Mateus 5

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu ire zin iwal biibi tito i, tana ikam zin naŋgaŋ kini ma tisala pa abal. To mbuleene isu,
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 mi ikam sua pizin ta kembei:
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Zin wal ta so tikilaala zitun kembei tirao pa Anutu mataana som, na lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Mi zin ta lelen ipata na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Mi zin ta tikototo zitun na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Mi zin ta tikam kinkiini pa mbulu ndeeŋeŋana na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Mi zin ta timuŋaiŋai zin tomtom na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Mi zin ta lelen ŋgeezeŋan na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Mi zin ta tikamam uraata be tilup zin tomtom lelen ma iwe tamen na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Mi zin ta titoto mbulu ndeeŋeŋana ki Anutu mi tomtom tiseeze matan pa uunu tana na, lelen ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kizin i.
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 “Mi niom ta tipasomsom zoyom, mi tiseseeze motoyom, mi tipasansaana sorok uruyom pa uunu ta kototo yo na, leleyom ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise tiom i.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Leleyom ambai kat mi menmeen yom biibi. Pa mbulu tana popoŋana som. Ina raraate kembei ta muŋgu tikamam pa Anutu kwoono bizin na. Tana kadoono tiom biibi ta imbotmbot saamba mi izza yom a.
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 Mi Yesu iso mini ma iso: “Niom ta kewe kembei ta tai, mi kombot la tomtom mazwan. Tamen sombe tai isaana ma mburaana imap, nako tuurpe mini be parei? Som. Tai ta kembena na, ka uraata sa mini som. Tana ko tipiri ma ila ne, mi tomtom tipadaaga.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 Mi niom ta kewe kembei ta kai be kuur mat pa toono ti. Iti tuute: Kar ta so imbot sala lele mbukuunu, inako irao ike na som. Pa imbot malaŋ keteene kek.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Mi parei, sombe tutun lam sa, ko tukutunkaala pa timbiiri? Som. Iti tuurur se kor. Naso iur mat pizin tomtom boozomen ta timbot ruumu leleene na.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Mi niom ta kembena. Kawatkaala urlaŋana tiom pepe. Keswe ma imbot mat. Naso tomtom tire mbulu tiom ambaiŋana, mi tipakur Tomoyom Anutu ta imbotmbot saamba a.”
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 Yesu iso mini: “Kokena leleyom iur sorok ma kosombe nio aŋmar be aŋziiri tutu ki Mose mi sua kizin Anutu kwoono bizin. Na na som. Nio aŋmar be aŋpiyooto ka ŋonoono ma ipet.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Nio aŋso kat piom. Saamba mi toono ko timap. Tamen tutu ka bude kimbiŋana risa ko irao ila lene na som. Som kat. Ko imbotmbot men ta kembei ma irao sua ta boozomen iur ŋonoono.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Tana tomtom sa isombe izem tutu kimbiŋana risa, mi ipaute zin tomtom pakan be tikam ta kembei, nako tire i kembei ni za somŋana mi ikemer kat pizin wal boozomen ta timbot kar saamba. Mi tomtom ta so ito kat tutu ta boozomen mi ipaute zin tomtom pa, inako tire i kembei ni zaana biibi isu kar saamba.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 Pa nio aŋso kat piom: Sombe kewe tomtom ndeeŋeŋoyom pa Anutu mataana som, inako irao kelela kar saamba som. Bela kewe ndeeŋeŋoyom kat ma kilip pizin tutu kan mi zin ŋgarŋan ki tutu, tona kelela.”
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 To Yesu iso pizin mini ta kembei: “Sua ta muŋgu Anutu iso pa tumbundu bizin mi niom tomini keleŋ kek, ina ta kembei: ‘Pun tomtom ma imeete pepe.’ Pa tomtom ta so ikam ta kembei, inako imender pa ka sua mi ikam ka kadoono.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Mi nio na, aŋso piom ta kembei: Tomtom sa isombe iur koi pa tomtom toro sa, na ni tomini ko imender pa ka sua mi ikam ka kadoono. Mi sombe tomtom sa ipiri sua repiiliŋana pa tomtom toro sa, inako tipamenderi la zin peeze kan matan be tiŋgal mataana. Mi sombe tomtom sa kwoono ipasom kat tomtom toro sa, mi iso ni ikankaana kat mi iute Anutu risa som, nako ikam ka kadoono mi ila lene you ki kar sanaana.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 “Tana nu sombe kam patoronŋana ku sa ila ki Anutu, mi sombe motom imiili pa tomtom sa ta nu kam ŋoobo mbulu pini,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 na zem patoronŋana ku tina ma imbotmbot artaal uunu, mi miili ma la ki tomtom tina ma niomru kaparurpe leleyom muŋgu, tonabe miili mi kam patoronŋana ku.
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 “Mi tomtom sa isombe ikamu ma kala sua tiiriŋana muriini be ipamenderu pa sua, na loŋa wi i be niomru kuurpe leleyom. Kokena iuru la ki biibi ta itirtiiri sua i. To biibi tana iuru la zin menderŋan naman be tipiri u lela ruumu sanaana.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Mi nio aŋso kat pu. Nu ko irao yooto karau na som. Ko mbotmbot ma irao posop kat kadoono ta tiur pu na.
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 “Sua ta muŋgu tiso ma niom keleŋ kek, ina ta kembei: ‘Pasaana ula pepe.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Tamen nio na, aŋso piom ta kembei: Sombe tomooto sa mataana ila pa moori sa, mi leleene iurur pini be imbuuli, ina ni Anutu ire i kembei ipasaana ula ka tutu kek.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 Tana sombe motom woono iyaryaaru upa mbulu sananŋana, na ambai be pai ma isu lene. Kokena imbot, tona iyaaru u ma la lem kar sanaana.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 Mi nomom woono ta kembena. Sombe iyaryaaru u pa mbulu sananŋana, na ambai be yembut ma ila ne tomini. Kokena imbot, to iyaaru u ma la lem kar sanaana.
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Sua toro ta muŋgu tiso ma keleŋ kek, ina ta kembei: ‘Tomooto sa sombe leleene be iyembut ziru kusiini ula kizin, na bela ibeede sua sotaaraŋana ise ro pakaana. Naso tomtom tiute kembei ni iziiri i kek.’
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Mi nio na, aŋso piom ta kembei: Tomooto sa irao be iziiri sorok kusiini na som. Kokena ikam ma kusiini tana ipasaana ula ka tutu. Pa sombe moori tana ila ma iwoolo tomooto toro, tona Anutu ko ire i kembei ziru tomooto popoŋana tana tipasaana ula ka tutu. Tamen sombe moori sa izem itunu pa tomooto toro sa, tona kusiini ko irao be iyembut ula kizin.
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 “Sua toro ta muŋgu Anutu iso pa tumbundu bizin ma niom tomini keleŋ kek, ina ta kembei: ‘Paata Merere, som koroŋ toro sa zaana be pombol sua pakaamŋana pepe. Mi sombe mbuk sua sa mi pombol sua tana pa Merere zaana, na reege pepe. Motom iŋgal be to.’
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 — ausente —
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 — ausente —
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Mi uteyom tomini, kapaata pepe. Pa niom karao be koso mi uteyom ruunu gabgapŋana sa ise, som moomo ise? Som. Anutu itutamen ta imboro.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Tana koso men ta kembei: ‘E, nio ko aŋkam’, som ‘Som, nio ko aŋkam som’. Ina irao. Pa sua pombolŋana pakan, ina imar pa Tomtom Sanaana.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 “Sua toro ta muŋgu tiso ma keleŋ kek, ina ta kembei: ‘Nu sombe pun waem sa mataana, inako irao be tipun nu ku tasa ma ikot. Mi sombe pun zoŋoono sa ma itop, inako irao be tipun nu ku tasa tomini ma ikot.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Tamen nio na, aŋso piom ta kembei: Mbulu sananŋana ta so tikam piom, na kopokot pepe. Tana tomtom sa isombe ipeeze poŋom woono, na tooru mi ipeeze poŋom ŋas tomini.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 Mi sombe tomtom sa ipamenderu pa sua be isei lene mburu ku sa, na yo kwom pa pepe. Zem ma ila pini, mi kam le mburu pakan ma isala ki tomini.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Mi sombe menderŋana sa kwoono imbol pu, be uuli ma kwaara mburu kini ma la zaala lwoono, na kaŋkaŋ ma ur la pataaŋa lele ta ni iso ila pa i.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Mi sombe tomtom sa isuŋu pa le koroŋ sa, na kam pini. Mi sombe iwi u be ikam koroŋ ku sa be ila ikam uraata pa, na ruutu pepe. Yok pini.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 “Sua toro ta muŋgu tiso ma niom keleŋ kek, ina ta kembei: ‘Ur lelem pa waem bizin, mi ur koi pa kom koi bizin.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Tamen nio na, aŋso piom ta kembei: Kuur leleyom pa koyom koi bizin tomini. Mi zin wal ta tiseseeze motoyom na, kusuŋ Anutu be ipazal zin.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Naso keswe mbulu ki Tomoyom Anutu ta imbot saamba a. Pa ni ikampewe wal ta boozomen. Ikam ma zoŋ kini iyaryaara pizin wal ambaimbaiŋan, mi wal sananŋan tomini. Mi ikam ma yaŋ izzu pizin wal sananŋan raraate kembei ta izzu pizin wal ndeeŋeŋan.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Niom, sombe kuurur leleyom pizin wal ta lelen piom men, inako kakam leyom kadoono ambaiŋana be parei? Som. Pa mbulu ta kembei na, zin wal sananŋan tikamam tomini.
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Mi sombe kakam ‘aigule ambaiŋana’ tiom pizin toŋmatiziŋ tiom men, nako mbulu tiom ilip pa mbulu kizin wal pakan be parei? Som. Pa ina, zin wal ta tiute Anutu som na, tikamam ta kembena tomini.
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Tana kakam kinkiini be mbulu tiom ta boozomen ambai komboono kembei ta Tomoyom ta imbot saamba a.”
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.