Mateus 23
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH
1 Tona Yesu iso pizin iwal biibi ziŋan naŋgaŋ kini.
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 Iso: “Kere. Zin tutu kan mi zin ŋgarŋan ki tutu tikam Mose muriini be tikam tutu pizin tomtom.
2 Ele disse:
3 Tana sua boozomen ta so tikam piom, na kozo keleŋ la mi koto. Mi mbulu kizin na, koto pepe. Pa sua kizin ta tizzo na, zitun tikamam ka mbulu som.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Mi tiyyo tutu namannaman boozomen, tabe tikam pataŋana biibi pizin tomtom. Tamen zitun tiur naman kunuunu risa be tiuulu zin na som.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Mbulu kizin ta munŋaana men na, tikamam pa tomtom matan men. Kere. Koroŋ kizin ta sua ki Anutu imbot la mi tiwwo sala ndomon mi ila naman ŋgureene na, ina bibip kat. Ilip pizin tomtom pakan. Mi kere mburu ta tizebzeebe zin pa i, ka morenmoren mololo, bekena tomtom tire mi tipakur zin.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Mi sombe tila pa kini kanŋana, som tilela lupŋana muriini, to loŋa mi tiserseere ma tila be mbulen se mbalia mataana kana ta zin wal zanŋan murin na.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Mi lelen be tiwwa pa kar keteene, bekena tomtom tire zin mi tiso sua pakurŋana pizin. Mi lelen be tomtom tipaata zin be ‘mos katuunu.’
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 “Tamen niom na, tomtom tipakur yom ma tipaata yom be ‘mos katuunu’ pepe. Niom ta boozomen kaparwatwaata yom be toŋmatiziŋ men. Paso, niom leyom mos katuunu tamen ŋonoono ta imbotmbot. Ina nio tau.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Mi niom irao be kapakur tomtom toono kana sa mi kapaati be tomoyom na pepe. Pa Tomoyom tamen ŋonoono na, Ni ta imbotmbot saamba a.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Mi wal tipaata yom be biibi kizin pepe. Pa biibi tiom tamen ŋonoono ta Mesia.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Tomtom ta sombe leleene be iwe biibi piom, na bela ikoto itunu ma iwe mbesooŋo piom.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Pa tomtom ta sombe ipakurkur itunu, na Anutu ko ikoto i. Mi tomtom ta sombe ikototo itunu mi imbesmbeeze pizin tomtom, na Anutu ko ipakuri.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 “Niom tutu koyom mi niom ŋgarŋoyom ki tutu na, tembel yom kek! Niom kembel pakaamŋana pa urlaŋana tiom. Ituyom kombotmbot lela peeze ki kar saamba som. Mi wal ta so tikam kinkiini be timbot lela, na kapakaala zaala pizin mi kepeteke zin.
13 — Ai de vocês,
14 “Niom tutu koyom mi niom ŋgarŋoyom ki tutu, tembel yom kek! Niom kembel pakaamŋana pa urlaŋana tiom! Pa niom koroŋ to kawadatke zin noroŋa bekena kekem leyom ruumu kizin ramaki mburu kizin. Mi kapakaam ma kakamam suŋŋana mololo. Tana kadoono tabe kakam pa mbulu tiom tana, ko sorok som kat.]
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 “Niom tutu koyom mi niom ŋgarŋoyom ki tutu, tembel yom kek! Niom kembel pakaamŋana pa urlaŋana tiom! Pa niom kawwa pa lele ta boozomen ta irao tai mi toono be kakam tomtom lelen ma tigaaba yom mi tiwe naŋgaŋ tiom. Mi zin wal ta kakam zin na, niom kekeske zin pa mbulu tiom sananŋana, ma tila tilip piom kat. Tana kaimer ko niomŋan mi kala leyom ta kar sanaana.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 “Tembel yom kek! Pa niom motoyom pisŋoyom. Tamen kosombe koso zin tomtom pa Anutu zaala kini. Niom kapakankaana zin tomtom ma kozzo pizin ta kembei: ‘Tomtom sa sombe ipaata Urum Merere zaana bekena ipombol sua kini, na sua tina ko imbol pe som. Mi sombe ipaata mburu milmilŋana ta imbot lela Urum Merere na zaana, tona sua kini ko imbol kat. Irao be itooro kalŋaana mini na som.’
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Niom motoyom pisŋoyom mi talliŋoyom kat! Koroŋ iŋgoi ta potomŋana kat ma ilip? Urum Merere, som mburu milmilŋana ta imbot lela? Som. Mburu, ina koroŋ sorok. Ina urum ta ikam mburu tana ma iwe koroŋ potomŋana.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Mi kakam mbulu toro ta kembei tomini. Pa koso: ‘Tomtom sa isombe imbuk sua sa mi ipaata artaal zaana bekena ipombol sua kini, na sua kini tana ko imbol pe som. Mi sombe ipaata patoronŋana ta imbot sala artaal na zaana, tona sua kini ko imbol kat. Irao be itooro kalŋaana mini na som.
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Motoyom pisŋoyom kat! Pa koroŋ iŋgoi ta potomŋana kat ma ilip? Artaal, som patoronŋana ta imbot sala artaal? Som. Patoronŋana, ina koroŋ sorok. Ina artaal ta ikam patoronŋana tana ma iwe koroŋ potomŋana.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Tana sombe tomtom sa ipaata artaal bekena ipombol sua kini, ina ni ilup artaal ramaki ka koroŋ boozomen ta timbot sala na.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Mi sombe ipaata Urum Merere be ipombol sua kini, ina kembei ipaata Anutu zaana pa tomini. Pa Urum Merere, ina Anutu muriini.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Mi sombe ipaata saamba bekena ipombol sua kini, ina kembei ni ipaata Anutu zaana mi Anutu muriini peeze kana tomini. Paso, Anutu ni imbotmbot ta tina.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 — ausente —
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 — ausente —
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 “Niom ŋgarŋoyom ki tutu mi niom tutu koyom, tembel yom kek! Niom kembel pakaamŋana pa urlaŋana tiom! Niom kembei mbooro ta ndemeene iŋgeeze kat mi leleene na imukmuk. Pa mbulu tiom mat kana na, kuurpe ma ambai pa tomtom matan. Tamen leleyom na, bok pa ŋgar sananŋana. Pa motoyom koroŋŋoyom mi kakamam ŋgar pa ituyom men.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Niom tutu koyom tina, niom motoyom pisŋoyom! Kuurpe leleyom muŋgu. Naso mbulu tiom mat kana iŋgeeze tomini.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 “Niom ŋgarŋoyom ki tutu mi niom tutu koyom, tembel yom kek! Niom kembel pakaamŋana pa urlaŋana tiom! Niom kembei meeteŋan murin ta tipeŋgeeze mat kana ma iŋgeeze kat. Mi leleene kana na, bok pa uri tirontiron mi koroŋ buzanŋan boozo.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Ina raraate men piom. Pa mbulu tiom mat kana na, tomtom tire ma tiso ko niom ndeeŋeŋoyom. Tamen leleyom na, bok kat pa mbulu pakaamŋana mi sananŋana.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 “Niom ŋgarŋoyom ki tutu mi niom tutu koyom, tembel yom kek! Niom kembel pakaamŋana pa urlaŋana tiom! Motoyom ila pa Anutu kwoono bizin mi zin wal ndeeŋeŋan ta muŋgu tumbuyom bizin tipun zin ma timetmeete na. Zin wal tana, ta koozi kuurpe naala kizin ma iŋgeeze kat bekena kapakur zin.
29 — Ai de vocês,
30 Mi koso ta kembei: ‘Aiss, niam be ambot pa mazwaana tana, so amgaaba tumbuyam bizin pa mbulu ta tikam pa Anutu kwoono bizin tana na som.’
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Tana niom keswe kat ituyom. Zin wal ta tipunun Anutu kwoono bizin ma timetmeete na, popoŋana kizin ta niom na!
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Kena koposop uraata ki tumbuyom bizin ma imap kat!
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 “Niom sananŋoyom kembei ta mooto. Mooto sananŋana lutuunu bizin ta niom na! Ko kala koyom? Anutu kola iur kadoono piom mi ipiri yom sula kar sanaana.
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Tana nio aŋso kat piom ta kembei: Nio ko aŋgo zin wal ŋgarŋan, mi Anutu kwoono bizin, mi zin tomtom tabe tipaute yom pa mbulu ki Anutu. Mi tomtom kizin pakan na, niom ko kupun zin ma timetmeete. Mi pakan, nako kupun zin sala ke pambaaraŋana. Mi pakan, nako kabalis zin lela lupŋana muriini tiom, mi keketo zin pa kar ta boozomen.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Tana kadoono tabe ise tiom i, ko sorok som. Pa wal boozomen ta titekteege sorok zaaba pizin wal ndeeŋeŋan na, kadoono kizin sananŋana ta iŋgi be ise tiom i. Indeeŋe ta Abel, mi imar imar ma ipet ki Bereki lutuunu Sakaria ta imbot kolouŋana pa artaal uunu lela Urum Merere mi kupuni mi imeete na, mbulu sananŋan ta boozomen tana ka kadoono kola ise tiom.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Nio aŋso kat piom: Niom ta kombotmbot i, ko kere sua ta boozomen ti iur ŋonoono.”
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Yesu imaŋga to iso: “O kar Yerusalem, kar Yerusalem! Anutu kwoono bizin ta niom kembel kasŋana kek. Mi zin ŋgoŋana kini ta ni iŋgo zin piom na, ku'unun zin pa pat ma timetmeete. Mi nio na, leleŋ be aŋkokor yom ma kamar, kembei ta man ikuubukaala lutuunu bizin. Tamen niom leleyom pio som.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Tana Anutu ko izem yom ma Urum Merere tiom imborene sorok.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Pa nio aŋso kat piom ta kembei: Niom ko kere motoŋ mini som ma irao ituyom kosombe:
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.