Romanos 11
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NAA
1 Kenako toso parei? Anutu, ni ipizil kat ndemeene pizin Israel kek? Som kat! Kere. Nio ti, tomtom ki Israel tomini. Nio popoŋana ki Abaraam, mi uŋ ipet la ki Benyamen. Mi nio aŋurla ki Krisi.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Tana Anutu, ni ipizil kat ndemeene pizin Israel som. Pa ni leleene iur pizin pataaŋa kek. Motoyom ila pa mbol ki Ilia ta imbot la Merere sua kini na. Ilia iswe sanaana kizin Israel ila ki Anutu, mi itaŋroro i ma iso:
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 O Merere, zin tikas kwom bizin ta boozomen ma timetmeete lup.
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Mi Anutu ipekel sua kini be parei? Iso:
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 Koozi na, ka ŋgar raraate men tau. Zin Israel pakan ta Anutu ikampe zin mi ipeikat zin ma tiwe lene, ta timbotmbot i.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 Zin na, Anutu ire la pa mbulu mi uraata kizin, mi ipeikat zin na som. Ina ni itunu leleene mi imuŋai zin. Mi be ire la pa mbulu mi uraata kizin mi ipeikat zin, so muŋaiŋana kini tana, muŋaiŋana ŋonoono som.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 Tana ko toso parei? Zin iwal biibi ki Israel timbelmbel uraata be tiwe ndeeŋeŋan pa Anutu mataana ma som. Mi zin wal rimen ŋonoono ta Anutu ipeikat zin la zin Israel mazwan, ta tiwe ndeeŋeŋan. Mi zin pakan na, Anutu izem zin ma tila tito zitun lelen sananŋana.
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 Kembei ta sua lwoono ta iso:
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Mi Dabit iso kan sua tomini ta kembei:
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 Mi matan ko imun ma sik ma tire mini som.
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 Iŋgi aŋso aŋwi mini pa zin Yuda ta titutkat zin la Krisi ma timelmel na. Ko tisu ma timboren ta kembei, mi zan imap kat? Soom. Kola timaŋga mini. Mi kere. Zooroŋana kizin, ta iwe zaala pizin wal ta Yuda somŋan i be Anutu ikamke zin. Pa Anutu isombe zin Yuda tire la pa mbulu ambaiŋana ta ni ikamam pizin wal pakan i, mi matan berber pa.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Kakam ŋgar. Indeeŋe ta zin Yuda tipizil ndemen pa Anutu mi titop pa zaala kini, ina iwe zaala pizin tomtom boozomen ta timbot toono na, be tikam kampeŋana biibi. Pa indeeŋe tana, kampeŋana biibi ila pizin wal ta Yuda somŋan i. Mi so kembena, na iti tuute: Sombe zin Yuda timap ma titooro zin, inako ipiyooto kampeŋana ta sorok som kat.
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 Ayo, iŋgi be aŋso sua piom wal ta Yuda somŋan i. Pa nio, Anutu iŋgo yo be aŋkam uraata piom. Mi uraata tio ti, nio aŋre kembei uraata biibi mi uraata ŋonoono. Tana aŋso aŋkam ma aŋkam kat.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 Naso zin wal tio Israel tire mar pa koroŋ ambaimbaiŋan ta Anutu ikamam piom i, mi matan berber pa. To ko iwe zaala pizin pakan be Anutu ikamke zin tomini ma timbot ambai.
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 Pa kere. Indeeŋe ta zin Yuda tizooro ma Anutu ipizil ndemeene pizin, ina iwe zaala pizin wal boozomen ta timbot toono na, be ziŋan Anutu tiparlup zin ma tiwe tamen. Tana talala ma sombe Anutu ikam zin Yuda tomini ma timiili mini, na tuute: Iŋgi be zin meeteŋan timaŋga.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 Iti tuute: Zin Yuda, sombe tiurpe narabu, na mataana mi tikam pakaana ta ma ila be iwe Anutu lene. Mi ina iwe kilalan kembei narabu ta boozomen tana, koroŋ ki Anutu. Mi ke olib ta kembena. Sombe uunu iwe Anutu lene, inako namannaman tomini tiwe Anutu lene.
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 Zin Israel na, zin kembei ke olib ŋonoono ta tapaaza i. Mi niom wal ta Yuda somŋoyom i na, niom kembei olib sorok ta su leleene kana i namannaman. Koozi, iŋgi kembei Anutu isebogboogo olib ŋonoono tana namannaman pakan ma tisu len, mi ikam yom ma ila iŋgalseŋseeŋge yom la, bekena kakam murin. Tana niomŋan namannaman pakan ta timbotmbot na, kakamam toono mbuyeene lala ki olib tana uranuran.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 Tamen kokena niyom ise sorok, mi kapakur ituyom ma koso: “Niam tiŋgi amlip pa olib namannaman ta Anutu iseboogo zin ma tisu len kek na.” Kakam kembena pepe. Pa niom na, ke namannaman men. Niom kopombol ke uranuran som. Ke uranuran ta ipombolmbol yom na.
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Mi niom pakan ko kamaŋga ma koso: “Mi olib namannaman tana, Anutu isebogboogo zin bekena niam amkam murin tau.”
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Ina ambai. Mi Anutu, ni isebogboogo zin ma tisu len paso, tiurla som tau. Mi niom ta kakam murin na tomini. Bela kikiskis urlaŋana tiom, to kombotmbot la muriyom. Tana kapakur yom pepe. Komoto koyom.
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 Pa kere. Olib ŋonoono namannaman na, Anutu ileele zin? Som. Mi niom ta kembena. Ni ko irao ileele yom na som.
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Tana motoyom iŋgal ituyom. Ŋonoono, Anutu, ni muŋaiŋana katuunu. Tamen ni ileleele iti som. Kere. Zin Yuda ta tipizil ndemen pini ma titop na, ni ileele zin som. Mi niom na, ni imuŋai yom. Tamen bela kikiskis mbulu kini, to kombotmbot men la muŋaiŋana kini leleene. Mi kere beso som, na niom tomini, ni ko isebogboogo yom ma kusu leyom.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Mi zin Yuda, sombe titooro zin mi tiurla, inako Anutu iŋgalseŋseeŋge zin la murin mini. Ni irao ikam ta kembei.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Pa niom wal ta Yuda somŋoyom i, niom kembei ke olib sorok ta su leleene kana i. Niom koyooto pa olib ŋonoono som. Tamen Anutu ikam yom, mi iŋgalseŋseeŋge yom la olib ŋonoono ma kewe ke tana namannaman kek. Mi sombe ni ikam piom ta kembena, na ni irao ikam olib itunu namannaman ta tisu len na, mi timiili ma tila murin mini.
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Niom toŋmatiziŋ tio, sua tio taiŋgi na, ka uunu biibi mi turkeŋana. Kokena kakankaana pa, to kapakur yom sorok. Ka uunu ta kembei: Zin Israel pakan ta Anutu izem zin ma tila tito zitun lelen sananŋana na, ni ko izem zin ma timboren ta kembei ma alok na som. Ko timbotmbot ta kembei ma Anutu iyo zin wal pakan ma irao pa ka kin muŋgu,
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 to ikamke zin Israel ma timap. Pa ka sua imbot pataaŋa kek.
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 Mi nio ko aŋur zaala popoŋana pizin be niamŋan amparlup yam ma amwe tamen, mi aŋreege sanaana kizin.
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Tana koozi, zin Israel ta tizorzooro uruunu ambaiŋana na, tiwe kembei Anutu ka koi bizin. Mi ina iwe zaala pizin wal ta Yuda somŋan i be kampeŋana ise kizin. Tamen Anutu, ni ipeikat zin Israel mi leleene pizin men. Paso, ni mataana ise ki tumbun bizin.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 Mi sombe Anutu iboobo tomtom sa ma iwe lene, na ni irao itooro ŋgar kini mini na som. Mi sombe ipomoozo tomtom pa koroŋ sa, na ni irao itatke koroŋ tana pini mini na som.
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Muŋgu, niom wal ta Yuda somŋoyom i kozorzooro Anutu. Tamen zooroŋana kizin Yuda iwe zaala piom, tanata koozi kakam muŋaiŋana ki Anutu kek.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Mi ina raraate men pizin Yuda tau. Koozi tizorzooro. Tamen kaimer, muŋaiŋana tau Anutu izzwe piom wal ta Yuda somŋoyom i, ko iwe zaala pizin be zin tomini tikam muŋaiŋana kini.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Pa Anutu izem tomtom ta boozomen ma zooroŋana kizin ikaukau zin. Naso tomtom ta munŋaana men tipase pa muŋaiŋana kini men.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 Wai! Anutu ni koroŋ imap katuunu. Mi ŋgar kini ta kembena. Biibi ma ilip kat. Ni iute koroŋ ta boozomen. Asiŋ irao be iute zaala kini, mi ikam ŋgar pa mbulu ta ni ikamam piti tomtom? Som.
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 Pa asiŋ iute Merere ŋgar kini?
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 Mi asiŋ ikam koroŋ sa pini be ikot? Som.
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Pa ni ta iur koroŋ ta boozomen, mi iwe koroŋ ta boozomen un. Mi ni iwe zaala pa koroŋ ta boozomen, mi koroŋ ta boozomen na, ni kini men. Tana iti tapakurkuri totomen. Ŋonoono.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.