Gálatas 3

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 O Galesia witijibu ŋiŋigo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri! Nonji Yesu Kristo maripoŋgo qabunde fuŋne oi jiŋoŋaŋuŋgo ruaru miku ŋaduboŋyoŋ, moji nonde ŋadio wareru maŋjijibu ba ŋareko tiŋtuŋ egobi. Oi so sagaga.
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Jesus Cristo não lhes foi explicado tão claramente como se tivessem visto com os próprios olhos a morte dele na cruz?
2 Ya moakomende weu ŋarebe najibi maneiŋgo manego: Ŋoŋoji Moro Tiriine oi uruŋu eru ŋonare biŋe gabi? Oi Kadi buŋo boyobebuŋ ore eru matayoŋ, Bobiaŋ Biŋe maneru Yesu manesiŋ gabi Moro oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame ŋonare biŋe gabuŋ. Nonji buŋo oi egu niga ŋabeiŋ ore dimaku maŋ-ŋaŋuŋ bapakarego.
2 Deixem-me perguntar apenas uma coisa: vocês receberam o Espírito porque obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
3 Oi niga ŋabeinde kamakamasi bokirieru mamaneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ jibugame witijibu egobi. Rone Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru dobe ŋabeko kadiine fuŋgaru rabuŋyoŋ, moke Mosesre Kadi buŋore kadio rakaru raegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋunde tobiri paio posiine fukekiminde eesoi baegobi me? Tobiriŋaŋuŋ oiji so sagaga.
3 Será que perderam o juízo? Tendo começado no Espírito, por que agora procuram tornar-se perfeitos por seus próprios esforços?
4 Kristore eru joiserereŋ kokoine eŋarebi paiŋaŋuŋgo ropeya, oi omaine yobu maneru osigaru gobuŋ me? Foriine so fukeko oi fofori omaine yobu osigabuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri gogobi.
4 Será que foi à toa que passaram por tantos sofrimentos? É claro que não foi à toa!
5 Ore eru Anutuji Moro Tiriine ŋareru botuŋaŋuŋgo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne usuŋ suŋsuŋineke baega, oi ŋoŋoji Biŋe buŋoine maneru Yesu manesiŋ gaegobi ore eru baega. Kadi buŋo boyobeegobi ore eru oi so baega. Mata. Buŋo oi so niga ŋabeine. Oŋu.
5 Volto a perguntar: acaso aquele que lhes deu o Espírito e realizou milagres entre vocês agiu assim porque vocês obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
6 Buŋo ore so Anutuji Abraham eteko oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.”
6 Da mesma forma, “Abraão creu em Deus, e assim foi considerado justo”.
7 Ore eru Abrahamde fuŋne manesuku iŋi maneniŋ: Uri yoŋoji Anutu manesiŋ gaegobi, yoŋoji Abrahamde igokopuine fukeru gogobi.
7 Logo, os verdadeiros filhos de Abraão são aqueles que creem.
8 Anutuji bonieru buruine iŋi ruaya, “Ŋiŋigo Juda mata yoŋoji noŋ manesiŋ nu bi buŋoyaŋuŋ mitaribe posikenimiŋ.” Buruine oŋu ruaru ore so Abrahamde Bobiaŋ Biŋe buŋo bonieru iŋi ojiya, “Gore eru nonde mifiaji morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore paio ropeiŋ.” Goineji buŋo oi ronekoŋ ŋone taniŋgaru Biŋe buŋoo quraŋgabuŋ.
8 As Escrituras previram esse tempo em que Deus declararia os gentios justos por meio da fé. Ele anunciou essas boas-novas a Abraão há muito tempo, quando disse: “Todas as nações da terra serão abençoadas por seu intermédio”.
9 Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teko mamanesinde fuŋqodu fukeya. Ore so uri yoŋoji Abraham oŋuine manesiŋ gagobi, Anutuji oi oŋuakoŋ mifia yareko Abrahamde igokopu fukenimiŋ.
9 Portanto, todos os que creem participam da mesma bênção que Abraão recebeu por crer.
10 Oŋu fukenimiŋyoŋ, sosowo yoŋoji Kadi buŋo boyoberu ore paiineo roegaru gogobi, Anutuji oi qaiso yabeme gonimiŋ. Buŋo oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Kadi buŋo Quraŋgo buŋo sosowo quraŋgabi pega, moji mo oi sosowo so reŋgaru boyobeega, Anutuji oi qaiso gako goiŋ.”
10 Contudo, os que confiam na lei para serem declarados justos estão sob maldição, pois as Escrituras dizem: “Maldito quem não se mantiver obediente a tudo que está escrito no Livro da Lei”.
11 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo posiine more mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru goiŋ.” Ore eru moji Kadi buŋo boyoberu oo posiine fukeiŋgo ore manega, iŋoji Anuture jiŋoo so posikeiŋ. Mata. Buŋo oi totogo ŋadube tariga.
11 É evidente, portanto, que ninguém pode ser declarado justo diante de Deus pela lei. Pois as Escrituras dizem: “O justo viverá pela fé”.
12 Mamanesinji Mosesre Kadi buŋo so maŋgo etega. Buŋo oiji mimipaŋ buŋo sosowo reŋga forekimiŋ ore maŋnoŋuŋ bapakareega. Kadi yoyoka oi bubu. Kadi buŋore fuŋne oi iŋi miko quraŋgabi pega, “Kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeega, iŋoji sanaŋgaru goiŋ.”
12 A lei, porém, não é baseada na fé, pois diz: “Quem obedece à lei viverá por ela”.
13 Kadi buŋo so buraŋganobeŋ, oŋuineji gogo sanaŋine bofukenobeŋ. Oŋuyoŋ, Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde Kadi buŋore so qaiso nobeiŋgo ore useru Kristo soreme ogo babapinoŋuŋ fukeru duenoŋuŋ baya. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo yo ombuineo gbedi yabegobi, Anutuji oi sosowo qaiso yabeme gogobi.” Ore so Kristo yogo gbedigabi noŋunde tife fukeko Anutuji qaiso gako oŋuine oo duenoŋuŋ baya. Qaiso noŋunde paio ropeya, oi qomukuya.
13 Mas Cristo nos resgatou da maldição pronunciada pela lei tomando sobre si a maldição por nossas ofensas. Pois as Escrituras dizem: “Maldito todo aquele que é pendurado num madeiro”.
14 Apanoŋuŋ Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teya, ore so mifia oiji kotu kantri sosowo sagaru yoŋore biŋe fukeiŋ ore maneya. Oŋu maneru sosowo noŋunde due baya. Duenoŋuŋ bame Kristo manesiŋ gabeneŋ kadi iŋi fukeiŋ: Anutuji Moroine Tiriine noreinde buŋo kipeya, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru Moro oi soine biŋe gakimiŋ. Oŋu.
14 Por meio de Cristo Jesus, os gentios foram abençoados com a mesma bênção de Abraão, para que recebêssemos, pela fé, o Espírito prometido.
15 O maŋkekerisie ogopune, nonji moreŋgo gogore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Moji meropuine goine yoŋore biŋe fukeiŋ ore buŋoine qokogo miko kipebi pega, oi moji mo kepieru jiki buŋo mo paiineo jikigabemiŋgo embimbiŋgaiŋ.
15 Irmãos, apresento-lhes um exemplo da vida diária. Ninguém pode anular ou fazer acréscimos a uma aliança irrevogável.
16 Maneniŋ, Anutuji jojokore buŋo oi Abraham eru osigidaine mo yokore miku kipeme pega. Biŋe buŋo oiji “osigidapugo” kokoine noŋunde kamasi oŋuine so migayoŋ, ŋi moakoŋ ore iŋi miga, “Oi gore osigidago mo oi otebemiŋ.” Ŋi moakoŋ oi Kristo.
16 Pois bem, Deus fez a promessa a Abraão e a seu descendente. Observem que as Escrituras não dizem “a seus descendentes”, como se fosse uma referência a muitos, mas sim “a seu descendente”, isto é, Cristo.
17 Buŋo ore fuŋine ore iŋi migo: Jojofore buŋo ore fori oi wakiiŋgo embimbiŋgaiŋ. Anutuji oi ronekoŋ miku kiperu gosa 430 tariko oo Kadi buŋo bofukeru Moses oteya. Kadi buŋo oiji jojofo buŋo ronekoŋ miya, oi kepiebemiŋgo embimbiŋgaiŋ.
17 É isto que quero dizer: a lei, que veio 430 anos depois, não pode anular a aliança que Deus estabeleceu com Abraão, pois nesse caso a promessa seria quebrada.
18 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde mifia oi Kadi buŋo boyoberu bofukenobeŋ ine, Anuture jojofo buŋo ore so jikigaru embimbiŋgabeŋ omaine yobu egu peiŋ. Biŋe buŋoine Abraham oteya, oi omaine yobu so peyayoŋ, Anutuji buŋoine ore so Abraham mifia teko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru goya.
18 Portanto, se a herança pudesse ser recebida pela obediência à lei, ela não viria pela aceitação da promessa. No entanto, Deus, em sua bondade, a concedeu a Abraão como promessa.
19 Abraham mo mifia teru Kadi buŋo oi uruŋure ruame pega? Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji kadi odureru tiŋtuŋ eku gobuŋ ore Anutuji Kadi buŋo oi jiki jikigaru mi bofukeya. Mi bofukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji oi bawakiru ogo babapi ŋi (namel man, mediator) Mosesre barariŋgaru meineo ruabi Anuture mi roru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku mitigako. Kadi buŋo oiji damaŋ so pe roperu siŋaŋ nobeiŋ ore eru matayoŋ, jiki Kadi buŋore usunji wakiiŋ ore oi noreya. Abrahamde osigida more jojofo buŋo noreko ŋi oiji fukeya, damaŋ oo Kadi buŋore usunji wakiya.
19 Qual era, então, o propósito da lei? Ela foi acrescentada à promessa para mostrar às pessoas seus pecados. Mas a lei deveria durar apenas até a vinda do descendente prometido. Por meio de anjos, a lei foi entregue a um mediador.
20 Ogo babapi ŋi iŋoji Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku buŋo gio baega. Anutuji jojofo buŋoine oi ogo babapiine tomiri, oi iŋoyoŋe Abraham oteya. Ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi ropekiine eru Kadi buŋo oiji mea rurumaŋgo ŋega. Oŋu.
20 O mediador, porém, só é necessário quando dois ou mais precisam chegar a um acordo, e Deus é um só.
21 Oŋu ŋeko Kadi buŋo eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi qoqo egobire me mata? Mata yobu! Anutuji sanaŋgaru gokiminde Kadi buŋo norena ine, fofori Kadi buŋo boyoberu Anuture jiŋoo posiine fukenobeŋ. Ore eru buŋo yoyoka oi so qoqo egobire.
21 Existe, portanto, algum conflito entre a lei e as promessas de Deus? De maneira nenhuma! Se a lei fosse capaz de nos conceder nova vida, seríamos declarados justos pela obediência a ela.
22 Matayoŋ, buŋo yoyoka oi bubu. Anutuji jojofo buŋoine oi maŋkekerisie ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru noreiŋ ore eru ruame pega. Jojofo buŋo oiji Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, noŋundeo foriineke fukeiŋ ore maneru iŋi burugaru miya, “Agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo omaine yobu Anuture jiŋoo so posikenimiŋ.” Ore fuŋine oi Biŋe buŋoo iŋi miko pega, “Agiburanji moreŋ so ŋiŋigo sosowo nigiŋ nobeko gogobeneŋ.”
22 Mas as Escrituras afirmam que somos todos prisioneiros do pecado, de modo que nós, os que cremos, recebemos a promessa de libertação apenas pela fé em Jesus Cristo.
23 Rone maŋnoŋuŋ so kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji so fukeko Kadi buŋoji kiperu siŋaŋ noberu witire maŋgo rua noberu mendi ke noreya. Jiki Anutuji mamanesinde fuŋne barariŋga noreko fukeya, damaŋ oo nigiŋ gbedigo gogonoŋuŋ oi tariya.
23 Antes que o caminho da fé se tornasse disponível, fomos colocados sob a custódia da lei e mantidos sob a sua guarda, até que essa fé fosse revelada.
24 Oŋu ŋebeneŋ Kadi buŋo oi qaqajinoŋuŋ fukeru Kristore fuŋne manekimiŋ ore qaji noreega. Qaqaji ŋi jeŋoŋ qaji yaregobi, ore so buŋo oiji oga noberu posiine fukekimiŋgo botiŋgaru siŋaŋ nobeegobi. Oŋu eru Kristore fuŋne mane taniŋgaru manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore bapakare nobeega. Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ qaqajire gio oi damaŋ oo tariiŋ.
24 Em outras palavras, a lei foi nosso guardião até a vinda de Cristo; ela nos protegeu até que, por meio da fé, pudéssemos ser declarados justos.
25 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeko Kadi buŋo rurumaŋineo so gobeneŋ oiji qaqaji oŋuine so jikigaru siŋaŋ nobeega. Oŋu.
25 Agora que veio o caminho da fé, não precisamos mais da lei como guardião.
26 Sosowo ŋoŋoji Yesu manesiŋ gabi fufuke gariine ŋareme Anuture odumadepu fukeru Kristoke qakatoru dimagobi.
26 Pois todos vocês são filhos de Deus por meio da fé em Cristo Jesus.
27 Kristoke dimanimiŋ ore miti meso rau ŋarebuŋ, sosowo ŋoŋo Kristo mane sabareku oo mariku yagaŋine ore so kokomoŋ eru iŋoke qakatoru dimagobi.
27 Todos que foram unidos com Cristo no batismo se revestiram de Cristo.
28 Ŋoŋo sosowo Kristo Yesuke qakatoru dimakabi qodure ŋareme moakoŋ fukeru gogobi. Ore eru Juda eru kantri goine yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka oi moke so fukegobi. Yoŋoyaŋunde gio baegobi eru kiŋaŋqoqo omaine fukegobi, Anutuji ŋone yabekame kubu yoyoka so jikigaru fukegobi. Ŋiŋigo yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka so jikigaru fukegobi.
28 Não há mais judeu nem gentio, escravo nem livre, homem nem mulher, pois todos vocês são um em Cristo Jesus.
29 Ŋoŋo Kristore biŋe fukegobi ine, Abrahamde osigida iŋoreone fukeru tifepuine gogobi. Oŋu fukeru jojofo buŋore fori seŋgiŋbaŋgiŋ oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi. Oŋu.
29 E agora que pertencem a Cristo, são verdadeiros filhos de Abraão, herdeiros dele segundo a promessa de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.