Mateus 12

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ore ŋadio Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋine soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bajiru nobuŋ.
1 Poucos dias depois, num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos estavam com fome e por isso começaram a colher espigas e a comer os grãos de trigo.
2 Nobuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, gore kiŋariŋpugoji Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?”
2 Quando alguns fariseus viram aquilo, disseram a Jesus: — Veja! Os seus discípulos estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata?
3 Então Jesus respondeu:
4 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu noniminde agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ.
4 Davi entrou na casa de Deus, e ele e os seus companheiros comeram os pães oferecidos a Deus, embora isso fosse contra a Lei. Pois somente os sacerdotes tinham o direito de comer esses pães.
5 Oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Sabat kombaŋgo boji soriŋgo dimaku gio baku gio baniminde agi odureru jibu buŋoyaŋuŋke so fukeegobi. Buŋo oi Kadi buŋoo osebuŋ me mata?
5 Ou vocês não leram na Lei de Moisés que, nos sábados, os sacerdotes quebram a Lei, no Templo, e não são culpados?
6 “Oi osebuŋ, oŋu manegoyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Yoo dimaga, iŋo boji soriŋ odureru ropekiine fukega.
6 Eu afirmo a vocês que o que está aqui é mais importante do que o Templo.
7 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ enimiŋgo manego.’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine manenobuŋ ine, ŋiŋigo bakare buŋonoŋuŋ tomiri niŋore buŋo kosa so mitarinobuŋ.
7 Se vocês soubessem o que as
8 “Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ goga.” Oŋu.
8 Pois o
9 Yesuji moreŋ oi bokeru oŋgawowosi piyaŋuŋgo ropeya.
9 Jesus saiu dali e foi para uma sinagoga .
10 Oo ŋi meine gbagbaŋiine mo ŋeya. Ŋiŋigoji Yesu buŋo korogo ruaiŋgo ore iŋi weu tebuŋ, “Ŋi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaru Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”
10 Estava ali um homem que tinha uma das mãos aleijada. Então algumas pessoas que queriam acusar Jesus de desobedecer à Lei lhe perguntaram: — É contra a nossa Lei curar no sábado?
11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Ŋi more lama moakonji Sabat kombaŋgo yoŋgo kaiŋ ine, iŋoji oi so furugame wapeiŋ me mata?
11 Jesus respondeu:
12 Ŋire furiji lamare furi kokoine odurega, oi manesuinebi. Ore eru Sabat kombaŋgo gio fiine baku oŋuineji Kadi buŋo so odurekimiŋ.”
12 Pois uma pessoa vale muito mais do que uma ovelha. Portanto, a nossa Lei permite ajudar os outros no sábado.
13 Oŋu bokirieru ŋi oi ojiya, “Go mego poretiŋga.” Oŋu ojime poretiŋgame rone eya, ore so fiine fukeru meine ogoine ore so eya.
13 E disse para o homem: Ele estendeu, e ela sarou e ficou igual à outra.
14 Ore so eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo sakibe raru tutumaŋ eru Yesu uruŋu eru qabeneŋ komenonde buŋo miku baabuŋ. Oŋu.
14 Então os fariseus que estavam ali saíram e começaram a fazer planos para matar Jesus.
15 Yesuji buŋoyaŋuŋ oi ŋone mukuru oo akoŋ kae oi bokeru mogobe raya. Rako kokoineji iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ yoŋore botugo jibe ŋiŋigo sosowo bobiaŋ yabeya.
15 Quando Jesus soube disso, foi embora dali, e muita gente o seguiu. Ele curou todos os que estavam doentes
16 Bobiaŋ yaberu fuŋne totogo egu minimiŋ ore sanaŋ qaŋqaŋine qomuku yareya.
16 e mandou que não contassem nada a ninguém a respeito dele.
17 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke eya. Buŋo oi iŋi miko pega,
17 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta Isaías tinha dito:
18 “Ŋoneniŋ, yo nonde gio ŋi fukeko iŋo roosoeboŋ.
18 “Disse Deus: Aqui está o meu servo que escolhi, aquele que amo e que dá muita alegria ao meu coração. Eu porei nele o meu Espírito, e ele anunciará o meu julgamento a todos os povos.
19 Iŋoji kekepari so eru buŋo fofoine so oŋgaeiŋ.
19 Não discutirá, nem gritará, nem fará discursos nas ruas.
20 Sabara kasigabi, iŋoji oi so qopogaiŋ.
20 Não esmagará o galho que está quebrado, nem apagará a luz que já está fraca. Ele agirá assim até que a causa da justiça seja vitoriosa.
21 Kantriine kantriine yoŋo iŋoji bapi yabeiŋgo odigaru ooriyaŋuŋ iŋore tinao ruaru gonimiŋ.” Oŋu.
21 E todos os povos vão pôr nele a sua esperança.”
22 Gemoji ŋi mo biriqepoŋ eteme jiŋoine kobeme mutu goya, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Yesuji iŋo bobiaŋgako gemoine waperu rame namaŋine wirieme moke buŋo miku piku ŋoneya.
22 Então levaram a Jesus um homem que era cego e mudo porque estava dominado por um demônio. Jesus o curou, e ele começou a ver e a falar.
23 Piku ŋoneko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji oi ŋoneru popureru mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji Deiwidre osigida ega me?”
23 A multidão ficou admirada e perguntava: — Será que este homem é o
24 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji more usunji matayoŋ, gemokaku yoŋore Koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.”
24 Alguns fariseus ouviram isso e responderam: — É
25 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri eebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ fukeru siŋsaŋ qaru peiŋ. Oŋuakoŋ siti me kae more kufufuŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eru pouganimiŋ, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baru dimaiŋgo embimbiŋganimiŋ.
25 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse:
26 “Maneniŋ, Satanji ogoine Satan mo yobena ine, yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganobuŋ. Oŋu fukeko siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baiŋgo embimbiŋgabi gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana?
26 Assim, se no reino de Satanás um grupo está combatendo contra outro, isso quer dizer que esse reino já está dividido e logo vai desaparecer.
27 “Maneniŋ, nonji Gibiore usunji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopu yoŋo more tobiriji oi yobe yarenobuŋ? Ore yoŋo buŋoyaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ.
27 Vocês dizem que eu expulso demônios porque Belzebu me dá poder para fazer isso. Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
28 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisi boburogame gemokaku yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo ware fukega.
28 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
29 Moji ŋi sanaŋine Gibiore me kufu bonieru so kipeiŋ ine, iŋoji uruŋu piineo roperu meboine qojigaru rona? Bonieru iŋo kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo yao roru raiŋ. (Ore so nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.)
29 — Ninguém pode entrar na casa de um homem forte e roubar os seus bens, sem primeiro amarrá-lo. Somente assim essa pessoa poderá levar as coisas que ele tem em casa.
30 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganiminde so kepore yabeega, iŋoji boroiŋ yabeega.
30 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
31 Ore nonji buŋo mo iŋi ŋajibe: Ŋiŋigo agiburaŋ eru igosisi sosowo eegobi, yoŋo Anutuji soine bokeegayoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋ Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu!
31 Por isso eu afirmo a vocês que as pessoas serão perdoadas por qualquer pecado ou
32 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine igosisi eteru buŋo oŋuine miiŋ ine, Anutuji oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteku buŋo ya miiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji moreŋgo goiŋ ore so me kome ŋadiineo so bokeiŋ.
32 Se alguém disser alguma coisa contra o
33 “Yore fuŋne oi foriine ŋone osoeru manegobeneŋ. Ore eru yo siŋaŋ gabi fiine fukeko foriine fiine fukeeiŋ me yo bosembeabi foriine sembene fukeeiŋ.
33 — Vocês só poderão ter frutas boas se tiverem uma árvore boa. Mas, se tiverem uma árvore que não presta, vocês terão frutas que não prestam. Porque é pela qualidade das frutas que sabemos se uma árvore é boa ou não presta.
34 Ŋi maŋineo ya puseru pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe qotire madepu fukegobi. Sembene oŋuine fukeru uruŋu buŋo fiine minobuŋ?
34 Ninhada de cobras venenosas! Como é que vocês podem dizer coisas boas se são maus? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Ŋi fiinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembenere moriri pega, iŋoji sembene oi totogo miega.
35 A pessoa boa tira o bem do seu depósito de coisas boas, e a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más.
36 “Oŋu miegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo agi kigaru buŋo omaine omaine minimiŋ, yoŋo buŋoyaŋuŋ sosowore fuŋne oi mimitarire damaŋ yasogoo Anutureo mitaniŋgabi osoeiŋ.
36 — Eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, cada pessoa vai prestar contas de toda palavra inútil que falou.
37 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji buŋogo osoeru ore so buŋogo mitarime posikemiŋ me buŋogoke fukeru yobiŋ bofukemiŋ. Oŋu.”
37 Porque as suas palavras vão servir para julgar se você é inocente ou culpado.
38 Damaŋ oo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Yesure iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, go soine mosi qoqowirie mo bande oi ŋoneiŋgo manesugobeneŋ.”
38 Então alguns mestres da Lei e alguns fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver o senhor fazer um milagre.
39 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kubu sembene fukeru boesau eegobi. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so bayareiŋ.
39 Jesus respondeu:
40 Jonaji gio bobo yokaomo koe jomare (gajugaju) beu maŋgo goya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ gio bobo yokaomo ore so moreŋ maŋineo peiŋ.
40 Porque assim como Jonas ficou três dias e três noites dentro de um grande peixe, assim também o
41 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareme maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. Ore eru Niniwe ŋiŋigo yoŋo mimitarire damaŋ yasogoo ŋiŋigo kubu yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋo oŋu mibi eeboboyaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga yarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.
41 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês, pois eles se arrependeram dos seus pecados quando ouviram a pregação de Jonas. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
42 “Fuŋneŋaŋunde kegoi mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine oi kiŋ Solomon oteko Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneiŋgo aŋi maneya. Aŋi maneru moreŋ qaŋaŋineone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamane foriine maneya.
42 No Dia do Juízo a Rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
43 “Gemoji ŋi maŋineone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeiŋ.
43 Jesus continuou:
44 Oi so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru wareboŋ, oo moke kiriebemiŋ.’ Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi taine peko bofukeiŋ.
44 Então diz: “Vou voltar para a minha casa, de onde saí.” Aí volta e encontra a casa vazia, limpa e arrumada.
45 “Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 yoŋo iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋgo gonimiŋ. Oŋu fukeme ŋi iŋore fuŋne rone sosoine fukeyayoŋ, jiki sembeqambeaiŋ. Ŋiŋigo kubu sembene yo muŋambe moreŋgo gogobi, ŋoŋore oŋuakoŋ oŋu fukeiŋ.” Oŋu.
45 Depois sai, vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes. E isso também acontecerá com esta gente má de hoje.
46 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu buŋo yajiru gome maŋgo gboine yoŋoji wareru sakibe dimaku iŋoke buŋo mininde manebuŋ.
46 Quando Jesus ainda estava falando ao povo, a mãe e os irmãos dele chegaram. Ficaram do lado de fora e pediram para falar com ele.
47 Manebi moji iŋi ojiya, “Mane, gore maŋgo gbogoji sakibe dimaku goke buŋo mininde manegobi.”
47 Então alguém disse a Jesus: — Escute! A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Buŋo oi ojiyayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi miya, “Nonde maŋgo oi moji? Nonde gbopu oi moji?”
48 Jesus perguntou:
49 Oŋu miku meine kiŋariŋpuine yoŋore oobe bofeŋgaru miya, “Ŋoneniŋ, nonde maŋgo eru gbopu foriine yo.
49 Então apontou para os seus discípulos e disse:
50 Uri yoŋoji nonde Sombuŋ Mamare maŋ aŋi reŋgaegobi, sosowo yoŋo nonde maŋgo eru seŋgbopune egobi.” Oŋu.
50 Pois quem faz a vontade do meu Pai, que está no céu, é meu irmão, minha irmã e minha mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.