Colossenses 1
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Anutuji Pol noŋ sore nuko miinere so Kristo Yesure aposol fukego. Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timoti iŋoji noke ŋegobere.
1 Ayu Paul God ana kokomaim rubinu, Keriso Jesu ana tur abarayan amatar, taituwa Timothy airi.
2 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Kolosi taoŋgo goku Kristoke qakatobi mamanesiŋ-ŋaŋunji so gbaŋime qiŋ keru dimagobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. Anutu Mamanoŋunji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi.
2 Kwa God ana sabuw kakafiyih naatu bosunusunubayah Keriso wanawananamaim, nati Colosai wanawanan kwama’am etei a merar ayiy.
3 — ausente —
3 Aki Mar etei kwa isa ayoyoyoban ana maramaim, ata Regah Jesu Keriso Tamah God ana merar ayiy.
4 — ausente —
4 Anayabin kwa ata Regah Jesu Keriso kwabitumitum naatu God ana sabuw kwabiyabuwih ana tur hina hio anowar.
5 Bobiaŋ Biŋere buŋo foriineji rone ŋoŋoreo wareko mibi oorinoŋunde fuŋne maneru mane taniŋga forebuŋ. Mane taniŋgaru Anutuji ŋoŋore ya ruame Sombuŋ kaeo kojiŋ komoŋgo pega, ŋoŋo oi rauganimiŋ ore odigaru origaegobi. Oori oiji maŋgo eŋareko afagaru Anutu manesiŋ garu maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku gogobi, ore eru miteŋ gaegobeneŋ.
5 Tur anababatun Tur Gewasin wantoro’ot hina hio kwanonowar ana veya’amaim, kwa a baitumatum naatu a yabow etei i mar ana yasisir isan nuhi fot kwama kwakakaif.
6 Bobiaŋ Biŋe buŋo oiji saueru moreŋine moreŋine sagaru foriineke fukeru sogueega. Ore so ŋoŋoreo wareko ŋoŋo Anuture yauŋmoririre fuŋne foriine oi maneru mane taniŋgabuŋ. Oi ronekoŋ mane taniŋgabi, una oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriineke fukeru mifia ŋareega.
6 Tur Gewasin ana baigegewasin i tit tafaram wanawanan tuw ra’at orot babin hai yawas ebobotabitabir, ana itinin i boubuntoro’ot hina, manaw kabeber isan hio kwanowar, turobe kwaso’ob naniyan kwabaib, na’atube emamatar.
7 Yoro muraŋnoŋuŋ Epafras iŋoji Kolosi ŋoŋore Bobiaŋ Biŋe oi qaji ŋareme manebuŋ. Epafras iŋoji niŋore tife dimaku Kristore gio damaŋ so yameŋ keku baega.
7 Iti tur etei i aki bow turai wabin Epaphras, Keriso ana bowayan gewasin ta, aki efani manaw kabeber Godane bai na eo kwanonowar,
8 Moro Tiriineji boburo ŋabeme jojoko naduŋgaduŋ egobi, Epafrasji ŋoŋore fuŋne oŋu ŋoneru nojiko manebeŋ.
8 Aki auman kwa mi’itube Anun Kakafiyin yabow bit isan, eo anowar.
9 Ore eru biŋe buŋo oi manebeŋ, niŋoji oŋuakoŋ damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore Anutu oŋga wosiru go wapegobeneŋ. Ŋoŋoji Anuture maŋ aŋi mane mukubi mamane oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseiŋ ore karie teegobeneŋ. Oiji puse ŋareme Moro Tiriineji boburo ŋaberu maŋgboroŋ ŋareeine. Oŋuine oiji soine Anuture aŋi sosowo poretiŋ akoŋ mane mukuru gonimiŋ.
9 Ana’an nati isan, aki tur anonowar ana veya, kwa isa mar etei ayoyoban God abifefeyan, kwa ayawasamaim abisa sinaf isan ekokok saise so’ob tutufin etei ni’obaiyi. Naatu ayoyoyoban ayubine ana so’ob buriburih auman nit ukwar hina rerekab, sawar etei hai yabih kwanaso’ob.
10 Ŋoŋore iŋi oŋga wosiegobeneŋ: Mamane-muku oiji maŋgo eŋareko soine gogoŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so goinebi. Maŋ-aŋiine pega so eeboboŋaŋuŋ sosowo eba eku goinebi. Oŋu soine gio fiine fuŋne fuŋne damaŋ so babi ore foriine fukeine. Mamane-mukuyaŋuŋ oŋu kegborebi soine sanaŋganimiŋ eru Anuture fuŋne jikigaru mane sarigaku gonimiŋ.
10 Aki iti na’atube ayoyoyoban saise yawas gewasin Regah ekokok na’atube kwanama, mar etei a sinafumaim Regah boro niyasisir. A bowabow tata’ane gewasih kwabowabow boro ro’on namatar. Naatu God ana so’obamaim anot nara’at natasasar.
11 Anuture usuŋ oi bibiineke. Ore so iŋoyoŋunde usuŋ suŋsuŋ sosowo ŋareme kefagaru basanaŋ ŋabeeiŋgo oŋga wosiegobeneŋ. Anutuji oŋu basanaŋ ŋabeko soine sanaŋgaru damaŋ so yameŋ keku maŋwomoo dimaku yobiŋ maneru karieru jerieru gonimiŋ.
11 Naatu i ana fair bonamanamarinamaim nakura’ara’ahi, saise kwa boro biyababan gagamih wanawanan wainabi ana ef boro kwanaso’ob yate nanub.
12 Jerieru goku Mamaŋaŋunde daŋge miku gonimiŋ ore oŋga wosiego. Mamanoŋunji ogopuine gbagbataeŋine noŋunde ore ya seŋgiŋbaŋgiŋineke burugaru ruame kuririquraŋinere maŋgo pega. Iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ qowirie ŋabeko ya seŋgiŋbaŋgiŋineke oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi.
12 Yasisiramaim Tamat ana merar kwanay, anayabin i ana sinafumaim ef botawiy ana baibasit itit, ana sabuw kakafiyih bairi aiwob marakawin ninowat tanafaram.
13 Qisiriji siŋaŋ nobeya, Mamanoŋunji oone bomukuru oga noberu wareru yoro Madeinere qorumaŋ maŋgo rua nobeya.
13 Gugumin kakafin ana fairane iyawasit naatu nawiyit tatit I Natun ebiyabow ana aiwob wanawanan yariyit.
14 Madeine iŋoji duenoŋuŋ baru agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeiŋgo maneega. Ore eru daŋge miteegobeneŋ. Buŋo oi foriine.
14 I Natun wanawananamaim it rufamit tatit ata bowabow kakafih notawiyen.
15 Kristoji Anutu ŋoŋoneine mata iŋore sasako fukega. Ronere ronekoŋgo gogo sosowo so fukeko Kristoji bonieru Mamaineke ŋi qoru fukeru goya. Oŋu goku Mamaine Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yabebire fukebuŋ.
15 Keriso i God wa’iwa’irin ana itinin bai na irerereb ta’itin. Natun orot ain fewawawar sawar etei himamatar hai ukwarin
16 Madeineji Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yarebire. Ya goine Sombuŋ kaere koroine koroine oo pebi so ŋone yabeegobeneŋ eru ya goine moreŋgo pebi ŋone yabeegobeneŋ, oi Kristoji miko qowiriebuŋ. Ya sosowo oi siŋaŋ yabenimiŋ ore iiru mamari (gemo) siŋaŋine siŋaŋine bofuke yabeko Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo morumboŋyaŋuŋgo dimaku mimitiyaŋuŋ ruaegobi. Yoŋore mea rurumaŋgo koito wawakiine muraŋyaŋuŋ ropekiine eru wawakiine oi igodoŋ yabeko koroyaŋuŋgo usuŋyaŋuŋke dimaku goine koito oŋuine siŋaŋ yabeegobi. Madeineji ya sosowo fukeinde fuŋqodu fukeko Anutuji iiru (gemo) bofuke yabeya, oi Kristo miteŋ gabi bibiineke fukeeiŋ ore igodoŋ yabeko dimagobi.
16 Anayabin Ine sawar tutufin etei God imataren; sawar iti tafaram wanawanan naatu sawar no mar wanawanan ta’i’itah naatu men ta’i’itah etei, na’atube aiwob, wagabur, fair, bonawiyenayah, roubabaruwenayah, etei God awanamaim eo himatar naatu i isan sinaf himatar.
17 Kristoji ronekoŋ goko yareya sosowo oi iŋore ŋadio fukebuŋ. Iŋoji ya sosowo qodureru siŋaŋ yabeko qojugaku iŋoreo oderu qiŋ keru dimagobi.
17 I mat ma’abo sawar uf himatar naatu ana fair wanawananamaim sawar etei hai efanamaim iu’uman hifokar ti’inu’in.
18 Kristoji miminenoŋuŋ fukega. Yareya sosowo eru noŋuŋ pore noreru qorunoŋuŋ fukeru goiŋ ore komegone pakereya. Komebuŋ, yoŋore botugone iŋoji rone mineboboyaŋuŋ fukeru gboreru pakereya. Oŋu minebobonoŋuŋ fuŋfuŋgaine fukeko noŋuŋ kufufuŋ raŋgbainere zioz gariine fukeru dimagobeneŋ. Ore eru mande, saki fure, ya sosowore qorunoŋuŋ fukeko maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ iŋore saki fu sosowo fukegobeneŋ.
18 Jesu i ekaleisia tutufin etei ana ukwarin, yawas an anababatun naatu murumurubih wanawanahimaim I wantoro’ot morobone misir maiye kek ain wan etutufuw na’atube. Imih sawar tutufin etei’imak i akisin ebi’ukwarin.
19 Anutuji Madeine iŋoyoŋunde so sogokoŋ fukeru goiŋ ore mane foreko sagaya. Ore eru iŋoyoŋunde mamane eru kuriri yaine sosowo oi Kristoke qakatoru dimaga ore beufi maneru goga.
19 Anayabin God iyasisir men kafaita, imih i taiyuwin ana itinin bai na Jesu wanawananamaim run ma.
20 Yareya sosowo moreŋgo eru qonikiŋgo Anutuke rosi eegobi, oi Anutuji sosowo furiyaŋuŋ ruaru oga yabeme iŋoke qakatoru maŋmoakoŋ enimiŋ ore maneru iŋi mitariko sagaya, “Nakene Made sorebe rakaru maripoŋgo komeru dariine keseru womo maŋgo eteko fukeiŋ.”
20 Naatu Jesu ana morobomaim mar tafaram God bai na ita’imon tounuw matar Jesu ana rara onaf afe’enamaim suwa re’er ana veya God tufuw e’afuw.
21 Ŋoŋo oŋuakoŋ rone eeboboŋaŋuŋ sembene peya ore eru maŋ-ŋaŋunji Anutuke maŋmoakoŋ so eru rosi eru taitai gobuŋ.
21 Marasika kwa i bowabow kakafih kwanotanot naatu kwasisinaf, imih God ana kamabiy kwamatar ef yok na’in kwama’am.
22 Rone oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo Anutuji iŋoyoŋeke maŋmoakoŋ eru dimanimiŋ ore Madeine soreme moreŋ saki fuineke komeru keririke yabeya. Oŋu dimabi penaroŋ-ŋaŋuŋ jureko gobi oga ŋaberu iŋoyoŋunde jiŋo maio gbagbataeŋine bakuŋaŋunde buŋo tomiri rua yabeko ropeniminde odigaru oori eegobi.
22 Baise boun i Natun Keriso biyan momorobomaim kwa I ana tounuw kwamatar, saise kwa yayasairen kwamatar, aur kato en biya etei sasouwin nanamaim boro kwanatit.
23 Oori eegobiyoŋ, goku biriboro qaku egu waki ŋabeiŋ ore Kristo damaŋ so manesiŋ garu dimainebi. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine oiji otuŋ sariya, ŋoŋo ore buŋoine manebuŋ. Maŋ-ŋaŋunji oo kitiŋgaku qiŋ keru dimaku sanaŋgaru gonimiŋ ine, ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Niŋo Bobiaŋ Biŋeine oi misaueegobeneŋ. Anutuji ŋiŋigo bofuke nobeko Sombuŋ rurumaŋgo go ragobi, yoŋore botugo oi roregaru mitaniŋgaru gogobeneŋ. Pol nonji oŋuakoŋ Bobiaŋ Biŋere gio oi baku gogo. Oŋu.
23 A baitumatum kwanabotan kwananan na’at basit, kwanabatkikin gewas a dariniwa’an kwanabat, tur gewasin kwanowar nuhifot kwama’ama men kwanihamiy. Anayabin nati tur gewasin kwanonowar i tafaram wanawanan tutufin etei tibibinan, ayu Paul auman nati tur gewasin isan ai’akir abowabow.
24 Kristore saki fu sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ fukegobeneŋ. Kristoji noŋunde ore koŋkoŋ maneko tifeine peku maŋkekerisie kufufuŋ painoŋuŋgo ropeega. Nonji Kristore saki fu bapi ŋabebemiŋ ore eru saki funeji ŋeriŋetataŋ tifeine oi roku maneru goego. Oŋu fuke nareko ŋoŋore eru joiserereŋ maneru goboŋ, ore eru damaŋ yoo jerieego.
24 Naatu boun ayu biyababan kwa isa abaib, i abiyasisir, anayabin Keriso ana ekaleisia isah biyan bababan na’atube turin anibais biyou nababan yomanin ana’asa’ub.
25 Anutuji igodoŋ nuko maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine kiŋaŋ qa ŋareku gio baku gogo. Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo boroiŋga noreiŋ ore buruine ruaya, ore so Biŋe buŋoine misaue forebemiŋ ore miya. Ŋoŋoji fiaru sanaŋganiminde gio oi nareya.
25 Naatu ayu i God ana ekaleisia isan bowamih rubinu, bowabow iti itu, kwa a ma gewas isan tur etei ana binan yomanin ana’asa’ub.
26 Anutuji Biŋe buŋo oi ronere ronekoŋgo sumuŋgako ŋiŋigo saueru komebi osigidapuyaŋuŋ pakereru oŋuakoŋ komebi oŋuine akoŋ oŋuine eku go waperu mo gobuŋ. Oŋu gobi buŋo oi damaŋine damaŋine sumuŋineo peyayoŋ, damaŋ yoo kufufuŋine kufufuŋine gbagbataeŋine noŋuŋ barariŋga noreru miko manegobeneŋ.
26 Iti tur i God ana kirikirifot, marasika sabuw hitutufuw yabunibun renan matahimaim ibun wa’ir in, baise boun i bai tit ana sabuw etei nahimaim ebirerereb.
27 Anutuji yauŋmoririinere buru iŋi miku ruame pega, “Nonji buŋone sumuŋine oi nakene kufufuŋpu ŋoŋo barariŋgaru ŋajibe manenimiŋ ore manego. Yoŋoji oi mane mukuku raru misauebi Biŋene sumuŋinere kuririji kotu kantriine kantriine yoŋore botugo sogueru tinabiŋeineke fukeiŋ.” Buŋo koruŋ soŋsoŋine oi iŋi: Kristoji ŋoŋore maŋgo goga ine, kuririquraŋgo ropeniminde oori eŋareeiŋ.
27 Iti kirikirifot i God yakitifuw ana sabuw itih, hitab hitatit Eteni Sabuw isah tirerereb, saise kirikirifot ana yasisir hita’itin. Naatu kirikirifot i Jesu Keriso wanawananamaim kwanarun naatu kwa nuhi nafot God ana aiwobomaim boro ana marakaw bonamanamarin bairi kwafaram.
28 Noŋuŋ Anuture buru ore so Kristore fuŋne ŋiŋigo sosowo ŋoŋore mitaniŋgaru gogobeneŋ. Yoŋoji sosowo Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgaru kuririyaŋuŋke fukenimiŋ ore qaji yareegobeneŋ. Oŋu oga ŋabebeneŋ Anuture jiŋo maio ropenimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru maŋgboroŋnoŋuŋ sosowo qojugaru uŋsowoŋ buŋoine buŋoine ŋareegobeneŋ.
28 Imih God ana so’ob aki biti’imaim Keriso I abibinan sabuw etei nahimaim, sabuw abimatnuwih naatu abi’obaiyih saise Keriso wanawananamaim hinarun nakusouwih ana bow anan God nanamaim ana tit
29 Nonji ore eru jogbasasanaŋ eego. Kristoji usuŋinere paio boburoru dobe nuega, nonji ore so jigo qaku goego. Oŋu.
29 Iti bowabow baisawarin isan abow ai’akir yuwou a’asfufur, anayabin i ana fair ayu wanawana’umaim ma kura’ara’ahu abowabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Colossenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.