Lucas 11
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH
1 Aigule ta na, Yesu izuŋzuŋ su lele ta. Isuŋ makiŋ, mi naŋgaŋ kini ta, isu mi iwi lae pini ma iso: “Merere, so yam pa zaala ki suŋŋana kembei ta Yoan ikam pa naŋgaŋ kini na.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Tabe Yesu iso pizin. Iso: “Keleŋ. Sombe kusuŋ, to koso ta kembei:
2 Jesus respondeu:
3 Ur koyam kini pa aigule ta boozomen.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Reege sanaana tiam.
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Tona Yesu iseeŋge sua kini ma iso pizin: “Sombe guraaba ku sa imbot lele molo mi ima pa mbeŋ lukutuunu, mi sombe nu kom kosa sa be kam pini som, inako kam so? Nu ko la ki torom sa mi so pini: ‘Ou toroŋ, kam narabu zukŋana tel sa imar be aŋkam ma aŋla.
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 Pa guraaba tio ta imbot lele molo mi imar, mi iŋgi koŋ kosa sa be aŋkam pini som!’
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 “Tamen takankaana pa. Ko torom tana mburaana som ma iŋgi, mi ipekel kalŋom ma iso: ‘Aiss, pagesges yo paso? Pa niamŋan lutuŋ bizin amkotkaala kataama, mi amsu muriyam kek. Iŋgi be amkeene i. Irao aŋmaŋga mi aŋkam kosa sa pu na som.’
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 “Lak, parei? Sombe ni ipekel ta kembei, ko zemi? Som. Nu ko noknok sua pini. Mi nio aŋso kat piom. Ŋonoono, torom tana, ni niini gesges. Tamen ni kola ileŋ la kalŋom mi iuulu u pa koroŋ boozomen ta nu ru zaala pa. Pa sombe iuulu u som, to itunu uruunu isaana.
8 Jesus disse:
9 “Tana nio aŋso piom: Kiwi, to kakam. Kuru, to kendeeŋe. Kutut kataama, to kataama ikaaga piom.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Pa sombe tomtom sa iwi, nako ikam. Mi tomtom ta so iru, nako indeeŋe. Mi tomtom ta so itut kataama, nako kataama ikaaga pini.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 Parei? Sombe pikin tasa iwi tamaana pa ka ye, ko tamaana ikam ka mooto sa?
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 O sombe iwi i pa ka man kutuluunu, ko ikam ka zirkuumbu sa? Som.
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Lak, niom na sananŋoyom. Tamen mbulu tabe kakam pa lutuyom bizin na, niom kuute. Tanata kakamam koroŋ ambaimbaiŋan pizin. Mi Tomoyom ta imbot saamba a, kampeŋana kini ilip kat piom. Tana zin wal ta so tisuŋ i pa Bubuŋana Potomŋana, na ni ko ikam pizin.”
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Tomtom ta, ni bubuŋana sananŋana ikami ma kwoono imun. Mi Yesu iziiri bubuŋana sananŋana tana ma iyooto pini, to tomtom tana iso sua. Tabe iwal biibi tire mi kwon itaanda pa.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Tamen tomtom pakan timaŋga mi tiso: “Iŋga sa Belsebul, biibi kizin bubuŋana sananŋan ta ipombolmboli. Tanata le mburaana be iziiri zin bubuŋana sananŋan ma tiyooto.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Mi pakan na, tiso titoombo Yesu. Tisombe ni itooro mos sa tabe iswe kembei ni iwwa raama saamba mburaana, to tiurla kini.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Mi Yesu, ni iute ŋgar kizin kek. Tana iso pizin: “Parei, lele sa, sombe ka tomtom bizin tibalak zitun mi tiparkam malmal pizin, ko timbot ambai? Som. Ko tiparkazas zin ma lele tana bilim. Mi ruumu tomini. Sombe ka tomtom bizin tikam ta kembei, inako tireege ruumu ma borok su lene.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 “Mi Sadan ta kembena. Sombe zin wal ta ni ikamam peeze pizin i, tibalak zitun mi tiparkamam malmal pizin, nako peeze kini imbol be parei? Kere. Niom tina kosombe Belsebul ta ipombolmbol yo, mi aŋzirziiri zin bubuŋana sananŋan ma tiyotyooto.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Kena parei pa naŋgaŋ tiom ta tizirziiri zin na? Asiŋ ipombolmbol zin? Sua ta kipiri pio, ta imiili pa ituyom ma iswe ŋgar tiom sananŋana.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Tamen sombe Anutu mburaana ta ipombolmbol yo mi aŋzirziiri zin bubuŋana sananŋan, ina iswe kembei peeze ki Anutu ipet mat ma imbot la mazwoyom kek.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 “Mi tomtom sa ta ni mburaanaŋana i, sombe iur mburu kini malmal kana ila niini lup, mi imenderkalkaala ruumu kini mbolŋana, nako koroŋ kini boozomen imbot ambai.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Tamen, sombe tomtom toro sa, ta mburaana ilip kat na, imar mi ziru tikam malmal, inako ilip pini. Tonabe iyo mburu malmal kana boozomen ta tomtom mataana kana ipase pa na, mi iyo le koroŋ kini pakan tomini, mi irai ma irao waene bizin.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 “Tomtom ta so igabgaaba yo som, ina ni iwe koŋ koi. Mi sombe tomtom sa, iuluulu yo be aŋluplup zin tomtom som, na ni kembei iyaŋgwirŋgwiiri zin.”
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 — ausente —
24 Jesus continuou:
25 — ausente —
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 nako ila mini mi iyo waene bizin lamata mi ru tomen ta tilip pini pa mbulu sananŋana na, ma ziŋan timar mi tiru pa tomtom tana ma timbotmbot. Tabe ni isaana kat. Muŋgu na pe som, mi iŋgi isaana ma isaana kat.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Yesu izzo sua tana, mi moori ta imbot lela iwal biibi mazwan, ni imaŋga to iso la pini ma iso: “Moori ta ipeebu mi ipiwinu pa tui na, ni ikam kampeŋana biibi!”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Tamen Yesu iso: “Ina ŋonoono. Tamen zin wal ta tikan la sua ki Anutu mi titoto, ina zin tomini tikam kampeŋana biibi.”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Tomtom boozo timarmar, to Yesu imaŋga mi ikam sua pizin. Iso: “Wal ta koozi timbotmbot i, zin sananŋan kat. Pa tiso tire mos sa pa matan, to tiurla. Mi mos tamen kembei ta muŋgu ipet pa Anutu kwoono Yona na, mos tamen tina ta ko Anutu ikam pizin.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Pa muŋgu Yona iwe kilalan pizin tomtom ki Ninibe, mi ipei ŋgar kizin pa mbulu kizin sananŋan. Mi Tomtom Lutuunu ko ikam mbulu raraate men pizin tomtom ta koozi timbotmbot i.
30 Assim como o
31 Indeeŋe mbeŋ kaimer ma Anutu iso iur kadoono pizin tomtom na, moori zaanaŋana ta muŋgu ikamam peeze pa lele pakaana ta mbuleene kat na, ni tomini ziŋan zin tomtom ta koozi timbotmbot i, ko timaŋga. Mi ni ko iŋgal matan pa zooroŋana kizin. Paso, ni iute Anutu som, tamen imbel pai pa lele molo mi imar, bekena ileŋ ŋgar ta Anutu ikam pa king Salumo na. Mi iŋgi tomtom ta ilip pa Salumo, ta koozi imbotmbot i.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Mi zin Ninibe kan tomini. Ziŋan zin tomtom ta koozi timbotmbot i, ko timaŋga mi tiŋgal matan. Pa muŋgu zin tileŋ sua ki Yona, mi titooro lelen. Mi iŋgi tomtom ta ilip pa Yona, ta koozi imbotmbot i.
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 “Parei, sombe tutun lam sa, ko tuturke? Som. Iti tuur se kor, bekena zin tomtom ta tile na, timbot la mat tomini.
33 Jesus continuou:
34 Iti matanda ta iurur mat piti. Tana sombe matanda ambai, ina iswe kembei mat imbot la lelende kek. Mi sombe matanda isaana, ina iswe kembei tombot la zugut lene men.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Tana motom iŋgalŋgal itum. Kokena nu ndemeere sorok ma so ko mat imbot la lelem, mi tamen ko zugut ma iŋgi.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Tana sombe koroŋŋom sa ikam zugut ka mbulu sa som mi mbotmbot la mat leleene men, nako kembei ta lam iyaara kat pu i.”
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Yesu ikamam sua tana, mi tomtom ta kizin wal tutu kan, ni iso pini be ziru tila ma tikan kini la mbata.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Tila ma mbulen su pa kini kanŋana. Mi tomtom tina ire Yesu iŋguuru namaana som, mi ikan kini, tabe ikam ŋgar boozo.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 To Merere iso pini. Iso: “Aiss, niom tutu koyom, kakam ŋgar biibi pa koroŋ mat kana men kembei ta mbooro ma kuuru ŋguuruŋana. Tamen leleyom na, bok pa kuumbu mi mbulu sananŋan ta boozomen.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Niom talliŋoyom kat! Parei, Anutu ikam ŋgar pa koroŋ mat kana men, mi lelende som?
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Tamen sombe kuur leleyom pizin wal sorrokŋan mi ku'uulu zin, nako koroŋ ta munŋaana men iŋgeeze piom.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “Niom tutu koyom na, tembel yom kek! Pa motoyom iŋgalŋgal be kikinin zeere tiom soroksorok mataana kana be kakam la ki Anutu. Mi ina ambai. Tamen tutu bibip ŋonoono, ina kakam ŋgar pa som! Tutu ta kembei: Takam mbulu ndeeŋeŋana men, mi tuur kat lelende pa Anutu mi zin tomtom. Niom sombe koto tutu, na bela koto tutu ta boozomen, tona ambai.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “O niom tutu koyom na, tembel yom kek! Pa sombe kelela lupŋana muriini, na niom leleyom be mbuleyom izze mbalia ta wal zanŋan murin na. Mi sombe tipakur yom isu kar keteene, to leleyom ndabok mi niyom ise.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Aiss, tembel yom kek! Niom kembei wal lepen ta tomtom tire som, tana tiso ko lele ambaiŋana men, mi tilala mi timarmar pa.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 To tomtom ta, ni zin wal ta ŋgar kizin ilip pa tutu i, iso pa Yesu. Iso: “Biibi, sua ta piri na, ipamiaŋ yam tomini.”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Tabe Yesu iso pini. Iso: “Aiss, niom wal ta ŋgar tiom iliplip pa tutu i, niom tomini tembel yom kek! Pa tutu tiom ikamam pataŋana boozomen pizin tomtom. Ŋonoono, tutu tana ipata piom som. Mi zin na, ipata pizin. Tamen kuur nomoyom kunuunu risa be ku'uulu zin na som.
46 Jesus respondeu:
47 — ausente —
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 — ausente —
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Tanata Anutu iswe ŋgar kini biibi ma iso ta kembei: ‘Nio ko aŋgo zin wal ta tiwe nio kwoŋ na, mi zin ŋgoŋana tio. Mi pakan na, tomtom ko tipun zin ma timetmeete. Mi pakan, nako tiseeze matan.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 — ausente —
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 — ausente —
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “O niom wal ta ŋgar tiom iliplip pa tutu i, tembel yom kek! Pa sua ki Anutu ta iwe zaala pizin tomtom be tiute kati na, niom keswe pizin som. Mi ituyom kombot lela peeze ki Anutu som, mi zin wal ta tikamam be tilela na, kapakalkaala zaala pizin.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Yesu ikam sua tana ma imap, to imaŋga be izem zin. Som, mi zin tutu kan mi zin ŋgarŋan ki tutu keten malmal kat pini. Tana timaŋga mi tikam wiŋana boozo pini,
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 beso ipekel ŋoobo ma iŋgi, tona iwe le uunu be tikami.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.