Hebreus 11

Mangga Buang New Testament (MMO_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 + o 11:1 Lom 4:18; 2Ko 5:7*Yalonggpayo la timu vu Anutu ond lohvu yalak ni vanuh nambe Anutu-te nôôn sen yiiy natung mengg in-ato ond le bu vu yiiy keen, tonde va sen yame aahe mengg ak-ato ond yalonggpayo yoo lak ni nambe nôôn keen nando.
1 A fé é o fundamento da esperança, é uma certeza a respeito do que não se vê.
2 Hil vu bôôy ond londpayo la timu vu Anutu ondeey Anutu yi sil nivasa.
2 Foi ela que fez a glória dos nossos, antepassados.
3 + o 11:3 Jen 1:1; Saam 33:6; 2Pi 3:5*De yalonggpayo la timu vu Anutu om yalak ni lung la nambe Anutu hatung yendak osin ngaanggis lak yite vakasin amu, tonde va pin sen yiiy naahe mengg ak-anjo ond Anutu samu lak va sen yame aalohvu nambe yaangge mengg jak-ato le.
3 Pela fé reconhecemos que o mundo foi formado pela palavra de Deus e que as coisas visíveis se originaram do invisível.
4 + o 11:4 Jen 4:3-10*Abel alopayo la timu vu Anutu ondeey hatung salivangin vu yi, ond salivangin-anju nivasa savok Kain-ate salivangin. Keen, Abel alopayo la timu vu Anutu tombe yik lak danggaa-ja sen Anutu yi Abel anivasa nambe omaaho nivalok, ond manyinju taato langaah ak sen hako Abel-ate salivangin ak-ato. Tombe sim Abel yimb lemu lopayo la timu vu Anutu om haale yoo naahen neep.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício bem superior ao de Caim, e mereceu ser chamado justo, porque Deus aceitou as suas ofertas. Graças a ela é que, apesar de sua morte, ele ainda fala.
5 + o 11:5 Jen 5:24*Tonde Enok ond lopayo la timu vu Anutu om Anutu hako yi la baandoni osin memoos de me-yimb e, tombe hil oo mosalo yi lôôt, le ma de me-latokak e, in Anutu yoo hako la. Ke, tonde vakasin neep hôôk kaapiya nambe, sen Anutu me-hako Enok la baandonii-to ond Enok oo monawiing va nalohvu Anutu ka be nayi yi nivasa.
5 Pela fé Henoc foi arrebatado, sem ter conhecido a morte: e não foi achado, porquanto Deus o arrebatou; mas a Escritura diz que, antes de ser arrebatado, ele tinha agradado a Deus {Gn 5,24}.
6 In hil sen londpayo me-la timu vu Anutuu-to ond sil-ame lalohvu nambe lambiing-ambe Anutu ji sil nivasa le, nganjo lana ngaaho vu Anutu ond sil lambiing gaving naambe Anutu nando keen, tonde yik lambiing gaving naambe Anutu yoo navu nyevahaan nivasa vu hil sen davu salo yii-to ond mem.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus, pois para se achegar a ele é necessário que se creia primeiro que ele existe e que recompensa os que o procuram.
7 + o 11:7 Jen 6:13-22; 7:1; 1Pi 3:20; Lom 3:22; 4:13*Tonde Noa ond yik wii-having Anutu, om sen Anutu nêêl banye la vu in va sen navu naatok naam vu taamusin-ato, ond Noa me-yi me lak vaa-ju le, lemu nanye vuun in Anutu-te vakasin-ambe samu sip ti, ondeey yuuh vane be noondin ond sil lalukala dando nivasa, de nyevahaan-ame tovu sil e. Yik Noa lopayo la timu vu Anutu ond taato omaahonôôn pin vu voon langaah nambe nind paya om sil e gako nipaya nyevahaan, tonde sen Noa lopayo la timu vu Anutu ondeey Anutu nêêl Noa nambe omaaho nivalok.
7 Pela fé na palavra de Deus, Noé foi avisado a respeito de acontecimentos imprevisíveis; cheio de santo temor, construiu a arca para salvar a sua família. Pela fé ele condenou o mundo e se tornou o herdeiro da justificação mediante a fé.
8 + o 11:8 Jen 12:1-5; Sin 7:2-4*Abalaam alopayo la timu vu Anutu, om sen Anutu teey Abalaam-ato ond Abalaam nanye vuun in Anutu lava be havuuh baan-ande kandi be la taaku sen Anutu navu bu vu yii-to. Abalaam doosin nambe na osin tana, le ma de lopayo la timu vu Anutu om yik yoo la.
8 Foi pela fé que Abraão, obedecendo ao apelo divino, partiu para uma terra que devia receber em herança. E partiu não sabendo para onde ia.
9 + o 11:9 Jen 26:3; 35:12,17*Lopayo yoo la timu vu Anutu om la nando taaku sen Anutu nêêl bôôy nambe bu vu yii-to. La nando taakuu-ju nambe sen vaatêêvak amu, tombe nando hôôk numang sel having Isak ayuuh Yaakop, in omaaho yuuh-anjo haalend ak taakuu-ju having yi, lohvu sen Anutu nêêl bôôy-ato.
9 Foi pela fé que ele habitou na terra prometida, como em terra estrangeira, habitando aí em tendas com Isaac e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 Abalaam monatung me in Anutu lôôt in nambe gako dukana taaku bop sen kaatum aniwêêk-ato, yik taaku sen Anutu yoo ka vu be haav-ato.
10 Porque tinha a esperança fixa na cidade assentada sobre os fundamentos {eternos}, cujo arquiteto e construtor é Deus.
11 + o 11:11 Jen 18:11-14; 21:2*Tonde Saala ond tu vêêh tata lak lung la, lemu lopayo yoo la timu vu Anutu, tombe Anutu vu niwêêk vu yi be hako unoopasiv. Saala yoo ka vu nambe, “Anutu jôôy vakasin ak sa lung la nambe sa gako unoopasiv, om yoo le biing yite vakasin nôôn jak.”
11 Foi pela fé que a própria Sara cobrou o vigor de conceber, apesar de sua idade avançada, porque acreditou na fidelidade daquele que lhe havia prometido.
12 + o 11:12 Lom 4:19; Jen 15:5; 22:17; Diu 10:22*Om yik omaaho timu sen tata lak-ambe ngaaho lak in jimb naa-to, le ma de hil ngeeyaata lapumak yi. Sil latu ngeeyaata lôôt lalohvu matam sen nando yendak-ato, osin lalohvu laahel sen nando lôôy nanyendanggaa-to, tombe omaaho ti me-lohvu naasevin sil e.
12 Assim, de um só homem quase morto nasceu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como os grãos de areia da praia do mar.
13 + o 11:13 Jen 23:4; 1Kro 29:15; Saam 39:12; 1Pi 2:11*Hil pin-anju londpayo la timu vu Anutu be layimb osin, tombe hôôk busin-anju me-lako va nivasa sen Anutu nêêl bôôy nambe biing vu sil-ato le, malis. Yik layi nambe le nôôn jak vu taamusin, tombe kand vasa be lanêêl langaah nambe, “Hey nando voon-anjo lohvu vaatêêvak amu, de hey-ame hey ambaangg keen e.”
13 Foi na fé que todos {nossos pais} morreram. Embora sem atingir o que lhes tinha sido prometido, viram-no e o saudaram de longe, confessando que eram só estrangeiros e peregrinos sobre a terra {Gn 23,4}.
14 Ke, hil sen dakaas nambêênjo ond taato nambe davu salo silate taaku nivalok.
14 Dizendo isto, declaravam que buscavam uma pátria.
15 Le naambe kand navu silate taaku sen sil lavuuh bôôy-ande lalaam-ato, ond yik mop neep nambe sil e lanaah taakuu-ju jesin.
15 E se se referissem àquela donde saíram, ocasião teriam de tornar a ela...
16 + o 11:16 Eks 3:6,15; Mak 12:26*Le ma de sil-ame lawiing nambêênjo le, malis. Yik sil alondpayo yoo la vu taaku baandoni sen nivasa lôôt savok taaku voon-anjôôto. Om sen sil lanêêl nambe silate Anutu yii-to ond Anutu me-yi sil nambe va malis-ambe tu ka in sil e, malis. Yik yoo samu taaku ti vu sil in nambe sil mando dôôk.
16 Mas não. Eles aspiravam a uma pátria melhor, isto é, à celestial. Por isso, Deus não se dedigna de ser chamado o seu Deus; de fato, ele lhes preparou uma cidade.
17 + o 11:17-18 Jen 22:1-14; Jem 2:21-22; Lom 9:7*Bôôy ond Anutu sahi Abalaam tombe lopayo la timu vu Anutu be hatung Isak tu salivangin. Yik Abalaam sen Anutu jôôy vakasin having yii-to, ond hatung noow nôôn timu tu salivangin vu Anutu.
17 Foi pela sua fé que Abraão, submetido à prova, ofereceu Isaac, seu único filho,
18 Tonde Anutu nêêl Isak-ate vakasin vu Abalaam munggin nambe, “Gate hil vu taamusin ond le daapumak Isak.”
18 depois de ter recebido a promessa e ouvido as palavras: Uma posteridade com o teu nome te será dada em Isaac {Gn 21,12}.
19 + o 11:19 Lom 4:17*Om sen Abalaam hatung Isak tu salivangin-ato ond ka vu nambe, “Jimb ond lung, lemu Anutu lohvu nambe biing-ambe kandi jak naah vu hil yimbin-ate.” Om sen Isak kandi lak-ambe lom vu mangganaan-ato ond yik nambe sen kandi lak vu hil yimbin-ate.
19 Estava ciente de que Deus é poderoso até para ressuscitar alguém dentre os mortos. Assim, ele conseguiu que seu filho lhe fosse devolvido. E isso é um ensinamento para nós!
20 + o 11:20 Jen 27:27-29,39-40*Isak alopayo la timu vu Anutu ondeey lohak Yaakop ayuuh Esau. Lohakin-anju nêêl va sen taamusin e mem naatovu yuuh-ato.
20 Foi inspirado pela fé que Isaac deu a Jacó e a Esaú uma bênção em vista de acontecimentos futuros.
21 + o 11:21 Jen 48:15-16*Tonde Yaakop ond yik lopayo la timu vu Anutu, om ngaaho lak in nambe jimb atombe hatung vangavakin samu samu-te lak Yusep noow ayuuh, tonde dundak ak yite paatôôn alukook-ambe lohak vu Anutu.
21 Foi pela fé que Jacó, estando para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e venerou a extremidade do seu bastão.
22 + o 11:22 Jen 50:24-25; Eks 13:19*Tonde Yusep ond yik lopayo la timu vu Anutu, om sen ngaaho lak in nambe jimb atombe nêêl nambe taamusin hil Islel e gavuuh Ijip-ande lana, tombe samu vakasin vu sil in nambe landaav kook.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, fez menção da partida dos filhos de Israel e dispôs a respeito dos seus despojos.
23 + o 11:23 Eks 1:22; 2:2*Mose mangganaan ayuuh tangganaan ond yuuh alondpayo la timu vu Anutu, ondeey yuuh-ame layêênin omaaho lulemak-ate vakasin e, in nêêl nambe vêêh Yuda gako noondin moow-aso ond lanyiis sil-ambe lanjimb. Le ma de Mose tangganaan hako yi tombe yuuh layi nambe unoopasiv anivasa om yuuh lavun lohvu kwaav yaal.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, vendo nele uma criança encantadora, o esconderam durante três meses e não temeram o edito real.
24 + o 11:24 Eks 2:10-12*Tombe yik Mose bop ak atombe lopayo la timu vu Anutu, om nimbaya nambe hil-ame daanêêl naambe Pelo nowaavêêh-ato noow yi le.
24 Foi pela fé que Moisés, uma vez crescido, renunciou a ser tido como filho da filha do faraó,
25 Yik yoo wiingin nambe gako nimeen gaving Anutu-te hil Islel, de me-wiingin nambe sapa hôôk hil Ijip-ate mopaatôôv anipaya sen me-lohvu nambe biing-ambe omaahonôôn akand vasa lôôt-ato le.
25 preferindo participar da sorte infeliz do povo de Deus, a fruir dos prazeres culpáveis e passageiros.
26 + o 11:26 Hiblu 10:34-35*Ka vu nambe lambiing yi paya jak Kalisi haale ond mem ka vasa savok sen gako mone osin Ijip-ate kupak ayuuh ame pin-ato, in ka navu nyevahaan nivasa sen Anutu le bu vu yii-to.
26 Com os olhos fixos na recompensa, considerava os ultrajes por amor de Cristo como um bem mais precioso que todos os tesouros dos egípcios.
27 + o 11:27 Eks 12:51; Eks 14:13-14; Lom 1:20; 1Ti 1:17; Hiblu 11:1*Mose lopayo la timu vu Anutu om kandi be havuuh Ijip-ande la, tonde Pelo ahekalin-anju ond me-yêênin e. Omaaho ti me-lohvu nambe ji Anutu jak mekaalus e, lemu Mose ond nambe sen yi Anutu nôôn keen ak mêê-to ondeey yoo naale niwêêk lôôt.
27 Foi pela fé que deixou o Egito, não temendo a cólera do rei, com tanta segurança como estivesse vendo o invisível.
28 + o 11:28 Eks 12:21-30*Mose lopayo la timu vu Anutu ondeey yi busin haluusin nyendoos-ato, om sen têêy bik sipsip anihees ak vinavi in nambe angela sen nyiis Ijip noondin tuk pin-ato ond galuuh Islel dôôk, de nama me-jak sil e.
28 Foi pela fé que mandou celebrar a Páscoa e aspergir {os portais} com sangue, para que o anjo exterminador dos primogênitos poupasse os dos filhos de Israel.
29 + o 11:29 Eks 14:21-31*Hil Islel alondpayo la timu vu Anutu ondeey Lôôy Hees vaahinin la vaalu vaalu de sil pin laloh kalesin, nambe sen laloh ngaanggis malis amuu-to be lala. Tonde hil Ijip lawiingin nambe taamuyin sil vahand va timu, le ma de lôôy yiis sil-ambe layimb valok-ate.
29 Foi pela fé que os fez atravessar o mar Vermelho, como por terreno seco, ao passo que os egípcios que se atreveram a persegui-los foram afogados.
30 + o 11:30 Jos 6:12-21*Tonde yik hil Islel ond londpayo la timu vu Anutu ondeey sil mondala be lambuuhin kaatum tatuuh aniwêêk vu Yeliko lohvu busin namaavaalu be vindak yuuh, le mem kaatum tatuuh-anju pakepin.
30 Foi pela fé que desabaram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 + o 11:31 Jos 2:1-21; 6:21-25; Jem 2:25*Tonde vêêh baayamb Lehap alopayo la timu vu Anutu be samu Islel ayuuh sen yuuh lalukala mondapooyak hil Yelikôô-juuto, om me-layiis yi be yimb having nanyend doos-asôônju le.
31 Foi pela fé que Raab, a meretriz, não pereceu com aqueles que resistiram, por ter dado asilo aos espias.
32 Om sale naanêêl vakasin vaati gaving? Nganjo taaku lung la om same le gatulin vakasin jak Gidion ayuuh Balak e, de Samson ayuuh Jepta le, de Devit ayuuh Samuel laving hil vaalu sen danêêl Anutu-te vakasin langaah-ato le, malis.
32 Que mais direi? Faltar-me-á o tempo, se falar de Gedeão, Barac, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e dos profetas.
33 + o 11:33 Dan 6:22*In hil-anjo ond londpayo la timu vu Anutu, om sil layiis ngaamong-ambe laanggôôl lulemak-aso ngeeyaata-te vaavis. Yik sil oo lawiing va nivalok, tombe latovu va sen Anutu nêêl nambe biing vu sil-ato. Tonde sil lawii-having-anju wiing-ambe voow anipaya layon avind doos ak in nambe me-ja sil e.
33 Graças à sua fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, viram se realizar as promessas. Taparam bocas de leões,
34 + o 11:34 Dan 3:23-27*De laate sil yêê-la kin bopaata, le ma de kin-ame ya sil e, tonde lapak-ande yipak-ame lohvu nambe naatovu sil e. Silanêênd niwêêk ma, le Anutu nahôôvu sil-ambe nindwêêk nalak, tonde sil latu hil aniwêêk ngaamong-ate be latiiy hil taaku ango-te vaavis-ambe lapak-ambe lala.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio de espada, triunfaram de enfermidades, foram corajosos na guerra e puseram em debandada exércitos estrangeiros.
35 + o 11:35 1King 17:17-24; 2King 4:18-37*De hil vaalu sen layimb-ato ond sil kandi lak laah vu hil yimbin-ate be taandin lako sil laah. Tonde hil vaalu ond vaavis lavu nivaane bopaata vu sil naavind-ambe lohvu nambe lanjimb, de naambe sil galuuh damind vu Anutu ond mem vaavis e gavuuh sil na. Lemu me-lawii-having vaavis lavand e, malis, in kand navu nambe taamusin e sil e kandi jak vu hil yimbin-ate be sil mando metumin nivasa lôôt.
35 Devolveram vivos às suas mães os filhos mortos. Alguns foram torturados, por recusarem ser libertados, movidos pela esperança de uma ressurreição mais gloriosa.
36 + o 11:36 1King 22:24-27; Jer 20:2; 37:15; 38:6*De sil vaalu ond danêêl vakasin palesin lak sil, osin daveek sil, tonde davu talu sil ak hees aniwêêk-ambe datung sil lukala kalaambus.
36 Outros sofreram escárnio e açoites, cadeias e prisões.
37 + o 11:37 2Kro 24:21*Davu tanga sil vaalu lak tatuuh, tonde sil vaaluk davu katôôv sil la yuuh, tonde davu palapin sil vaalu, tonde dalu sil vaalu lak yipak diin-ambe dayimb. De hil sen lawii-having-ato vaalu davêêh bik sipsip osin bik memek aninaavi nambe tôômb-ato be mondatup hôôk dala, in sil dativak in va yuuh ame pin sen dôôvu sil naavind-ato, tonde hil dawiing nindanjeen vu osin dawiing sil paya valok-ate lôôt.
37 Foram apedrejados, massacrados, serrados ao meio, mortos a fio de espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelha e de cabra, necessitados de tudo, perseguidos e maltratados,
38 Tombe sil lavuuh taale be lala dahôôpis vu taaku lu malis, tonde dahôôpis vu kandu osin dahôôpis hôôk lavandangga de ngaanggis vuun. Sil-anju nind vasa lôôt, om hil anipaya voon-ate nind baya in sil.
38 homens de que o mundo não era digno! Refugiaram-se nas solidões das montanhas, nas cavernas e em antros subterrâneos.
39 Keen, hil pin-anju ond londpayo la timu vu Anutu ondeey Anutu yi sil nivasa, lemu me-lako nôôn nivasa sen Anutu nêêl bôôy nambe bu vu sil-ato le.
39 E, no entanto, todos estes mártires da fé não conheceram a realização das promessas!
40 In vu bôôy lôôt ond Anutu yoo samu nôôn nivasa ti vu yiiy, om ka vu nambe hil sen londpayo la timu vu yi bôôy-ato ond me-biing-ambe sil daatu hil anivasa bulôôt naamunggin yiiy e, malis, nganjo le biing-ambe yiiy ahondoos e naatu hil anivasa bulôôt javuh ti.
40 Porque Deus, que tinha para nós uma sorte melhor, não quis que eles chegassem sem nós à perfeição {da felicidade}.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.