Atos 28

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo waperu oo nu tinaine Malta mibi manebeŋ.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Wapebeneŋ kueji fuŋgaru wakiko kae munagayayoŋ, Malta ŋiŋigo yoŋoji ogo fiine yobu fuke noreru misi ruabi jako oga nobebi sosowo misi bembeŋgo raru furaku ŋebeŋ.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Polji yo qoqo qojugaru dodugaru misigo ruaya. Oi ruame jako qoti moji misi koroŋineji domuko waperu meineo kiperu kiya.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Kobenji oŋu kiperu meineo gbedigaru wakiru dimako nure rau yoŋoji ŋoneru yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo koegone gogoine kiperu wapeyayoŋ, Dabodanji jibu geoine bokirieru gogoine ketigame komeiŋ. Ore eru ŋi qoqo ŋi fukega. Oŋu mane sanaŋgagobeneŋ.”
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Oŋu mibuŋyoŋ, Polji qoti yoyoworu dimaku bokeme misi maŋgo rakame Polre sakigo sisibiri mo so fukeya.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Oŋu miku bibitatari eku “Sakiine sogueru ojeiŋ me pipa komeru moreŋgo rondiŋgaru wakiiŋ,” oŋu miku tiŋtiŋneku ŋoneru odigaru dimabuŋ. Damaŋ joroine odigaru dimabuŋyoŋ, Polre sakigo ya sembene mo so fukeya. Oŋu fukeme mamanesuyaŋuŋ kerisieme mibuŋ, “O, ŋi yo nemu ŋi fukega.”
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Malta mageŋgo waperu kosa piku bembeŋgo uqo gio moreŋ rondiŋine rondiŋine eru kaneŋ bulmakao qokoine qokoine pebi ŋonebeŋ. Oi nure ŋi qoduyaŋuŋ tinaine Publius iŋore biŋe peya. Moreŋ rauine oiji kepore nobeko piineo ropebeneŋ maŋyauŋ paio maŋgo enoreko iŋoke aŋibaŋi ŋebeneŋ giobobo yokaomore so raya.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Ŋebeneŋ Publiusre mamaji sakijo eru atapere darike jibe (dysentery) oiji bame pepeo akoŋ peya. Peko Polji iŋoreo raru oŋga wosiru meine qoruineo ruaru bobiaŋgaya.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Oŋu fukeme oo akoŋ jibe ŋiŋigo goine sosowo nu oo pebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ wapebi Polji Anutu oŋga wosiko fiabuŋ.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Yoŋoji yauŋ fuŋne fuŋne kokoine noreru oŋuine oiji araŋ ba noreru gobuŋ. Jiki ogâo ropeiŋgo ebeŋ, damaŋ oo koe paio kadi gogore yainere embimbiŋgabeŋ, oi roru niŋore ogâo ruabuŋ. Oŋu.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Kaiŋ yokaomo tariko ogâ mo tinaine “Nemu Gbogbodo” bofukebuŋ. Ogâ ore qoruineo gbogbodo nemuyoka tinayakuŋ Kastor eru Poluks yokore sasako bajaweru ruabi dimabu. Ogâ oiji Ijipt kantrire siti tinaine Aleksandria oone wareme nu oo kiperu gbiŋqoqo damaŋine oi ŋebuŋ. Oi ŋebi tariko ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako bokeru rabeŋ.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Raru raru siti tinaine Sairakyus oo roperu moreŋgo wakiru giobobo yokaomo ŋebeŋ.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ŋeku ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi raru Regium sitio ropebeŋ. Roperu peku pakereru gbiŋ Saut oobene fuŋgaru qaya. Qako raru una giobobo yoyoka fukeko oo Rom aribe Puteoli taonde ogâ kojio ropebeŋ.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Roperu oo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine bofuke ŋone yabebeŋ. Ŋone yabekabeneŋ iŋi weu norebuŋ, “Ŋoŋo soine niŋoke sonda moakoŋ gonimiŋ me mata?” Weu norebi “Soine,” miku yoŋoke gobeŋ. Gobeneŋ tariko boke yaberu Rom sitio ropebeŋ.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Maŋkekerisie ogopunoŋunji Rom siti gobuŋ, yoŋoji warebeŋ ore biŋe buŋo manebuŋ. Oi maneru bofuke nobenimiŋ ore goineji pakereru (kadi 43 mail wareru) kae tinaine Apius Forum nareŋgareŋ kae oo warebuŋ. Goineji (33 mail wareru) kae tinaine Ogo pi yokaomo, oo wareru bofuke nobebi qoturebeŋ. Qotureru Polji “Anutu daŋge!” miku miteŋ gaku maŋine fiaya. Oŋu.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Rom sitio waperu oo Polji pi mogo iŋoyoŋe akoŋ ŋeiŋgo mitari tebi mamari ŋi moji siŋaŋ gateku goya.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Oŋu mitari tebi pi oo ŋeko giobobo yokaomo tariko Juda ŋiŋigo yoine kepore yabeko wareru tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi Polji iŋi yajiya, “Ogopune, nonji noŋunde Juda ŋiŋigo kubunoŋuŋ so igogaru rosi eŋareboŋ me apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoreone eebobo maneru gogobeneŋ, oi so bosembeaboŋ. Oŋu matayoŋ, jibu Jerusalem sitio qafa nuru kipe nuru witi pigo rua nubi ŋebe Rom gawman yoŋore meo rua nubuŋ.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Rua nubi jambae baku fuŋnenere weuku osoebi fiaya. Nonji ya sembene mo so baku komere biŋe fukenobo ore so, so fukeya. Yoŋoji oŋu ŋone mukuru pirue nuiŋgo manebuŋ.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 “Oŋu manebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji Judia oo buŋo oi kepieru kiso ebuŋ. Oŋu ebi jijibu fukeru yobiŋgame nonji kadi baaru mo so bofukeru iŋi yameŋ keku weuboŋ, ‘Nonji soine Rom sitio rabe Sisa-kiŋ koitoji buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ.’ Oŋu weube sore nubi yo wareboŋ. Nakene Juda kubu yoŋoji rosi enarebuŋyoŋ, jibu yoŋore sakigorua buŋo mo miyareiŋgo so manego. Oŋu mata.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Anutuji ŋi mo fukeiŋ ore jojofo buŋo noreko Israel niŋoji buŋo ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eegobeneŋ, nonji ŋi sari iŋore eru nigiŋ nubi gbedi (nigiŋ) yo osigugo. Fuŋnene oŋu. Ore eru muŋambe ŋone ŋaberu buŋo buŋo eru mimane ekimiŋ ore kepore ŋabebe yoo warebi tumaŋgagobeneŋ.”
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Judia moreŋgo gore buŋo miku gobuŋyoŋ, niŋore quraŋ mo so ruabi wareme ŋonebeŋ. Oŋuakoŋ ogopunoŋunji oone yo warebuŋ, yoŋoreone moji gore buŋo biŋe me binaŋ sembene mo so mibi manebeŋ.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Oi mo so mibi manebeŋyoŋ, maŋgoo buŋo pega, niŋo oi soine maneiŋgo manegobeneŋ. Gore Nazaret pati kubu ore buŋoine oi moreŋ so mibi ŋiŋigoji qomukubi mobemobe oo noigoi buŋo kokoine miku rosi eegobi. Pati kubu ore biŋeine oi kajenoŋuŋgo oŋu rakame manegobeneŋ.”
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Oŋu miku Polji buŋo moke miiŋ ore damaŋ mo burugabuŋ. Oi burugabi Juda ŋiŋigo jiŋoraraji damaŋ oo wareru Pol pi ŋeya, oo tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi kae fufurere akoŋ fuŋgaru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru gome kae ubu eya. Yesure fuŋne mane mukuku manesiŋ garu maŋyoka bokenimiŋ ore yameŋ keku maŋ bapakare eyareru goya. Rone Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oseru buŋo oone akoŋ fuŋgaru Yesure fuŋne barariŋga yareru oiji yaduru kitiŋgaku miku goya.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Biŋe buŋo oŋu miku gome goineji maŋyoka bokeru manesiŋ gabuŋyoŋ, goineji oi so manesiŋ garu qouma gobuŋ.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Yoŋoyaŋe maŋmoakoŋ so eyareku botuyaŋuŋgo mamanesu kubu yoyoka fukeru roiŋgaiŋgo ebuŋ. Roiŋgaiŋgo ebi Polji buŋo iŋi akoŋ yajiya, “Moro Tiriineji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo saŋu qame apa ŋasopuyaŋuŋ yajiya, oi ŋoŋore soso poretiŋ miya.
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Aisaiaji buŋo oi iŋi miko pega,
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Ŋiŋigo kubu yo yoŋore manji sanaŋgaru kebojiru pega.
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Polji buŋo oi miforeru iŋi yajiya, “Ore eru ŋoŋo buŋo koruŋ yo soine mane mukunimiŋ: Anutuji munaŋqoqore Biŋe buŋo oi kotu kantri yoŋoreo ruame raiŋ. Yoŋoreo rako yoŋoji oi soine kaje ruaru manenimiŋ.”
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 (Polji oŋu miforeko Juda yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ joineke migobobo eru noigoi mimane ebi roperu wakiru eko bokeru rabuŋ.)
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Polji iŋoyoŋunde pi mo yayabaine furiine baku ore maŋgo gosa yoyoka sosowo akoŋ peku goya. Oo goku ŋiŋigo uri yoŋoji ŋoneiŋ ore warebuŋ, iŋoji oi sosowo soine kepore yaberu goya.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Koimo paio dimaku Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru maŋ bapakare eyareru goya. Ofoŋ Yesu Kristo manenimiŋ ore Anutu munaŋqoqore fuŋne qaji yareru goya. Oŋu goko moji so qomuku teya go waperu goya. Oŋu.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.