Hebreus 11

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Mamanesinde fuŋne oi iŋi: Ya fukeiŋ ore origagobeneŋ, oi fukeiŋgo ore sanaŋgaru maŋyoka tomiri manesiŋ gagobeneŋ. Ya ŋoŋoneine mata ore so eba eku foriine ŋoneiŋgo odigaru koimo dimagobeneŋ.
1 Ora, a fé é o firme fundamento das coisas que se esperam, e a prova das coisas que não se vêem.
2 Ronere ronekoŋgo fuŋgaru ŋiŋigo mamanesiŋyaŋunji maŋgo eyareko maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋone yabeme sagako mibooro yareme gobuŋ.
2 Porque por ela os antigos alcançaram bom testemunho.
3 Mamanesiŋnoŋunji maŋgo enoreko ya sosowore fuŋne oi iŋi mane taniŋgagobeneŋ: Anutuji buŋoine mitigaru oiji Sombuŋ eru morende yareya sosowo bofukeya. Ore eru damaŋ yoo ya ŋoneegobeneŋ, oi ya ŋoŋoneine oone so qowirieru fukeya.
3 Pela fé entendemos que os mundos foram criados pela palavra de Deus; de modo que o visível não foi feito daquilo que se vê.
4 Kein (Kain) Abel yokoji Anuture boji rigabire Abelji maŋine kerisieme mamanesiŋineji maŋgo eteko poretiŋ reŋgako konduŋineji poretiŋ ropeya. Oŋu ropeko Anutuji bojiine ŋoneko sagako mibooroya. Miboorome Abelji posiine fukeya, Anutuji buŋoine oi kitiŋgaku miko mamanesiŋineji maŋgo eteko maneya. Oŋu maneru goku komeyayoŋ, oi jibu damaŋ yoo eeboboine manebeneŋ buŋo oiji jikigaru maŋnoŋuŋ bapakareru kitiŋga noreega.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus mais excelente sacrifício que Caim, pelo qual alcançou testemunho de que era justo, dando Deus testemunho das suas oferendas, e por meio dela depois de morto, ainda fala.
5 Ŋi tinaine Enok iŋoji ronekoŋ maŋine kerisieme Anutuji buŋoine kitiŋgaku miboorome maneru iŋore jiŋoo sagaru goya. Oŋu go wapeko mamanesiŋineji Enok maŋgo eteko Anutuji sakike ogagame Sombuŋgo ropeya. “Anutuji ogagame paibe ropeko jikigaru bofukeiŋgo embimbiŋgabuŋ.” Biŋe Quraŋ ore so Enok mamanesiŋineji sabareko so komeya.
5 Pela fé Enoque foi trasladado para não ver a morte; e não foi achado, porque Deus o trasladara; pois antes da sua trasladação alcançou testemunho de que agradara a Deus.
6 Maŋine Anutureo kerisiega, iŋoji buŋo iŋi manesiŋ gaiŋ: Anutuji goga eru Anutuji ŋiŋigo iŋore jiŋo maio sagakiminde baagobi, yoŋo furi yareiŋ. Buŋo yoyoka oi manesiŋ garu soine Anuture maŋfuŋgo wareiŋyoŋ, so manesiŋ gaku mo iŋore jiŋo maio sagaiŋgo embimbiŋgakimiŋ.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus; porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe, e que é galardoador dos que o buscam.
7 Anutuji Noare ya fukeinde siŋaŋ bobo buŋo barariŋga teya. Barariŋga teko Noaji mane taniŋgaru sombuine fuŋine mo maneru foriine so ŋoneko mamanesiŋineji maŋgo eteko reŋgaru ogâ baya. Anutuji iŋoyoŋe eru garikiŋpuine ŋeji yabeiŋgo ore maneru ogâ oi baya. Noa mamanesiŋineji maŋgo eteko ogâ baya, eebobo oiji moreŋ ŋiŋigo fuŋneyaŋuŋ kekesiine barariŋga yareko Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariko sibirigabuŋ. Maŋyaŋuŋ so kerisieru sibirigabuŋyoŋ, Noare mamanesinji maŋgo eteko Anuture jiŋoo posiine fukekiminde yauŋ oi raugaya. Ŋiŋigo Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitariko posikeegobeneŋ, Noaji ore so posiine fukeya. Oŋu.
7 Pela fé Noé, divinamente avisado das coisas que ainda não se viam, sendo temente a Deus, preparou uma arca para o salvamento da sua família; e por esta fé condenou o mundo, e tornou-se herdeiro da justiça que é segundo a fé.
8 Anutuji Abraham moreŋ mo iŋore biŋe fukeiŋ ore miku oo raiŋgo ore oŋga teya. Oŋga teko mamanesiŋineji maŋgo eteko buŋo oi reŋgaya. Uro raru ropena oi so maneyayoŋ, oi jibu iŋoyoŋunde moreŋ bokeru raya.
8 Pela fé Abraão, sendo chamado, obedeceu, saindo para um lugar que havia de receber por herança; e saiu, sem saber para onde ia.
9 Raru raru Anutuji moreŋ iŋore biŋe fukeiŋ ore mikipeya, oo ropeya. Roperu kotu fukeru ŋiŋigo eeboboyaŋuŋ so maneyayoŋ, mamanesiŋineji maŋgo eteya ore eru jibu kambaŋ ako baku ureru oo peku gobuŋ. Ŋaso madeyokaine Aisak Jeikob yokoji oŋuakoŋ Anutuji moreŋ yareinde jojofo buŋo oi akoŋ raugaru moreŋ oo jikigaru kambaŋ akoyaŋuŋ baku ureru peku gobuŋ.
9 Pela fé peregrinou na terra da promessa, como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa;
10 Sombuŋ siti otuŋineji so goregaiŋ, Abrahamji oi ŋoneiŋgo odigaru goya. Anutuji siti ore buru ruaru sasakoine baku pi otuŋyaŋuŋ sikeku bako sanaŋ qaŋqaŋine pe ropeiŋ, oo ropeiŋgo eru odigaru kambaŋ akoo goya.
10 porque esperava a cidade que tem os fundamentos, da qual o arquiteto e edificador é Deus.
11 Oŋu goku ŋi pogo fukeyayoŋ, mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru mama fukeya. Abrahamde ŋonuŋ Sara iŋoji kufiŋ goyayoŋ, oi jibu kuagaru made roya. Anutuji Abrahamde kufufuŋ soguine fukeinde buŋo kiperu oteya, iŋore eru buŋoineji foriineke fukeiŋgo manesiŋ garu goya. Mamanesiŋine oiji maŋgo eteko madeine fukeko ŋoneya.
11 Pela fé, até a própria Sara recebeu a virtude de conceber um filho, mesmo fora da idade, porquanto teve por fiel aquele que lho havia prometido.
12 Ŋi moakoŋ iŋore mamanesinji maŋgo eteko komekiine kamasi fukeyayoŋ, oi jibu iŋoreone kufufuŋ soguine yobu fukebuŋ. Bobuŋ qonikiŋgo tamaebi jareyaŋuŋ oseiŋgo embimbiŋgagobeneŋ, me mageŋ koe qaŋaŋgo pega, osigidapuineji ore so saueru fukebuŋ.
12 Pelo que também de um, e esse já amortecido, descenderam tantos, em multidão, como as estrelas do céu, e como a areia inumerável que está na praia do mar.
13 Ŋiŋigo sunduyaŋuŋ oi migobeneŋ, yoŋo sosowo maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gaku goku komebuŋ. Anutuji moreŋ yareinde buŋo kipe yabeko gobuŋyoŋ, moreŋ oo so ropebuŋ. Oŋu matayoŋ, moreŋyaŋuŋ oi jorigo dimaku piku ŋoneru ohoweine baku jeriebuŋ. Ŋoneru mo jerieru iŋi mitaniŋgaru mibuŋ, “Moreŋgo kotu fukeru qanda gogobeneŋ.”
13 Todos estes morreram na fé, sem terem alcançado as promessas; mas tendo-as visto e saudado, de longe, confessaram que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde pi moreŋyaŋuŋgo ropeniminde janjaŋbumbuŋ odeegobi, yoŋoji buŋo oŋu miegobi.
14 Ora, os que tais coisas dizem, mostram que estão buscando uma pátria.
15 Moreŋ bokebuŋ, ore manesuku buŋoine minobuŋ ine, yoŋoji soine kirieru oo rabi maŋyaŋunji tarina.
15 E se, na verdade, se lembrassem daquela donde haviam saído, teriam oportunidade de voltar.
16 Soine kirienobuŋyoŋ, yoŋoji ore eru so manesuku gobuŋ. Ore eru matayoŋ, kantri fuŋine mo Sombuŋgo pega, oo ropenimiŋgo aŋi sogo maneru gobuŋ. Anutuji yoŋore siti bame ore eru Anutu tinaine “Nonunde Anutu!” mikabi oi maneru jerieru yoŋore eru mimi mo so maneega.
16 Mas agora desejam uma pátria melhor, isto é, a celestial. Pelo que também Deus não se envergonha deles, de ser chamado seu Deus, porque já lhes preparou uma cidade.
17 Anutuji Abraham eesoigo ruako mamanesiŋineji maŋgo eteru Aisak Anuture yauŋ oteya. Anutuji Aisakre moreŋ oteiŋgo ojime Abrahamji jojofo buŋo oi raugayayoŋ, jibu madeine moakoŋ oi mane tariru oiji boji rigaiŋgo eya.
17 Pela fé Abraão, sendo provado, ofereceu Isaque; sim, ia oferecendo o seu unigênito aquele que recebera as promessas,
18 Anutuji Abrahamde buŋo iŋi ojiya, “Aisakji osigidapugo maŋgo eyareko fukeru gore tina osigaru gonimiŋ.” Buŋo oi maneyayoŋ, jibu madeine koroo ruaya.
18 e a quem se havia dito: Em Isaque será chamada a tua descendência,
19 Ruaru iŋi osoeru manesuya, “Komeiŋyoŋ, Anutuji soine sanaŋgaru bogboreme komegone pakereiŋ.” Soso buŋo oŋu miya, ore so madeineji moke jikigaru komegone oŋuine pakereme ogagaya.
19 julgando que Deus era poderoso para até dos mortos o ressuscitar; e daí também em figura o recobrou.
20 Mamanesiŋineji Aisak maŋgo eteko madeyokaine Jeikob eru Esau (Iso) oi mifia yareya. Anuture mifia oiji damaŋ jikiineo oŋuakoŋ saga yapeko paiyakuŋgo ropeeiŋgo ore oŋga wosiya.
20 Pela fé Isaque abençoou Jacó e a Esaú, no tocante às coisas futuras.
21 Jeikobji komeiŋgo eya, damaŋ oo mamanesiŋineji maŋgo eteko madeine Josefre madeyoka yoyoka oi mifia yaperu gbaruinere tifeineo roegaru Anutu ohoweine baku miteŋ gaya.
21 Pela fé Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José, e adorou, inclinado sobre a extremidade do seu bordão.
22 Josefre komeineji bombeŋgaya, damaŋ oo mamanesiŋineji maŋgo eteko Israel kufufuŋ Ijipt bokeru warebuŋ, ore sunduine oi kegboreru yajiya. Oŋu yajiru jiki qoŋgbuŋine uro yoŋganiminde buŋo oi mitiga yareya. Oŋu.
22 Pela fé José, estando próximo o seu fim, fez menção da saída dos filhos de Israel, e deu ordem acerca de seus ossos.
23 Mamanesiŋyakunji Mosesre maŋgomama maŋgo eyateko Mosesji fukeya, oi damaŋ oone fuŋgaru kaiŋ yokaomore so sumuŋgabu. Made oi ŋone aŋiineke kamasiine mo fukeya, oi ŋoneru kiŋ koitore mimiti egu odurenimire kokoi so eru madeyakuŋ sumuŋgaru siŋaŋ gabu.
23 Pela fé Moisés, logo ao nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que o menino era formoso; e não temeram o decreto do rei.
24 Mosesji sogueme tinaine farao kiŋ oduinere made oŋgabi mamanesiŋineji maŋgo eteko tina oi osigaiŋgo takigaru farao koitore pi bokeru rauseya.
24 Pela fé Moisés, sendo já homem, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Soine jikigaru Ijipt yoŋoke agiburande jeri bofukeru oi damaŋ pompoŋine kosa jerienayoŋ, gogoine oŋuine oi ŋadi gaya. Oi ŋadi gaku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke jikigako sisikoŋkoŋ eyarebi oi moko maneru jogbasasanaŋ enimiŋ ore maneko ropekiine fukeya.
25 escolhendo antes ser maltratado com o povo de Deus do que ter por algum tempo o gozo do pecado,
26 Anutuji furi oteiŋ oobe piku dimaku sanaŋgaya. Ore eru Ijipt yoŋoji juŋe masapuyaŋuŋke fukeru batiqatiine tomiri gobuŋ, ore maneko ya wawakiine fukeya. Oiji ya wawakiine fukeko ŋadi gaku Munaŋqoqo Rauineke jikigako iŋore eru igosisi eteru gobuŋyoŋ, oi maneko jibu foriineke eru ropekiine fukeya.
26 tendo por maiores riquezas o opróbrio de Cristo do que os tesouros do Egito; porque tinha em vista a recompensa.
27 Mamanesiŋineji Moses maŋgo eteko Ijipt farao koitoyaŋunde maŋ egu rigaŋgaiŋ ore kokoi so maneru kantriine bokeru wareya. Anutu ŋoŋoneine mata oi ŋoŋoneinere kamasi manesuku goya, ore eru yameŋ keku dimaku sanaŋgaya.
27 Pela fé deixou o Egito, não temendo a ira do rei; porque ficou firme, como quem vê aquele que é invisível.
28 Mamanesiŋineji maŋgo eteko ŋonemaiŋ kombaŋ ruaru ore buru mitiga yareko jerieru ŋebuŋ. Qoqokomere mimererenji Ijipt maŋineo moru madepuyaŋuŋ yabeko Israel yoŋore madepuji egu komenimiŋgo ore mitiga yareko mendiyaŋuŋgo dari rau tebuŋ.
28 Pela fé celebrou a páscoa e a aspersão do sangue, para que o destruidor dos primogênitos não lhes tocasse.
29 Mamanesiŋyaŋunji Israel ŋiŋigo maŋgo eyareko Koe Boboroŋ oi moreŋ pajiineo rarainere so petigaru warebuŋ. Ijipt mamari ŋi yoŋoji oi petiganimiŋgo esoebuŋyoŋ, obuji kefa yabeme noru sibirigabuŋ.
29 Pela fé os israelitas atravessaram o Mar Vermelho, como por terra seca; e tentando isso os egípcios, foram afogados.
30 Mamanesiŋyaŋunji Israel kufufuŋ maŋgo eyareko Jeriko taoŋgo wareru saine una 7:de so roregaru moko ra warebi saine sanaŋine oiji kirigaru wakibuŋ.
30 Pela fé caíram os muros de Jericó, depois de rodeados por sete dias.
31 Mamanesiŋineji sau ŋigo Reihab maŋgo eteko iŋi eko Anutuji ŋoneru emboŋ eya: Israel minebobo yokoji moreŋ ŋoneru manenimi ore kamiine warebire ogo eku kepore yapeya. Anutuji oi ŋoneru jiki qoqomuku ŋiŋigo yabeko sibirigabi Reihab ŋoneru emboŋ eteme yoŋoke moko so komeya. Oŋu.
31 Pela fé Raabe, a meretriz, não pereceu com os desobedientes, tendo acolhido em paz os espias.
32 Wamo buŋo moke jikigaru minobo? Deiwid, Samuel eru kajeqouŋ ŋiŋigo goine yoŋore binaŋ jikigaru minobo ine, nonde damanji so sagana.
32 E que mais direi? Pois me faltará o tempo, se eu contar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas;
33 Mamanesiŋyaŋunji goine maŋgo eyareko morumboŋ saine saine bouruŋgaru siŋaŋ garu ŋiŋigo botiŋ yabebi eebobo poretiŋ boyoberu gobuŋ. Anutuji ya noreinde buŋo kipeme pega, kokoineji buŋo ore so oŋga wosiru manesiŋ gabi foriine fukeme robuŋ. Goineji laion joma botuyaŋuŋgo oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji laion mauyaŋuŋ kipeya.
33 os quais por meio da fé venceram reinos, praticaram a justiça, alcançaram promessas, fecharam a boca dos leões,
34 Goineji misi boruŋ maŋgo oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji misi usuŋine qokobeko so ja yabeya. Goine jigore siqo sogoji yabeiŋgo ebi Anutuji yoŋore siqo mi maari eme peroriebuŋ. Kokoineji bedaŋine fukeru oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji usuŋ yareme sanaŋgabuŋ. Goineji jigo qaku oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji usuŋ yareme mamari sanaŋ qaŋqaŋine fukebuŋ. Kotu yoŋore mamari kubuji warebi goineji oŋga wosiru manesiŋ garu oone yobe yabebi totieru rabuŋ.
34 apagaram a força do fogo, escaparam ao fio da espada, da fraqueza tiraram forças, tornaram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ŋigo goine tifeyaŋunji komeko oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji bogboreme komegone pakereko moke jikigaru qodurebuŋ. Ŋiŋigo goine kome ŋadiineo seŋgiŋbaŋgiŋ ropekiine bofukenimiŋgo maneru yameŋ keku dimabuŋ. Oŋu dimabi kumunenji yaberu sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne eyareku iŋi yajibuŋ, “Anutu mugande pipa pirue gukimiŋ.” Oŋu yajibuŋyoŋ, yoŋoji oi usebi jikigaru qaima eyareru gobuŋ.
35 As mulheres receberam pela ressurreição os seus mortos; uns foram torturados, não aceitando o seu livramento, para alcançarem uma melhor ressurreição;
36 Goineji Anutu manesiŋ gabi igosisi eku ŋoŋoru joruinekeji yabebi joiserereŋ fuŋne fuŋne bofukeru gobuŋ. Jikigaru goine nigiŋ yaberu witi piine piine oo rua yabebi gobuŋ.
36 e outros experimentaram escárnios e açoites, e ainda cadeias e prisões.
37 Goine koji yabebi komebuŋ. Goine segeji boti yabebi yoyoka fukebuŋ. Goine jigore siqo sogoji yabebi komebuŋ. Goineji lama sakiine eru noniŋ sakiine oiji kambaŋ oŋuine keru kosa raru roregabuŋ. Oŋu wakiqoqoine yobu fukebi kekesuesue eru sisikoŋkoŋ kosa eyarebi gobuŋ.
37 Foram apedrejados e tentados; foram serrados ao meio; morreram ao fio da espada; andaram vestidos de peles de ovelhas e de cabras, necessitados, aflitos e maltratados
38 Sombunde kuririyaŋuŋke fukeru morende eebobo sembene ore manebi so saga yabeme oo so jikigabuŋ. So jikigaru kosa roregaru moreŋ buroineo ra wareru tukuine tukuine roperu wakiru kouŋ me moreŋ popouinere maŋgo peku gobuŋ. Oŋu.
38 {dos quais o mundo não era digno}, errantes pelos desertos e montes, e pelas covas e cavernas da terra.
39 Ŋiŋigo sunduyaŋuŋ migo, oi sosowo mamanesiŋyaŋunji maŋgo eyareko maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋone yabeme sagako mibooro yareme gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fuŋine mo noreinde buŋo kipeme pega, oo yoŋoreone moji mo so ropeya. Mata.
39 E todos estes, embora tendo recebido bom testemunho pela fé, contudo não alcançaram a promessa;
40 Anutuji oi yoŋoyaŋekoŋ matayoŋ, noŋuŋke moko kuririnoŋuŋke fuke forekimiŋ ore manega. Oŋu maneru ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fuŋine mo noreko bofukekiminde buŋo buru ruame pega. Oŋu.
40 visto que Deus provera alguma coisa melhor a nosso respeito, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.