Tiago 2
Mangga Buang New Testament (MMO_WBT) vs NTLH
1 + o 2:1 Sin 10:34; Jem 2:9*Halingg-aso, ham awii-having yate Omaaho Bop Yesu Kalisi sen omaaho nikaapulis keen-ato, om ham-ame gako hil sen haalend bop-ato jak-ande ham monggaluuh damim vu hil malis e.
1 Meus irmãos, vocês que creem no nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, nunca tratem as pessoas de modo diferente por causa da aparência delas.
2 In ham nasupin in nambe ham anohak vu Anutuu-to, tombe ham angge naambe omaaho ti jop lolop anivasa osin gatung yite ling gool hôôk nama kapis-ambe naas balup vu ham, tonde omaaho ango sen nativak in va yuuh amêê-to jop lolop anipaya be naas balup gaving,
2 Por exemplo, entra na reunião de vocês um homem com anéis de ouro e bem-vestido, e entra também outro, pobre e vestindo roupas velhas.
3 ond ham e gako omaaho sen navunak ak va mengalii-to dukanaas-ambe ham naanêêl vu naambe, “Himbop, ganaam mando taaku nivasa nganjo.” Tonde sim ham naanêêl vu hil malis angôô-to naambe, “Hong-anja, gana baale naa-ju,” me ham naanêêl naambe “Onggato mando hôôk voon-anja.”
3 Digamos que vocês tratam melhor o que está bem-vestido e dizem: “Este é o melhor lugar; sente-se aqui”, mas dizem ao pobre: “Fique de pé” ou “Sente-se aí no chão, perto dos meus pés.”
4 Ke, ham ambiing va naambêênja ond ham nako hil kupak dangga-so lak, de ham naanggôôl hil anipaya, ond manyinja ham oo navu sahi omaahonôôn lak hamate kakook voon-ate mu.
4 Nesse caso vocês estão fazendo diferença entre vocês mesmos e estão se baseando em maus motivos para julgar o valor dos outros.
5 + o 2:5 1Ko 1:26-28*Sate halingg-aso, ham gango le. Hil anipaya sen silate va yuuh ame ma vu voon-anjôôto, ond Anutu holin sil lak in nambe sil daatu hil anivasa dôôk sen lambiing gaving Anutu be landukana gaving yite noondin-aso, be mem sil gako yite nôôn anivasa nohvu Anutu yoo nêêl nambe le bu vu hil sen ahend having yii-to.
5 Escutem, meus queridos irmãos! Deus escolheu os pobres deste mundo para serem ricos na fé e para possuírem o Reino que ele prometeu aos que o amam.
6 Om ham nawiing nimumin vu hil paya paya-sôônju in? Sil-ame dawiing ham paya le, nganjo kupak dangga-so ond mem daanggôôl ham-ande daandiiy ham-ambe ham ala nawiing vakasin.
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso, não são os ricos que exploram vocês e os arrastam para serem julgados nos tribunais?
7 Ham atu Yesu-te hil-ambe haale neep ak ham, le ma de kupak dangga-sôônju danêêl Yesu haale pale, le sim ham nako sil lak in?
7 São eles que falam mal do bom nome que Deus deu a vocês.
8 + o 2:8 Mat 19:19; Gal 5:14*Hil kaavu Anutu-te tanasin dangga bop ti neep nambe, “Gahem gaving hil sen dando ngaaho vu hong naambe sen gahem oo naving hong-ato.” Om naambe ham sapa hôôk tanasin tii-ja keen ond mem nivasa.
8 Se vocês obedecerem à lei do Reino, estarão fazendo o que devem, pois nas Escrituras Sagradas está escrito: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
9 + o 2:9 Diu 1:17*Le naambe ham gako hil vaalu jak, de ham galuuh damim vu vaalu, ond manyinja ham nawiing nipaya, tombe Mose-te tanasin taato hamate nipaya langaah vu ham nambe ham kalêêsin ambu-so.
9 Mas, se vocês tratam as pessoas pela aparência, estão pecando, e a lei os condena como culpados.
10 + o 2:10 Mat 5:19*In omaaho ti nambe samu Mose-te tanasin pin lôôt, tonde kalêêh tanasin nôôn timu, ond manyinja lohvu kalêêh tanasin pin.
10 Porque quem quebra um só mandamento da lei é culpado de quebrar todos.
11 + o 2:11 Eks 20:13-14; Lom 13:9*In Anutu nêêl nambe, “Game gambiing baayamb e.” Tonde yik nêêl having nambe, “Game ganyiis omaahonôôn jimb e.” Ke, naambe game gawiing baayamb e, lemu gayiis omaaho ti yimb, ond manyinja okalêêh Anutu-te tanasin-ato.
11 Pois o mesmo que disse: “Não cometa adultério” também disse: “Não mate”. Mesmo que você não cometa adultério, será culpado de quebrar a lei se matar.
12 + o 2:12 Gal 6:2; Jem 1:25; 1Pi 2:16*Om ham akam oo bu le, Anutu le gangoyin hamate vakasin jak yite tanasin sen navu kavaayin yiiy vêêl in va nipaya sen nanduuh yiiy-ato, om ham oo naanêêl vakasin osin ham ambiing va nohvu tanasin-anjo ond mem.
12 Falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei que nos dá a liberdade.
13 + o 2:13 Mat 5:7; 18:32-35*Keen, naambe omaaho ti me-ka paya in ango le, ond Anutu le bu nipaya nyevahaan dukanaah yite va nipaya pin, de me-le ka pasiv in yi le. Nganjo omaaho ti sen ka paya in omaaho angôô-to ond mem Anutu le ka pasiv in yi.
13 Quando Deus julgar, não terá misericórdia das pessoas que não tiveram misericórdia dos outros. Mas as pessoas que tiveram misericórdia dos outros não serão condenadas no Dia do Juízo Final.
14 + o 2:14 Mat 7:21*Halingg-aso, omaaho ti naanêêl naambe lopayo la timu vu Anutu, lemu me-nawiing va nivasa ti in nambe dôôvu omaaho ango le, ond sen lopayo la timu vu Anutuu-ju tu va malis amu, tombe sen lopayo la timu vu Anutu malis amu nambêênju me-le gako yi naah vu Anutu le.
14 Meus irmãos, que adianta alguém dizer que tem fé se ela não vier acompanhada de ações? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 De tôômb nama in ham halimin, me ham vangaamin ti, de vanôôn nama in sil gaving,
15 Por exemplo, pode haver irmãos ou irmãs que precisam de roupa e que não têm nada para comer.
16 + o 2:16 1; Jon 3:17*tombe ham ti naanêêl vu naambe, “Gana osin galompayo melaas, tonde ganjop lolop vavi-te osin gangga vanôôn-ambe gahem naapup.” Ke, ham monaanêêl naambêênjo malis amu, de ham-ame andôôvu ninaavi jak lolop osin vanôôn ayuuh ame le, ond hamate vakasin-anja le kaandu yi naambe va?
16 Se vocês não lhes dão o que eles precisam para viver, não adianta nada dizer: “Que Deus os abençoe! Vistam agasalhos e comam bem.”
17 Ke, ham alompayo la timu vu Anutu, ond yik naambe neep malis amu de me-wiing kul anivasa ti be nôôn ak e, ond ham alompayo la timu vu Anutuu-jaato tu meyimbin.
17 Portanto, a fé é assim: se não vier acompanhada de ações, é coisa morta.
18 + o 2:18 Gal 5:6*Lemu mak omaaho ti le naanêêl vu ango naambe, “Galompayo la timu vu Anutu, tonde sak soo naawiing kul anivasa.” Om sa naanêêl naambe, “Otaato sen galompayo la timu vu Anutu malis amuu-ja yite nôôn vu sa be saangge le, tonde sale taato sate kul anivasa sen sa naawiing-ato vu hong, in ganjak ni naambe sa longgpayo la timu vu Anutu keen.”
18 Mas alguém poderá dizer: “Você tem fé, e eu tenho ações.” E eu respondo: “Então me mostre como é possível ter fé sem que ela seja acompanhada de ações. Eu vou lhe mostrar a minha fé por meio das minhas ações.”
19 + o 2:19 Mat 8:29*Gawii-having nambe Anutu timu yoo nando, ond manyinja nivasa, tonde yik mamu nipaya-so lawii-having nambêênja having, tombe yoo dayêênin sil lôôt.
19 Você crê que há somente um Deus? Ótimo! Os demônios também creem e tremem de medo.
20 Mak galumkook ma? Gawiingin nambe sa taato vaa-jo danggakook vu hong a? Naambe gawii-having amu de game gawiing kul anivasa having e, ond sen gawii-having-anja tu va malis amu.
20 Seu tolo! Vou provar-lhe que a fé sem ações não vale nada.
21 + o 2:21 Jen 22:9-12*Angge, bôôy Anutu yi yate himbop Abalaam-ate kul sen wii-having Anutu lava be hambe noow Isak lakala tatuuh in nambe basi yi naatu salivangin vu Anutuu-to, tombe mem nêêl Abalaam nambe omaaho nivalok.
21 Como é que o nosso antepassado Abraão foi aceito por Deus? Foi pelo que fez quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar.
22 + o 2:22 Hiblu 11:17-18*Om galak ni nambe kul anivasa sen Abalaam wiing lak Isak-anjuuto ond yoo sapa sen lopayo la timu vu Anutuu-to, tombe kul sen wiing-anjuuto kaandu sen lopayo la timu vu Anutuu-to be mem niwêêk ak keen.
22 Veja como a sua fé e as suas ações agiram juntas. Por meio das suas ações, a sua fé se tornou completa.
23 + o 2:23 Jen 15:6; Lom 4:3,9,22; 2Kro 20:7; Ais 41:8*Om nambêênja Anutu-te vakasin sen neep hôôk kaapiyaa-to nôôn ak, nambe “Anutu yi Abalaam alopayo la timu vu yi om nêêl Abalaam nambe omaaho nivalok.” Tombe yik hil lanêêl Abalaam having nambe Anutu-te omaaho.
23 Assim aconteceu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.” E Abraão foi chamado de “amigo de Deus”.
24 Ke, om ham alak ni nambe omaaho ti lopayo nawii-having malis amu, ond Anutu me-le naanêêl yi naambe omaaho nivalok e, malis. Nganjo Anutu ka navu sen hil alondpayo la timu vu yi be dawiing kul anivasa having-ato, tombe mem nanêêl sil nambe hil anivalok.
24 Assim, vocês veem que a pessoa é aceita por Deus por meio das suas ações e não somente pela fé.
25 + o 2:25 Jos 2:4,15; 6:25; Hiblu 11:31*Nambe sen vêêh baayamb Lehap-ato, ond yoo hanggin omaaho yuuh sen Yosua wiing yuuh-ambe yuuh lala layi taaku Yeliko kaatokin-ato nivasa, tonde sim taato mop ango vu yuuh-ambe yuuh lalaah nivasa, om yik Anutu nêêl vêêh-anju nambe vêêh anivalok lak yite kul tii-ju.
25 Foi o que aconteceu com a prostituta Raabe, quando hospedou os espiões israelitas e os ajudou a sair da cidade por outro caminho. Deus a aceitou pelo que ela fez.
26 Ke, yalak ni nambe omaaho ti kanu me-nando hôôk naavi le, ond omaahôô-ju yimb la. Om yik yaambiing gaving malis amu de yame aambiing kul anivasa gaving e, ond yik yalonggpayo la timu vu Anutuu-jo tu meyimbin nambêênja.
26 Portanto, assim como o corpo sem o espírito está morto, assim também a fé sem ações está morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.