de Deus, e, com toda a intrepidez, sem impedimento algum, ensinava as coisas referentes ao Senhor Jesus Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.