Números 11

mkw (MKW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kilumbu mosi, bana ya Isayeli vwandaka yawula mingi na ntadisi ya Yave. Ntangu Yave kuwaka kuyawula yina, yandi dasukaka. Tiya ya Yave lemaka na kati ya bawu mpe yokaka mwa ndambu ya nsuka ya kivwandu.
1 Por estarem passando por muitas dificuldades, os israelitas começaram a se queixar a Deus, o Senhor . Quando o Senhor ouviu as suas reclamações, ficou irado e fez cair fogo em cima deles. O fogo queimou no meio deles e destruiu uma ponta do acampamento.
2 Bantu lookaka na sika ya Moyize. Moyize sambilaka Yave mpe tiya kufwaka.
2 Então o povo gritou, pedindo socorro a Moisés; Moisés orou ao Senhor , e o fogo se apagou.
3 Ba pesaka kisika yina nkumbu Tabela, yina zola kutuba «tiya ya nene», samu ti tiya ya Yave lemaka na kati ya bawu.
3 Aí puseram naquele lugar o nome de Taberá porque ali o fogo do Senhor havia queimado no meio deles.
4 Na kati ya bana ya Isayeli, ya vwandaka na nkonga ya bantu yina vwandaka zyeta na bawu. Bawu vwandaka ya kufuluka na bansatu ya mutindu na mutindu. Na yina, bawu mosi bana ya Isayeli bandaka dyaka na kudila. Bawu vwandaka tuba: «Aa! Nani ke pesa kwandi beto mbisi ya kudya?
4 Havia estrangeiros viajando com os israelitas. Eles estavam com muita vontade de comer carne, e até mesmo os israelitas começaram a reclamar, dizendo: — Ah, se tivéssemos um pouco de carne para comer!
5 Beto ke na kubambuka moyo na bambisi ya maza yina beto vwandaka kudya na Ngipiti ya pamba, na bakonkombe, bapaseteke, bapwalo, ba-onyon mpe ba-aye.
5 No Egito comíamos quanto peixe queríamos, e era de graça. E que saudades dos pepinos, dos melões, das verduras, das cebolas e dos alhos!
6 Kasi na ntangu yayi, beto ke na kufwa nsatu, ata kima mosi ke dyaka ve. Kaka ni mane ke na kutalana na meso ya beto.»
6 Mas agora acabaram-se as nossas forças. Não há mais nada para comer, e a única coisa que vemos é esse maná !
7 Mane kele mutindu bambuma ya yinti yina ba ke bokilaka koleyande. Yawu kele na kifwani ya mwa yinti ya bedelyume.
7 (O maná era parecido com pequenas sementes brancas, meio amareladas. Ele caía durante a noite, com o orvalho. No dia seguinte de manhã, o povo ia apanhá-lo em volta do acampamento. Eles o moíam em moinhos ou o socavam em pilões, cozinhavam numa panela e faziam pães achatados que tinham gosto de pão assado com azeite.)
8 Bana ya Isayeli vwandaka mwangana na kwendaka lokota yawu. Ba vwandaka nika yawu na matadi to kututa yawu na bitutulu. Ba vwandaka lamba yawu na banzungu to kusadila yawu bagalete. Na kati ya yinwa, yawu vwandaka mutindu biskwi yina ba me lamba na mafuta.
8 — ausente —
9 Na mpimpa, ntangu kinoko vwandaka kubwa na kivwandu, mane mpe vwandaka kubwa.
9 — ausente —
10 Moyize kuwaka bantu vwandaka dila, muntu-muntu na dikanda ya yandi, na mwelo ya yinzo ya yandi. Na yina, Yave dasukaka mingi, mpe Moyize talaka yawu yimbi.
10 Então Moisés ouviu o choro do povo. Cada família chorava na entrada da sua barraca. O Senhor ficou muito irado . E Moisés também ficou aborrecido
11 Yandi tubaka na Yave: «Samu na yinki nge ke na kutalisa munu mpasi, munu kisadi ya nge? Samu na yinki mu me kuzwa ve bumbote na meso ya nge? Samu na yinki nge me pesa kwandi munu kiyeko ya bantu nyonso yayi?
11 e disse a Deus, o Senhor : — Por que me tens tratado tão mal? Por que estás aborrecido comigo? Por que me deste um trabalho tão pesado de dirigir todo este povo?
12 Ni munu muntu nataka kivumu ya bantu yayi nyonso? Ni munu muntu butaka bawu samu ti nge tuba na munu ti: “Nata bawu na ntulu mutindu mama ke natinaka mwana yina ke ntete na mabene”? Mu nata bawu tii na yinsi yina nge salaka nsilulu ya kupesa na bankooko ya bawu?
12 Eu não fiz este povo, nem dei à luz esta gente! Por que me pedes que faça como uma babá e os carregue no colo como criancinhas para a terra que juraste dar aos seus antepassados?
13 Wapi kisika mu ke kuzwa mbisi ya kupesa na bantu nyonso yayi? Samu ti bawu ke na kwizaka dila na sika ya munu na kutubaka: “Pesa beto mbisi yina beto ke kudya!”
13 Onde poderia eu conseguir carne para dar a todo este povo? Eles vêm chorar perto de mim e dizem que querem comer carne.
14 Munu mosi, mu ke lenda ve na kunata bantu nyonso yayi. Bawu me lutila dema samu na munu.
14 Eu sozinho não posso cuidar de todo este povo; isso é demais para mim!
15 Samu ti nge ke na kubakila munu mutindu yayi, mulemvo ya nge, kufwa kwandi munu. Kana nge me lakisa munu bumbote ya nge, kubika ve ti mpasi ya mutindu yayi kukwamisa dyaka munu.»
15 Se vais me tratar desse jeito, tem pena de mim e mata-me! Se gostas de mim, não deixes que eu continue sofrendo deste jeito!
16 Yave tubaka na Moyize: «Kutikisa samu na munu makumi ya babakala na kati ya bakuluntu ya Isayeli. Ya fwana kuvwanda bayina nge me zaba ti ba kele bakuluntu, mpe bisoniki. Nata bawu na Yinzo ya Mbwabanu. Bawu kutelama kuna kintwadi na nge.
16 O Senhor Deus respondeu a Moisés: — Reúna para mim setenta homens, que você sabe que são líderes, entre os mais respeitados do povo de Israel; leve-os até a
17 Mu ke kulumuka kuna mpe mu ke mokana na nge. Mu ke baka mwa ndambu ya mpeve yina kele na zulu ya nge mpe mu ke tula yawu na zulu ya bawu, samu ti bawu kunata kintwadi na nge kiyeko ya bantu. Na yina, nge ke vwanda dyaka ve nge mosi na kunata yawu.
17 Então eu descerei e falarei com você ali; tirarei uma parte do Espírito que lhe dei e darei a eles, para que o ajudem no pesado trabalho de cuidar do povo. Assim, você não precisará fazer isso sozinho.
18 Zonza na bantu mutindu yayi: beno vwanda ya kuvedila samu na kilumbu ya mbasi. Beno ke kudya mbisi, samu ti beno me dila na ntadisi ya Yave ntangu beno vwandaka tuba: “Nani ke pesa beto mbisi ya kudya? Beto vwandaka ya beto mbote na Ngipiti!” Yave ke pesa beno mbisi mpe beno ke kudya yawu.»
18 Agora diga ao povo o seguinte: “Purifiquem-se para amanhã; vocês vão comer carne. O Senhor ouviu vocês chorando e dizendo que queriam carne e que passavam bem no Egito. Por isso o Senhor lhes dará carne, e vocês a comerão.
19 «Beno ke kudya yawu kaka na kilumbu mosi ve, to na bilumbu zole, bilumbu tanu, bilumbu kumi, to bilumbu makumi zole.
19 E não comerão só um dia, nem dois, nem cinco, nem dez, nem vinte,
20 Kasi beno ke kudya yawu ngonda ya muvimba, tii ntangu yawu ke basika beno na bambombo, tii ntangu yina beno ke yina yawu. Samu ti beno mangaka Yave yina kele na kati-kati ya beno mpe beno me dila na ntadisi ya yandi ntangu beno vwandaka tuba: “Samu na yinki beto me basika kwandi na yinsi ya Ngipiti?”»
20 mas durante um mês inteiro, até que saia pelos seus narizes, e vocês ficarem com nojo. Pois vocês rejeitaram o Senhor , que está no meio de vocês, e se queixaram, dizendo que nunca deveriam ter saído do Egito.”
21 Moyize vutulaka: «Bantu yayi me zungidila munu kele mafunda bankama sambanu (600 000) ya binwani yina ke nwanaka na kwendaka tambula na makulu. Mpe nge ke na kutuba ti nge ke pesa bawu mbisi yina bawu ke kudya ngonda ya muvimba!
21 Moisés disse: — Estou levando seiscentos mil homens, e tu dizes que vais dar a essa gente carne para comer o mês inteiro?
22 Ba ke kufwa samu na bawu mameme, bankombo na bangombe samu ti yawu kulungila bawu? Ba ke kutikisa samu na bawu bambisi nyonso ya mubu samu ti yawu kulungila bawu?»
22 Onde haveria tantas ovelhas e vacas para matar a fim de que todos ficassem satisfeitos? Será que todos os peixes do mar juntos poderiam alimentar essa gente?
23 Yave vutulaka na Moyize: «Nge ke na kubanza ti diboko ya Yave kele nkufi? Ntangu yayi, nge ke tala kana mambu yayi mu ke na kutubila nge ke salama, to yawu ke salama ve.»
23 Porém o Senhor Deus respondeu a Moisés: — Será que eu tenho tão pouco poder? Agora mesmo você verá se o que eu disse vai acontecer ou não.
24 Moyize basikaka mpe kwendaka zonza na bantu mambu yina Yave tubaka. Yandi kutikisaka makumi ya bakuluntu ya Isayeli. Yandi telemisaka bawu na balweka nyonso ya Yinzo.
24 Então Moisés saiu e contou ao povo o que o Senhor tinha dito. Ele reuniu setenta líderes do povo e os pôs ao redor da Tenda.
25 Yave kulumukaka na kati ya dituti mpe zonzaka na Moyize. Yandi bakaka mwa ndambu ya mpeve yina vwandaka na zulu ya Moyize, mpe yandi tulaka yawu na zulu ya makumi ya bakuluntu yango. Kaka na ntangu yina mpeve bwidilaka bawu, bawu bandaka na kututuka. Kasi bawu tatamanaka ve.
25 Aí o Senhor desceu na nuvem e falou com ele. Deus tirou uma parte do Espírito que tinha dado a Moisés e deu aos setenta líderes. Quando o Espírito veio sobre eles, eles começaram a falar alto como profetas ; porém isso durou pouco tempo.
26 Ya vwandaka na bantu zole yina bikanaka na kivwandu. Mosi, nkumbu ya yandi vwandaka Eledade mpe ya nkaka, Medade. Mpeve kwendaka bwidila bawu. Samu ti bawu mpe ba vwandaka na lutangu ya bayina ba sonikaka, kasi bawu kwendaka ve na Yinzo ya longo. Bawu bandaka na kututuka kuna na kivwandu.
26 Dois dos setenta líderes ficaram no acampamento e não foram até a Tenda Sagrada. Um se chamava Eldade, e o outro, Medade. O Espírito veio sobre eles, e eles também começaram a falar alto como profetas.
27 Ditoko mosi kimaka mbangu na kwenda zabisa na Moyize ti: «Eledade na Medade ke na kututuka kuna na kivwandu.»
27 Então um rapaz foi correndo contar que Eldade e Medade estavam profetizando no acampamento.
28 Yeswa mwana ya Nune, yina vwandaka kilandi ya Moyize kubanda buntwenya, yandi lookaka: «Moyize, mfumu ya munu, kabikisa bawu!»
28 Aí Josué, filho de Num, que desde a sua mocidade era auxiliar de Moisés, foi logo dizendo: — Moisés, meu chefe, não deixe que eles façam isso!
29 Moyize vutulaka: «Nge ke na kusala kimbanda samu na munu? Ya zolaka vwanda mbote kana bantu nyonso ya Yave vwandaka mimbikudi, kana Yave tulaka mpeve ya yandi na zulu ya bawu nyonso!»
29 Moisés respondeu: — Por que você está preocupado com os meus direitos, quando eu é que deveria estar? Eu gostaria que o
30 Na manima, Moyize vutukaka na kivwandu, yandi na bakuluntu ya Isayeli.
30 Depois Moisés e os setenta líderes do povo de Israel voltaram para o acampamento.
31 Yave fidisaka mupepe yina nataka bandeke katuka na mubu. Yawu kwizaka bwisa yawu na kivwandu nyonso mpe na balweka nyonso ya yawu. Na balweka nyonso, nge fwana kutambula kilumbu ya muvimba samu na kukuma tii na ndilu ya kisika yina kubwaka bandeke yango. Bandeke vwandaka ya kutentasana na kitezo ya Bakude zole.
31 De repente, o Senhor mandou um vento que trouxe do mar bandos de codornas. Elas caíram no acampamento e em volta, em todas as direções, a uma distância de uns trinta quilômetros; e cobriram o chão em montes de quase um metro de altura.
32 Na kilumbu ya muvimba yina, na mpimpa mpe na kilumbu yina landaka, bantu vwandaka lokota bandeke. Kitezo ya kulutila fyoti yina muntu lendaka lokota vwandaka ya Ba Omele kumi. Bawu tandaka bandeke yango na ngaanda ya kivwandu, na balweka nyonso.
32 Assim, todo aquele dia, toda aquela noite e todo o dia seguinte o povo trabalhou catando codornas; ninguém juntou menos de mil quilos. E espalharam as codornas ao redor do acampamento para secar.
33 Mbisi vwandaka ntete na bayinwa, bawu vwandaka nabunu ba mina yawu, Yave dasukilaka bawu. Yave pesaka bantu kiyoolo ya ngolo.
33 Quando ainda havia muita carne para comer, o Senhor ficou irado com o povo e os castigou com uma terrível epidemia, que matou muita gente.
34 Ba pesaka kisika yina nkumbu Kibelote-Atava, yina zola kutuba «Mpyema ya bizola-zola». Samu ti ni na kisika yina ba kundaka bantu yina vwandaka bizola-zola mingi.
34 Por isso puseram naquele lugar o nome de Quibrote-Ataavá, que quer dizer “As Sepulturas do Desejo”; pois ali foram sepultadas as pessoas que estavam loucas de vontade de comer carne.
35 Bantu ya Isayeli bikaka Kibelote-Atava samu na kukwenda na Aselote. Bawu kwendaka pema na Aselote.
35 Depois os israelitas foram até Hazerote e acamparam ali.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Números 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.