Marcos 10

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu imaŋga mini ma izem lele tina. Mi ila pa pakaana ki Yudea, to indu yok Yordan ma ilae mbaaga. Mi iwal biibi ta timokor la kini mini, tana ni ito mbulu kini mi ikamam sua pizin.
1 Jesus saiu daquele lugar e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão. Uma grande multidão se ajuntou outra vez em volta dele, e ele ensinava todos, como era o seu costume.
2 Mi zin tutu kan pakan tila kini be titoombi. Tana tiwi i ma tiso: “Lak, tutu kiti iso parei? Irao zin tomooto tiyembut ula kizin mi tiziiri kusin bizin ma tila len, som som?”
2 Alguns fariseus , querendo conseguir uma prova contra ele, perguntaram: — De acordo com a nossa
3 Yesu ipekel kwon ma iso: “Tutu ta Mose ikam piom na, iso parei?”
3 Jesus respondeu com esta pergunta:
4 Zin tiso: “Mose iso ta kembei: Sombe tomooto sa ibeede ula yembutŋana ka sua ise ro pakaana sa, na ni irao be iyembut ula kini.”
4 Eles responderam: — Moisés permitiu ao homem dar à sua esposa um documento de divórcio e mandá-la embora.
5 To Yesu iso pizin ma iso: “Ina ŋonoono. Mi uunu tau Mose ibeede tutu tana piom, ina imbot la sanaana ta imbol la leleyom tau.
5 Então Jesus disse:
6 Mi indeeŋe mata popoten ta Anutu iur saamba mi toono na, ni iur tomooto mi moori.
6 Mas no começo, quando foram criadas todas as coisas, foi dito: “Deus os fez homem e mulher.
7 Uunu tina ta tomooto izem tamaana ma naana, mi ziru moori tiparlup zin ma tiwe tamen.
7 Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher,
8 Tana ziru irao timbot ndelndelŋa mini som. Paso, tiparlup zin ma tiwe tamen kek.
8 e os dois se tornam uma só pessoa.” Assim, já não são duas pessoas, mas uma só.
9 Mi koroŋ ta Anutu ilup ma iwe tamen na, tomtom sa irao be iyembut na som.”
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
10 Timiili ma tila ruumu, tona naŋgaŋ kini tiwi Yesu mini pa sua tina.
10 Quando já estavam em casa, os discípulos tornaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 Mi ni ipekel kwon ma iso: “Tomooto sa isombe iziiri kusiini ma ila lene, mi iwoolo moori toro, ina ni ipasaana mboti ki kusiini mi imolo ula ka tutu.
11 E Jesus respondeu:
12 Mi moori ta kembena. Sombe izem kusiini ma imborene, mi iwoolo kana tomooto toro, ina ni ipasaana ula ka tutu.”
12 E, se a mulher mandar o seu marido embora e casar com outro homem, ela também estará cometendo adultério.
13 Tomtom pakan tikam lutun bizin ma tila ki Yesu bekena iteege zin. Tamen naŋgaŋ kini timaŋga mi tiŋasaara zin.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos repreenderam aquelas pessoas.
14 Yesu ire mbulu tana, to keteene malmal pizin mi iso: “Ai, kapakaala zin paso? Pa peeze ki Anutu ka tomtom bizin, ina ta kembei. Tana kezem zin ma timar.
14 Quando viu isso, Jesus não gostou e disse:
15 Nio aŋso kat piom: Bela kotooro ŋgar tiom ma kewe kembei ta zin pikin, tona karao be kombot la peeze ki Anutu mi kelela kar kini.”
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
16 Tona ikam zin munmun ma imbaraara zin, mi namaana sala zin tataŋa uten mi ipombol zin.
16 Então Jesus abraçou as crianças e as abençoou, pondo as mãos sobre elas.
17 Yesu imaŋga mini pa pai kini. Som, mi tomtom ta, ni ikoŋuru i ma ila ma iŋgun kumbuunu su kereene uunu, mi iwi i. Iso: “Mos katuunu, nu ambaiŋom. Ko aŋkam parei, to aŋkam mbotŋana mata yaryaaraŋana?”
17 Quando Jesus estava saindo de viagem, um homem veio correndo, ajoelhou-se na frente dele e perguntou: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
18 Yesu ipekel kwoono ma iso: “Parei ta nu sombe nio ambaiŋoŋ? Anutu itutamen ta ni ambaiŋana. Tomtom toro sa som.
18 Jesus respondeu:
19 Nu ute tutu kek. ‘Pun tomtom ma imeete pepe, pasaana ula pepe, kem pepe, pombol sua pakaamŋana pepe, watke lem koroŋ pepe, lem ŋger pa tomom ma nom mi mbeeze pizin.’”
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, não tire nada dos outros, respeite o seu pai e a sua mãe.”
20 To tomtom tina ipekel kwoono ma iso: “Wai mos katuunu, tutu soŋana? Tutu ta boozomen tana, ta naŋgaŋŋoŋ mi aŋto aŋto ma imar indeeŋe koozi.”
20 — Mestre, desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o homem.
21 Yesu ire i na, leleene pini. Tana iso pini ta kembei: “Ambai. Mi koroŋ tamen ta kam zen. La mi kam ŋgomo pa koroŋ ku ta boozomen. Mi rai ka pat pizin wal ta sorrokŋan i. Naso kam lem koroŋ ŋonoono ta izza u su kar saamba. Mi mar to yo.”
21 Jesus olhou para ele com amor e disse:
22 Tomtom tina ileŋ sua tana na, irao pa leleene som. To izem Yesu, mi ila raama leleene ipata. Pa ni le koroŋ boozo kat.
22 Quando o homem ouviu isso, fechou a cara; e, porque era muito rico, foi embora triste.
23 Tona Yesu mataana ila lae pa zin naŋgaŋ kini, mi iso pizin ta kembei. Iso: “Zin wal ta mbio uunu na, inako ipata pizin be tiwe Anutu lene mi timbotmbot lela peeze kini leleene.”
23 Jesus então olhou para os seus discípulos, que estavam em volta dele, e disse:
24 Naŋgaŋ kini tileŋ sua tina na, tikam ŋgar boozo pa. Tamen Yesu iso pizin mini ma iso: “O tiziŋan, ina ipata pizin tomtom be tiwe Anutu lene mi timbot lela peeze kini leleene.
24 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantados, mas Jesus continuou:
25 Kere. Mbili sa isombe itoombo be iloondo pa sor sumbuunu, ko irao? Som. Mi zin mbio uunu na, ka ŋgar tamen tau. Sombe zitun titoombo be tiwe Anutu lene mi timbot lela peeze kini leleene, nako ipata kat pizin. Tirao som kat.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Naŋgaŋ kini tileŋ sua ti na, timurur mi tikam ŋgar biibi pa. Tana tiso pini ma tiso: “Wai, kenako asiŋ ta Anutu ikamke i ma imbot ambai?”
26 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantadíssimos e perguntavam uns aos outros: — Então, quem é que pode se salvar?
27 To Yesu mataana ila kizin mi iso: “Tomtom zitun sombe titoombo, nako tirao som. Mi sombe Anutu iuulu zin, nako tirao. Pa Anutu, ni itat pa kosa sa som.”
27 Jesus olhou para eles e disse:
28 To Petrus imaŋga mi iso pini ma iso: “Lak re. Niam ti, amzem koroŋ tiam ta boozomen ma imborene lup, mi iŋgi amtoto u i. Ko parei piam?”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 Yesu ipekel kwoono ma iso: “Nio aŋso kat piom. Tomtom sa isombe izem ruumu kini, som toŋmatiziŋ kini, som tamaana ma naana, som lutuunu bizin, som mokleene kini pa nio zoŋ mi uruunu ambaiŋana,
29 Jesus respondeu:
30 inako ikam kampeŋana ta ilip ma ilip kat pa koroŋ ta izem na. Pa indeeŋe ta tomtom tana imbot toono na, ni ko ikam le ruumu, ma toŋmatiziŋ, ma pikin, ma naana ma tamaana bizin, ma mokleene boozomen. Tamen ko tiseeze mataana pa nio zoŋ tomini. Mi indeeŋe mbeŋ kaimer, nako ikam mbotŋana mata yaryaaraŋana.
30 receberá muito mais, ainda nesta vida. Receberá cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos, terras e também perseguições. E no futuro receberá a vida eterna.
31 “Tamen wal boozomen ta muŋgu tiwe mataana, inako tila tikemer. Mi zin tau kaimer kan, nako tiwe mataana.”
31 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
32 Yesu imuuŋgu, mi naŋgaŋ kini tito i ma ziŋan tisombe tisala pa Yerusalem. Tiwwa ma tila, mi naŋgaŋ kini tikamam ŋgar boozo. Mi zin wal ta ziŋan tila na, timoto kan. Tana Yesu ikam naŋgaŋ kini laamuru mi ru ma timet lae, mi isotaara zin pa mbulu tabe ipet pini i.
32 Jesus e os discípulos iam pela estrada, subindo para Jerusalém. Ele caminhava na frente, e os discípulos, espantados, iam atrás dele; as outras pessoas que iam com eles estavam com medo. Então Jesus chamou outra vez os discípulos para um lado e começou a falar sobre o que ia acontecer com ele. Jesus disse:
33 Iso: “Keleŋ. Iŋgi be tasala pa Yerusalem i. Mi Tomtom Lutuunu, ni ko tikami ma tiuri la zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin ŋgarŋan ki tutu naman. Mi zin ko tiur sua be imeete, mi tiuri la kizin wal ta Yuda somŋan i naman.
33 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
34 Mi zin ko tipeŋeu i, tipureskaali, tibalisi, mi tipuni ma imeete. Tamen ko ka mbeŋ iwe tel pa, tona burup ma imaŋga mini pa naala.”
34 Estes vão zombar dele, cuspir nele, bater nele e matá-lo; mas três dias depois ele ressuscitará.
35 Tona Zebedi lutuunu bizin ru, Yems ziru Yoan, tila ki Yesu mi tiso pini ta kembei. Tiso: “Mos katuunu, niam amso amwi u pa koroŋ ta be nu kam piam.”
35 Depois Tiago e João, filhos de Zebedeu, chegaram perto de Jesus e disseram: — Mestre, queremos lhe pedir um favor.
36 Tana Yesu iwi zin ma iso: “Sokorei ta leleyom pa be aŋkam piom?”
36 — O que vocês querem que eu faça para vocês? — perguntou Jesus.
37 Zin tiso: “Kaimer ma nu sombe swe mburom mi zom biibi ma ipet mat, na niam leleyam be kam niamru ma ambot su zilŋom uunu. Ta imbot la nomom woono mi toro imbot la ŋas.”
37 Eles responderam: — Quando o senhor sentar-se no trono do seu
38 To Yesu iso pizin ta kembei: “Koroŋ ta niomru kiwi yo pa na, ina kuute ka pataŋana som. Kere. Mbooro tabe nio aŋwin la i, niomru karao be kiwin la tomini? Mi pataŋana biibi tabe isalakaala yo i, niomru karao be kakam?”
38 Jesus respondeu:
39 Ziru tipekel kwoono ma tiso: “E, niamru amrao.” To Yesu iseeŋge sua mini ma iso pizin ta kembei: “Ŋonoono, mbooro tabe nio aŋwin la i, ina niom kola kiwin la. Mi pataŋana tabe isalakaala yo i, inako isalakaala yom tomini.
39 Eles disseram: — Podemos. Então Jesus disse:
40 Mi muriyom ta niomru koso pa na, ina uraata tio som. Ina koroŋ ki Tamaŋ Anutu. Mi zin wal tabe timbot zilŋoŋ uunu i, ina ni iur zin pataaŋa kek. Zin ta ko timbot pa.”
40 Mas eu não tenho o direito de escolher quem vai sentar à minha direita e à minha esquerda. Pois foi Deus quem preparou esses lugares e ele os dará a quem quiser.
41 Naŋgaŋ pakan tileŋ Yems ziru Yoan sua kizin, to keten malmal pizin.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar zangados com Tiago e João.
42 Tabe Yesu iso pizin ma timar, mi iso pizin. Iso: “Mbulu ki toono na, niom kuute kek. Zin bibip kizin karkari ta Yuda somŋan i, tipakurkur zitun mi matan pasom zin wal ta timbot la kopon mbarmaana na. Mi zin wal ta zanŋan i, na tikototo zin tomtom.
42 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
43 Tamen niom na, kakam mbulu ta kembena pepe. Tiom tasa isombe leleene be iwe biibi piom, na bela ikoto itunu ma iwe mbesooŋo piom.
43 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
44 Mi tiom tasa isombe leleene be iwe mataana piom, na bela iwe mbesooŋo sorokŋana kat pizin wal ta boozomen.
44 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de todos.
45 Pa ina mbulu ki Tomtom Lutuunu tomini. Kere. Ni imar be tomtom timbeeze pini na som. Imar be itunu imbeeze pizin tomtom, mibe izem kat itunu ma imeete pizin tomtom boozomen bekena iŋgiimi zin ma tiwe lene.”
45 Porque até o
46 — ausente —
46 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Jericó. Quando ele estava saindo da cidade, com os discípulos e uma grande multidão, encontrou um cego chamado Bartimeu, filho de Timeu. O cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
47 — ausente —
47 Quando ouviu alguém dizer que era Jesus de Nazaré que estava passando, o cego começou a gritar: — Jesus,
48 Wal pakan tiŋasaari mi tiso pini be imaane. Tamen som. Kalŋaana biibi kat ma iso: “O Dabit Lutuunu, muŋai yo lak!”
48 Muitas pessoas o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca, mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
49 Tana Yesu imender mi iso: “Koso i ma imar.” Tana tiboobo mata pisŋana tina ma tiso: “A, lelem ambai mi maŋga. Pa iso mar pu be la ma re i.”
49 Então Jesus parou e disse: Eles chamaram e lhe disseram: — Coragem! Levante-se porque ele está chamando você!
50 Tana tomtom tina ilu i ma imaŋga. To ipiri mburu kini kor kana itop isu lene, mi ila ki Yesu.
50 Então Bartimeu jogou a sua capa para um lado, levantou-se depressa e foi até o lugar onde Jesus estava.
51 Ila to Yesu iwi i. Iso: “Nu lelem be aŋkam parei pu?” Mata pisŋana iso: “A mos katuunu, nio leleŋ be aŋre lele.”
51 — O que é que você quer que eu faça? — perguntou Jesus. — Mestre, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
52 Tabe Yesu iso pini ma iso: “La lak! Urlaŋana ku ta iuulu u ma motom ambai.” To loŋa men mi mataana ikam pak mi ire lele. Tana ito Yesu mi ziŋan tila pa zaala.
52 — Vá; você está curado porque teve fé! — afirmou Jesus. No mesmo instante, Bartimeu começou a ver de novo e foi seguindo Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.