Provérbios 10
mkw (MKW) vs NTLH
1 Bingana ya Salomo.
1 O filho sábio é a alegria do seu pai, mas o filho sem juízo é a tristeza da sua mãe.
2 Bimvwama yina ba ke kuzwaka na banzila ya yimbi kele ve na ndandu, kaka ni ludedomo ke kuulaka na lufwa.
2 Aquilo que se consegue com desonestidade não serve de nada, mas a honestidade livra da morte.
3 Yave ke bikaka ve ti muntu ya kudedama kufwa nsatu, kasi yandi ke yiminaka bantu ya yimbi bima yina bawu ke vwandaka na yawu nsatu.
3 O Senhor Deus não deixa que os bons passem fome, mas impede os maus de conseguirem o que tanto querem.
4 Muntu yina ke na bubolo ke bendaka bumputu, kasi maboko yina ke salaka mingi ke nataka kimvwama.
4 O preguiçoso fica pobre, mas quem se esforça no trabalho enriquece.
5 Muntu yina ke yonzikaka na ntangu ya kuyonzika kele mwana ya mayela, kasi mwana yina ke lalaka na ntangu yina ba ke yonzikaka ke talisaka nsoni.
5 Quem tem juízo colhe no tempo certo, mas quem dorme na época da colheita passa vergonha.
6 Lusakumunu kele na zulu ya yintu ya muntu ya kudedama, kasi yinwa ya bantu ya yimbi ke basisaka kaka mambu ya yimbi.
6 Os bons são abençoados. As palavras dos maus escondem a sua violência.
7 Mambu yina ke bikaka muntu ya kudedama kele lusakumunu, kasi bankumbu ya bantu ya yimbi ke zimbanaka.
7 Os bons serão lembrados como uma bênção, porém os maus logo serão esquecidos.
8 Muntu yina ke na mpeve ya ndwenga ke ndimaka bantumunu, kasi muntu yina ke zonzaka mambu ya mpamba-mpamba ke kubwa yandi mosi.
8 Quem tem juízo aceita os bons conselhos; quem não tem cuidado com o que diz acaba na desgraça.
9 Muntu yina ke tambulaka na kusungama nyonso ke tambulaka na lukengolo, kasi muntu yina ke landaka banzila ya kutengama ke vwanda ve ya kubumbama.
9 A pessoa honesta anda em paz e segurança, mas a desonesta será desmascarada.
10 Muntu yina ke bumbaka butsyelika na bampangi ke talisaka bawu mpasi, kasi muntu yina ke zonzilaka bawu na butsyelika ke pesaka kizunu.
10 Quem esconde a verdade causa problemas, mas quem critica com franqueza trabalha pela paz.
11 Yinwa ya muntu ya kudedama kele yinto ya luzingu, kasi yinwa ya bantu ya yimbi ke basisaka mambu ya yimbi.
11 As palavras dos bons são uma fonte de vida, mas as palavras dos maus escondem a sua violência.
12 Kuyina ke salaka ti bantu kuswana, kasi luzolo ke fukaka mambu nyonso ya yimbi.
12 O ódio provoca brigas, mas o amor perdoa todas as ofensas.
13 Ndwenga kele na yinwa ya muntu ya mayela, kasi ba ke kubikaka bikoti samu na kizoba.
13 A pessoa sábia diz palavras de sabedoria, mas aquela que não tem juízo precisa ser castigada.
14 Bantu ya ndwenga ke kebaka luzabu ya bawu mutindu kimvwama, kasi mambu ya bantu yina ke na buzoba ke bwisaka bawu na nswalu.
14 Os sábios guardam todo o conhecimento que podem, mas o tolo, quando fala, logo traz desgraça.
15 Kimvwama ya mvwama kele mutindu mbanza ya kutungama na bibaka ya lukengolo, kasi bumputu ke bwisaka bantu yina ke na kima ve.
15 A riqueza protege os ricos, e a pobreza destrói os pobres.
16 Difuta ya muntu ya kudedama ke pesaka yandi luzingu, musendo ya muntu ya yimbi ni kusala masumu.
16 O trabalho dos bons produz vida, mas o resultado do pecado é somente mais pecado.
17 Muntu yina ke ndimaka malongi ke tambulaka na nzila ya luzingu, kasi muntu yina ke losaka bankebosolo ke zimbanaka nzila.
17 Aquele que aceita ser repreendido anda no caminho da vida, mas quem não aceita cai no erro.
18 Muntu yina ke bumbaka kuyina ya yandi, yandi ke zonzaka luvunu, muntu yina ke vuninaka bantu mambu, yandi kele kizoba.
18 Com as suas palavras, o mentiroso esconde o seu ódio; quem espalha mexericos não tem juízo.
19 Kuzonza mingi ke bwisaka na masumu, kasi muntu yina ke zabaka na kukanga yinwa ya yandi, yandi ke na mayela.
19 Quanto mais você fala, mais perto está de pecar; se você é sábio, controle a sua língua.
20 Yinwa ya muntu ya kudedama kele muntindu palata ya kitoko, kasi mambu yina ke katukaka na ntima ya bantu ya yimbi kele mfunu ve.
20 As palavras dos bons são como a prata pura; as ideias dos maus não têm valor.
21 Mambu ya muntu ya kudedama ke na ndandu samu na bantu mingi, kasi bantu ya buzoba ke kufwaka na buzoba ya bawu.
21 As palavras dos bons fazem bem a muita gente, mas a falta de juízo leva à morte.
22 Ni Lusakumunu ya Yave ke mvwamisaka, mpe nyonso yina muntu ke salaka ke bwelaka ata kima.
22 A bênção do Senhor Deus traz prosperidade, e nenhum esforço pode substituí-la.
23 Kusala yimbi kele mutindu kusakana samu na kizoba, kusadila ndwenga kele mutindu kusakana samu na muntu ya mayela.
23 Para o malvado, fazer o mal é divertimento, mas a pessoa sensata encontra prazer na sabedoria.
24 Mambu yina muntu ya yimbi ke kimaka, ni yawu ke kuminaka yandi, kasi mambu yina bantu ya kudedama ke vwandaka na yawu nsatu, bawu ke kuzwaka yawu.
24 Quando o mau tem medo de alguma coisa, é isso mesmo o que lhe acontece, mas a pessoa direita consegue o que deseja.
25 Ntangu kitembo ya ngolo ke luta, muntu ya yimbi mpe ke zimbana! Kasi muntu ya kudedama kele mutindu lufulu ya bantangu nyonso.
25 Vem a tempestade e acaba com os maus, porém os honestos continuam sempre firmes.
26 Mutindu ke vwandaka maza ya nsa na meno, to mulinga na meso, ni mutindu yina mpe kele muntu ya bubolo na ntadisi ya muntu yina me fidisa yandi na kisalu.
26 Nunca mande um preguiçoso fazer alguma coisa; ele será tão irritante como vinagre nos dentes ou fumaça nos olhos.
27 Kuzitisa Yave ke bwelaka bilumbu ya luzingu, kasi lutangu ya bamvula ya luzingu ya bantu ya yimbi ke kuluka.
27 Quem teme o Senhor tem vida longa, porém os maus morrem antes do tempo.
28 Kivuvu ya bantu ya kudedama ke pesaka bawu kyese, kasi kivuvu ya bantu ya yimbi ke pesaka bawu ata kima.
28 A esperança dos bons traz alegria, mas os planos dos maus dão em nada.
29 Banzila ya Yave kele lukengolo samu na bantu ya kusungama, kasi na bantu ya yimbi, yawu kele mwangusulu.
29 O Senhor protege os bons, mas causa a desgraça dos que fazem o mal.
30 Muntu ya kudedama ke ninganaka ata fyoti ve, bantu ya yimbi ke zingilaka ve na ntoto.
30 As pessoas direitas estarão sempre em segurança, porém os maus não terão onde morar.
31 Yinwa ya muntu ya kudedama ke basisaka ndwenga, kasi ba ke zenga ludimi ya muntu ya luvunu.
31 As pessoas honestas dizem coisas sábias; quem diz coisas perversas recebe um terrível castigo.
32 Yinwa ya muntu ya kudedama ke basisaka mambu ya mbote, kasi yinwa ya bantu ya yimbi ke basisaka mambu ya yimbi.
32 Os homens direitos sabem dizer coisas agradáveis, porém os maus estão sempre ofendendo os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.