1 Pedro 2

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Biŋe buŋo manegobi ore sembeneŋaŋuŋ sosowo kemukuru bokeinebi. Mipemiriŋ keoma sosowo oi bokeinebi. Maŋkekerisiere eebobo sasakiine oi misombeŋ ebi useinebi. Anda eru ŋadiqoqo buŋo kipoŋ eegobi, oi sosowo qomukubi wakiru tariine.
1 Isan imih yawas kakafih boro kwanihamiyen. Men kwanifuwen, men awa hinaharewan, men kwanibobowen, men turanah isah tur kakafin kwanao.
2 Made gbio kikoyaŋuŋ tomiri yoŋoji moŋ akoŋ noiŋgo maneru aŋi sogo maneegobi. Ŋoŋo ore so Biŋe buŋo so bakasigabi, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruakiminde aŋi sogo maneru goinebi. Oŋu goku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ kegborebi sogueru sanaŋgako qowirieru goku seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.
2 Kek sosof na’atube kwanamatar, mar etei sika namamah ayub ananun tom isan, saise i kwanatomatom kwa ayawas boro nara’at nayen.
3 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Uqo munjaŋ mo kisaqasi eru aŋiine manebuŋ, ore so Ofoŋ fiine iŋoke qakatoru aŋiine maneniŋ.” Buŋo ore so Ofonde aŋi manegobi ine, Biŋe buŋoo sogueru sanaŋgaru goinebi.
3 Buk Atamaninamaim hi’o hikirum, “Kwa taiyuw ayawasamaim kwaso’ob Regah i kabeberayan.”
4 Kristore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Kristoji pakereru Anuture otuŋ sanaŋine fukeru gogo sanaŋinere goduine fukega. Ŋoŋo iŋoreo wareru moke qowirieinebi. Ŋiŋigoji otuŋ more eru “Ko omaine,” miku ŋadi gaku bokebuŋyoŋ, Anutuji oi Munaŋqoqo Rauine fukeiŋ ore roosoeru iŋore maneko furiine ropekiine yobu fukega.
4 Kwana ata Regah biyanaika kwanama, iti kabay yawasin sabuw hi’itin hikwahir yabin en hirouw, baise God rubin na mokob foun matar.
5 Kristo iŋoreo wareku gboreru ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ ko oŋgiŋ gogoyaŋuŋke oŋuine fukeinebi. Oŋu fukeku sanaŋgaru gobi Sombunde ketigaqoqo iŋoji ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgame sasanaŋ bofukeru mande gogore boji soriŋ foriine fukeinebi. Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo goku boburoru qowirie ŋabeko boji soriŋ ore soriŋ gio siŋaŋ gbagbataeŋine fukeru dimainebi. Moro Tiriineji maŋgo eku dobe ŋabeko reŋgaru Anuture ohowe baku miteŋ garu goinebi. Oŋu gobi Anutuji ŋone ŋaberu Yesu Kristore eru eeboboŋaŋuŋ oŋuinere aŋi maneru goiŋ.
5 Kwa baitumatumayah i wabat wanatowanin na’atube, imaim God bai ayub ana Tafaror Bar ewowowab. Kwa auman i firis ana kou’ay ayubitane ana sibor kwaya’ay. Jesu Keriso ana baibaisamaim, God i iyasisir ebaib.
6 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega:
6 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
7 Manesiŋ garu gogobi, ŋoŋore jiŋo maio oi otuŋ sanaŋine kuririineke fukegayoŋ, goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru omaine gogobi, yoŋore jiŋoo oi Biŋe buŋo yoore so pega:
7 Kwa iyab kwabitumitum, Keriso i kabay gewasin kwa isa, baise kwa iyab men kwabitumitum isa boro men gewasin.
8 Biŋe buŋo mo oi iŋi pega,
8 Naatu ibanak Buk Atamaninamaim hikirum hio,
9 Yoŋoji oŋu waki yabeegayoŋ, ŋoŋoji ŋiŋigo kubu soguine fuŋine mo iŋi fukegobi: Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde roosoe ŋabeko roosiŋine fukegobi. Anutuji qisirigone oŋga ŋareme tatamaine qembibiineke oo roperu soriŋ gio siŋaŋ kubu gbagbataeŋine fukegobi. Mosi qoqowirie kuririineke baku goya, ore Biŋe buŋoine oi mitaniŋganimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋga ŋareko ŋoŋoji Anuture kufufuŋ biŋeine goku Kiŋ Ofonde muraŋpuine fukeru gioine roregaru baegobi.
9 Baise kwa i God ana rubinen sabuw, kwa i firis gewas, God ana sabuw kakafiyi, naatu God nowan, imih God ana bowabow gewasin kwanaorereb, anayabin guguminamaim kwama’am botaiti kwatit marakaw bonamanamarin gewasin kwabai.
10 Rone Biŋe Qurande buŋo more so “Siombeŋsaombeŋ kosa gobuŋyoŋ,” damaŋ yoo maŋ-ŋaŋuŋ kikipe eeku qodureru “Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kubu” fukeru gogobi. Rone Anuture ŋonemaiŋinere “Qaqouma gobuŋyoŋ,” damaŋ yoo “Ŋone ŋabeku emboŋ eme yauŋmoririine soine mane mukuru gogobi.” Oŋu.
10 Marasika kwa men God ana sabuw, baise boun kwa i ana sabuw. Marasika God ana kabeber men kwabai, baise boun i ana kabeber kwabai.
11 O yoro ogopune, Sombunde biŋe fukeru moreŋgo yoo kotuine mo gogobi, nonji ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarebemiŋ: Sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe sasabare einebi. Aŋi furuine furuine oiji maŋ-ŋaŋuŋ egu bosembeaiŋ ore jigo qaegobi.
11 Are au ofonah, kwa au’uwi kwa i nanawan naatu touman sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am! Men biya ana kok nabonawiyi imaim nakaifi. Nati biya ana kok i boun rakit na’atube, boro ayub hairi hiniyow.
12 Maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋore botugo eeboboŋaŋuŋ fiine akoŋ eba eku goinebi. Goineji ŋoŋo sembene bobo ŋiŋigo oŋuine buŋoji misembea ŋareegobi, yoŋoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru fuŋneŋaŋuŋ poretiŋ mane taniŋgabi mamanesuyaŋunji qopieiŋ. Mamanesuyaŋunji qopieko yoŋoyaŋunde agiburaŋyaŋuŋ eru mamane jibuyaŋuŋ ŋone mukuru maŋyaŋuŋ kerisieru Kristo fukeiŋ ore damaŋineo ŋoŋore eru Anutu miteŋ gaku gonimiŋ.
12 Eteni Sabuw matahimaim kwanakaifi gewas kwanama. Kwa isa boro bowabow kakafih sinafuyah hinarauw hinao, baise anamaramaim bowabow gewasin kwanasisinaf boro men isa tur ta hinao. Imih Baibatebat ana Veya God namamatabir. Kwa isa boro God ana merar hina hinabora’ara’ah.
13 Anutuji gogo burugako ŋiŋigo goineji siŋaŋ noreegobi. Ofonde tina osigagobi ine, ŋoŋo sosowo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Kiŋ eru gawana yoŋoji qoruŋaŋuŋ fukegobi, ŋoŋo yoŋore miyaŋuŋ reŋgaru goinebi.
13 Regah wabinamaim kwa kwayar’iy sabuw gagamih babahimaim kwanama. Gawan hai aiwob gagamin aiwob etei ukwarih,
14 Kaunsol eru komiti yoŋore miyaŋuŋ oŋuakoŋ reŋgaru goinebi. Yoŋoji ŋiŋigo eebobo sembene baegobi, yoŋore buŋo osoeru geoine bokirie yareegobiyoŋ, eebobo fiine baegobi, yoŋore tina miteŋ gaegobi. Anutuji ore eru gawman ŋiŋigo igodoŋ yabeme gogobi.
14 gawan sabuw iyab gawan ana ukwarin iyafarih hitit tafaram ta ta tekakaif, imih iyab bowabow kakafin tesisinaf boro hinabow baimakiy hinitih, baise iyab bowabow gewasin tesisinaf boro hinabora’ara’ahih.
15 Anuture maŋ aŋi oi iŋi pega: Kajegi ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri qaqouma goku ŋoŋore buŋo omaine omaine miegobi, ŋoŋo eebobo fiine eba eku oiji yoŋore mi bibiyaŋuŋ bojigabi buŋo mo gonimiŋ.
15 God ekokok kwa kwanasinaf gewas saife nati sabuw hai not meyemeye, boro hinanutanubamo hinama, aurih ef men ema’am boro isa tur kakafih hinao.
16 Anutuji sembenere witi gbedigone nikire ŋareme keŋgoroŋgabuŋ, ŋoŋo ore so eebobo posiine eba eku goinebi. Oŋu goinebiyoŋ, sembeneŋaŋuŋ kefaganimiŋgo ore iŋi so miinebi: “Witi gbedinoŋuŋ tomiri posiine (fri) gogobeneŋ.” Oŋu miku oo gbedigaru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi so boyobeinebi. Oŋu matayoŋ, Anuture mi reŋgaru kiŋaŋ qaegobi, ore so gbediine tomiri goinebi.
16 Kwa ama i sabuw roufamen na’atube kwanama, baise men nati roufamen ana yawasamaim kwama’am isan afair kwanab kakafin kwanasinaf, baise kwa i God ana’akir wairafihibe kwanama.
17 Ŋiŋigo sosowo oi araŋ ba yareru goinebi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo manji jojoko eyareku goinebi. Anuture buŋo egu odurekimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi. Kiŋ koito eru siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore manebi ropeko araŋ ba yareku goinebi. Oŋu.
17 Sabuw etei isah kwanakakaf. A ofonah baitumatumayah isah kwaniyabow kwanakakaf. Naatu aiwob hai ukwarin isan kwanakakaf.
18 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo sogunepuŋaŋunde buŋo rurumaŋgo raru araŋ sosowo bayareku goinebi. Maŋwomoji siŋaŋ fiine eŋareegobi, yoŋore akoŋ matayoŋ, pore ro furu eŋareegobi, yoŋo oŋuakoŋ poretiŋ araŋ ba yareku goinebi.
18 Kwa akir wairafi kakafemaim kwanayara’iy, a orot ukwarih fanah kwanab babahimaim kwanama, men gewasin isa isisinaf akisin fanah kwanab, baise iyab fokarin isa tisisinaf auman fanah kwanab.
19 Uri yoŋo Anuture mire so ŋiŋigo araŋ ba yareru gobi jibu fuŋine matayoŋ, omaine suroŋqoqo eyarebi joiserereŋ yameŋ keku maneku karieegobi, Anutuji oi ŋoneru furiine bokirieru mifia yareko kiwaqawaineke fukegobi.
19 Kwa anot tutufin etei God ana kokomaim kwabowabow naatu sabuw asir biyababan hinit nawawainabi isan, God boro nigegewasini.
20 Eebobo sembene ebi kobinji ŋabebi oi maneku karieru dimanimiŋ ine, ŋoŋo-ŋaŋunde uruŋu manebi ropena? Eebobo eebuŋ ore so ŋabebi tinabiŋeŋaŋuŋke so fukenimiŋ. Oŋu matayoŋ, eebobo fiine ebuŋ ore eru joiserereŋ bofukeru maneku karieru gonimiŋ ine, Anutuji ore furiine bokirieru mifia ŋareko kiwaqawaineke fukegobi.
20 Bo kakafin kwasisinaf isan hinarab nawawainabi ana gewasin boro abisa kwanab, baise gewasin kwanasinaf isan nawainabi kwabi’akir God boro nigegewasini.
21 Kristoji oŋuakoŋ ŋoŋore eru joiserereŋ maneru mosi fiine ŋaduya. Ore eru ŋoŋo iŋore kufu kadiine oi akoŋ boyoberu joiserereŋ maneku karieru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋu goku kiwaqawaineke fukenimiŋ.
21 Kwa afa’af kwabai i bai’akir isan, anayabin Keriso kwa isa i’akir ana bai’obaiyen yare saise i an efanin kwani’ufunun.
22 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Iŋoji agiburaŋ mo so baya eru iŋore mi bibiineone buŋo ikoikoine mo so wakiya.” Ŋoŋo buŋo ore so boyoberu ebi sagaiŋne.
22 “Bowabow kakafin men ta sinaf,
23 Ŋiŋigoji maŋqoqo buŋo fofoine Kristo kokoine mitebi mobeine mo so bokirieya. Joiserereŋ etebi maneru mobeine bomukuiŋgo ore so kepie yabeya. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo poretiŋ akoŋ mitariega, oŋu manesiŋ garu buŋoine iŋore meo ruaru mitariiŋ ore odigaya.
23 Hibi’i’iyab ana maramaim i men kafa’imo bai’iyab tur ta wan yi isah eomih, i bi’akir ana veya men hibiruwimih, baise ana nuhifot i God mutufor baibatiyenayan imaim yai.
24 Kristoji noŋunde ore yameŋ keku agiburaŋ ŋadi gaku eebobo posiine boyoberu gokimiŋ ore eru joiserereŋ maneya. Oi maneme Biŋe Quraŋgo pega ore so “Sakiine qabi wi fukeya ore eru Anutuji ŋoŋo bobiaŋ ŋabeya.” Fianimiŋgo ore “Iŋoyoŋe agiburaŋnoŋuŋ roru saki fuineo koboru” maripoŋgo roperu komeya. Ore eru ŋoŋo Kristore kamasi oŋuine fukeru joiserereŋ maneru kariebi fiine fukeiŋ. Agiburande eesoiji furu nobeko oo qoŋgbuŋ kamasi oŋu fukeru komekiine goinebeneŋ.
24 Keriso akisinamo ata kakafih i biyanamaim eabar onaf afe’enamaim yen, saise it bowabow kakafinane tanamorob naatu yawas mutuforomaim tanama, i ana fitamaim it iyawasit.
25 Rone ŋoŋo “Lama oŋuine tiŋtuŋ roware eru kosabasa gobuŋ.” Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo maŋ-ŋaŋunde siŋandeo kirieru wareru gogobi. Iŋoji ŋoŋo lama oŋuine dobu kipe nareto ŋonemaiŋ eŋareega. Oŋu.
25 Anayabin kwa bobaituw sheep na’atube ef kwasa’ir nanabin kwan, baise boun kwa buwi kwamatabir kwana Nabatanenayan naatu anun ana kaifenayan biyan kwatit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.