1 João 2

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 O kokopune, ŋoŋoji agiburaŋ egu enimiŋ ore buŋo yo quraŋgago. Oi quraŋgagoyoŋ, moji jibu agiburaŋ bana ine, keteŋ (defence) uje Raunoŋunji pe noreiŋ. Yesu Kristo iŋoji Mamainere maŋfuŋgo goku buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru enoreega.
1 Natunatu ayu iti fef akikirum, saise kwa bowabow kakafih men kwanasinafumih. Baise o yait bowabow kakafin inasisinaf na’at, Jesu Keriso ana Yawas Mutufurin Tamat nanamaim wasfafarit ebatabat boro nibaisit Tamah nifefeyan.
2 Keteŋ (defence) uje Raunoŋuŋ iŋoji agiburaŋnoŋunde furi fukeru keririke enoreya. Oi noŋunde agiburande akoŋ matayoŋ, moreŋgo sosowo noŋunde agiburaŋ oi oŋuakoŋ keririkeiŋ ore komeya. Oŋu.
2 I akisinamo biyan siboromih yai ata bowabow kakafih etei notawiyen, men it akisit baise tafaram wanawanan sabuw tutufin etei hai bowabow kakafin auman notawiyen.
3 Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaekimiŋ ine, oŋuine oo iŋo manegobeneŋ, oi soine maŋyoka tomiri mane mukugobeneŋ.
3 God ana ofafar tanabobosiyasiyar na’at, nati i ebiturobe it i anababatun God taso’ob.
4 Moji “Anutu manego,” miku mimipaŋ buŋoine so reŋgaru boyobeega, iŋoji iko buŋo mimi ŋiŋigo fukeme buŋo foriineji iŋore maŋgo so pega.
4 Naatu orot ta nao, “Ayu i God aso’ob,” baise ana ofafar men nabobosiyasiyar, nati orot i baifufuwenayan, dogoron wanawanan men turobe ema’am.
5 Matayoŋ, moji Anuture buŋo reŋgaru boyobeega, Anuture manjokoji fofori iŋore maŋ puseko kuririineke goga. Oŋuine oo Anutuke qakatoru moakoŋ gogobeneŋ, oi mane mukugobeneŋ.
5 Baise orot yait God ana tur nabobosiyasiyar, God ana yabow nati orot wanawanan i rusouw, nati’imaim boro tanaso’ob it i anababatun God nowan.
6 Moji “Anutuke qakatoru gogo,” miga, iŋo Yesuji eeboboine eya, ore so boyoberu eba eku goiŋ ore so fukega. Oŋuine so eba eku gome so sagaga. Oŋu.
6 Orot yait Keriso wanawananamaim ma narouw nao’o, gewasin nati orot i Jesu Keriso ma’ama’abe nama.
7 O yoro ogopune, nonji mimipaŋ buŋo gariine matayoŋ, mimipaŋ buŋo raŋgbaŋine fuŋfuŋgaineone pe ŋarega, oi quraŋga ŋarego. Mimipaŋ buŋo raŋgbaŋine ore Biŋe buŋo oi maneru go wapebuŋ.
7 Are au ofonah, iti obaiyunen tur kwa isa akikirum i men boubun. Baise atamanin marasika ana tur hio kwanowaraka.
8 Jibu ore mimiti gariine oi quraŋga ŋarego. Qisiriji mataeiŋ ore eko tatamare fori tamaeru sogueega ore mimipaŋ buŋo ore foriine Anutureo eru ŋoŋoreo totogo fukeru pega.
8 Baise boun i obaiyunen boubun kwa isa akikirum, tur anababatun i Keriso wanawananamaim hi’itin naatu boun kwa auman wanawanamaim ti’i’itin, anayabin gugumin i au’uf enan naatu marakaw anababatun i busurufika ekukusisiar.
9 Moji miineji “Tatamaineo gogo,” migayoŋ, ogoine rosi etega, iŋoji jikigaru qisiri maŋgo goga.
9 Orot yait marakawinamaim ma rouw eo baise taituwan ebifa’ifai, nati orot i boro’ika guguminamaim ema’am.
10 Moji ogoine manji jojoko eteega, iŋoji tatamainere maŋgo damaŋ so goko mosiineji goine agiburaŋ enimiŋ ore so kesoeega.
10 Orot yait taituwan ebiyabuw marakawinamaim ema’am, naatu i wanawananamaim boro men orot babin ta nabonawiy kakafin nasinafumih.
11 Oŋuyoŋ, moji ogoine rosi etega, iŋoji dabu eereo roqowareqo goku eeboboine qisiri maŋgo eega. Qisiriji jiŋoine bokobeko tiŋtuŋ eru goga ore uro raiŋ, oi iŋoyoŋe so mane mukuega. Mata.
11 Baise orot yait taintuwan ebifa’ifa’ih i guguminamaim ema’am naatu guguminamaim ereremor, i men so’ob menamaim enan. Anayabin gugumin kakafin iwa’an ebobogan.
12 O odumadepune, Yesuji komeru tinabiŋe yasogo roru goga ore eru Anutuji ŋoŋore agiburaŋ bokeru qofoso foreya. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego.
12 Natunatu kwa isa iti fef akikirum,
13 O mamapune, moji fuŋfuŋgaineone go wapega, ŋoŋo oi maneru go wapebuŋ. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. O ŋi jeŋoŋpune, ŋoŋo sembene Rauine gbiŋ eteru gogobi, ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. Odumadepune, ŋoŋo Mamanoŋunde fuŋne mane mukuru gogobi, ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego.
13 Tamai’inah kwa isa fef akikirum,
14 Mamapune, moji fuŋfuŋgaineone go wapega, ŋoŋo oi maneru go wapebuŋ wapegobi. Ore eru buŋo yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Ŋi jeŋoŋpune, ŋoŋo Anuture Biŋe buŋo maŋ-ŋaŋuŋgo ruabi sanaŋgaru dimako usuŋ-ŋaŋuŋke fukeru sembene Rauine gbiŋ eteru gogobi. Ore eru buŋo yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Oŋu.
14 Natunatu kwa isa akikirum,
15 Ŋoŋo morende eebobo sembene eru ya sosowo oo pega, ore aŋiine so maneinebi. Moji maŋineji morende eebobore aŋi manega ine, Mamanoŋunde manjokoji iŋore maŋgo so dimaga.
15 Tafaram isan men kwaniyabow, na’atube tafaram ana sawar auman men isah kwaniyabow. Baise tafaram isan kwanabiyabow, Tamat i men kwabiyabuwimih.
16 Morende eebobo oi iŋi: Ŋiŋigoji saki fuyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyobeegobi. Ya jiŋoyaŋunji ŋoneru ŋoneaŋi eru sase eegobi eru morende gogoyaŋuŋ ore bebero eru furarieru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Oi eru manjo goine oi Mamareone so wareega. Mata! Oi morende eebobo sembene fukega.
16 Sawar tutufin etei i tafaram nowan, abis sabuw hi’itah tekokok, naatu akisih hai kokomaim tisinaf kakafin emamatar. Imih tafaramamaim sawar iti sabuw hi’itah hai bai’o’orot erara’at. Baise sawar iti i men Tamatane enanamih iti i tafaram mowan.
17 Morende eeboboji benoŋ baiŋ eru ore aŋi sembene sembene oi oŋuakoŋ benoŋ banimiŋyoŋ, moji Anuture maŋ aŋi reŋgaru boyobeega, iŋoji qiŋ keru damaŋ tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ. Oŋu.
17 Tafaram wanawanan ana sawar sabuw tekokok etei boro hini’en. Baise orot yait God ana kok esisinaf boro nama wanatowan.
18 O kokopune, Kristore tife dimaku kiso eteiŋ, iŋoji damaŋ tatariineo fukeiŋ, oŋu mibi maneegobi. Buŋo ore so damaŋ yoo Kristore kisopu kokoineji fukeru dimagobi. Buŋo ore foriine oŋu fukeya ore eru damaŋ tatariinere maŋgo waperu gogobeneŋ, oŋu manegobeneŋ. Ore mogeine ogu.
18 Natunatu tafaram ana yomanin i na kabom, hio kwanowar Keriso ana kamabiy i boro nan, imih Keriso ana kamabiy moumurih maiyow iban boun hina hititaka. Imih itaban iti’imaim taso’ob mar yomanin i nakabom.
19 Kiso ŋiŋigo yoŋoji noŋunde kubuo akoŋ goku boke noberu rabuŋ. Maŋyaŋuŋ niŋoke sasaki kiperu mamanesiŋ kufufuŋ botunoŋuŋgo kosa goku totiebuŋ. Nonunde kufufuŋ foriine fukenobuŋ ine, noŋuŋke damaŋ so qakatobi moko gonobeŋ. Boke noberu taitai dimagobi, mosi oiji fuŋneyaŋuŋ iŋi noduko ŋoneru manegobeneŋ: Yoŋoreone moji niŋoke fofori moakoŋ so fukeru goya.
19 Iti sabuw i it ata kou’ay turin rowenatait tit, imih it taso’obaka nati sabuw i men it nowat anababatun. Anayabin it nowat na’at boro bairit tatama, baise hibihamiyitamaim it ebi’obiyit nati sabuw i men it nowat anababatun.
20 Yoŋoji taitai dimagobiyoŋ, Kristoji Moroine Tiriine yoŋore maŋ-ŋaŋuŋgo keseme bogunu baku dobe ŋabeko sosowo ŋoŋoji buŋo foriine mane mukuru gogobi.
20 Baise kwa i Anun Kakafiyin Keriso tafa yan isuwai re, imih kwa etei tur anababatun kwaso’ob.
21 Ŋoŋoji buŋo foriine so egu mane mukunimiŋ ore eru buŋo yo so quraŋga ŋarego. Ore eru matayoŋ, ŋoŋo buŋo foriine mane mukugobi eru buŋo foriineji buŋo ikoine mo kesosoeiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego.
21 Ayu kwa isa fef akikirum i men kwa tur anababatun so’oba’e kwama’am anot akikirumamih, en. Baise nati i kwa kwaso’obaka, naatu tur anababatunane boro men baifuwen ta nanamih, nati auman i kwa kwaso’obaka.
22 Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukegayoŋ, mo moji buŋo oi mugaga, iŋoji eadu bobo ŋiŋigo fukega. Iŋoji Kristore oka dimaku kiso eteru Mama eru Madeine oi moko muga yapeega.
22 Imih yait i baifufuwenayan? Orot yait nao Keriso i men Roubininenayan orotomih? Nati orot i Keriso ana kamabiy wairafin. Tamat God Natun hairi eyayaubih.
23 Moji Mamare Made mugaega, iŋoji Mamaine tomiri mo goga. Moji Madeine mifukeega, iŋoji Mama oŋuakoŋ bofukeru iŋoke goga.
23 Anayabin orot yait God Natun eyayaub, Tamah auman eyayaub. Baise orot yait God Natun ebaib Tamah auman boro nab.
24 Ŋoŋo Biŋe buŋo fuŋfuŋgaineone maneru wapebuŋ, oi maŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgaru dimaiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Biŋe buŋo maneru wapebuŋ, oiji maŋ-ŋaŋuŋgo dimaiŋ ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ qiŋ keru Mama eru Madeine yokoke qakatoru dimainebi.
24 Imih kwana’itin tur marasika kwanonowar kwanakaif gewas dogoromaim nama. Tur kwanakaif gewas kwa boro mar etei Jesu wanawananamaim kwanama naatu Tamah auman boro wanawanamaim nama.
25 Kristoji jojofo buŋo iŋi noreko pega, “Noke dimanimiŋ ine, gogo seŋgiŋbaŋgiŋineke ŋarebe tatariine tomiri sanaŋgaru gonimiŋ.”
25 Anayabin Jesu sawar ta baititamih eo’omatanit i yawas wanatowan boro nitit.
26 Goineji esoigaru tiŋtuŋ ba ŋareegobi, nonji yoŋore eru buŋo oi quraŋga ŋarego.
26 Ayu kwa isa iti fef akikirum i kwa abimatnuwi sabuw iyab hina kwa tibifufuwi isan.
27 Goineji tiŋtuŋ eegobiyoŋ, Kristoji Moro Tiriine ŋoŋore maŋgo keseme bogunu baku dobe ŋabeega. Moro Tiriine iŋoji maŋ-ŋaŋuŋgo qiŋ keru dimako so wirienimiŋ ine, ŋoŋoji qaqaji more so embimbiŋganimiŋ. Oi iŋi ore migo: Iŋore Moro Tiriineji eebobo fiinere buŋo sosowo qaji ŋareeiŋ. Bogunu baku dobe ŋabeega, oi ya ikoine mo matayoŋ, mamane buŋo foriine akoŋ fukeega. Ore eru buŋo foriine qaji ŋareya ore so buŋoine sosowo reŋgaru Kristoke damaŋ so qakatoru dimainebi.
27 Baise kwa tafamaim Keriso Anunin Kakafiyin isuwai re’ere i ema’am. Imih kwa boro men yait ta ni’obaiyimih. Anayabin Anun Kakafiyin sawar etei ebi’obaiyi i turobe, men ta baifuwenamih. Imih abisa Anun kakafiyin ebi’obaiyi i kwanabosiyasiyar Keriso wanawananamaim kwanama.
28 O kokopune, ŋoŋo Kristoke qiŋ keru qakatoru dimainebi. Iŋoke dimaku gobeneŋ moke fukeiŋ, damaŋ oo so yobe nobeko mimigaŋgaŋ paio so kamieru rakimiŋyoŋ, soine iŋore jiŋoo koimo paio samarieru dimainebeneŋ.
28 Natunatu Keriso wanawananamaim mar etei kwanama, saise i nabirerereb ana veya it boro koufair auman tanatit, naatu boro men tanibiya’ohow tanawa’iramih.
29 Kristoji posiine fukega, ŋoŋoji buŋo oi mane mukugobi ine, buŋo yo oŋuakoŋ soine mane taniŋganimiŋ: Ŋiŋigo sosowoji eebobo posiine baegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anutureone fukeru iŋore odumade fukegobi. Oŋu.
29 Kwa etei kwaso’ob Keriso ana ef i mutufor, imih orot yait ef mutufor esisinaf kwanaso’ob nati orot i Godane tufuw maiye.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 João 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.