Neemias 13
mkw (MKW) vs VC
1 Na ntangu yina, ya vwandaka kilumbu mosi, ba tangilaka bantu nyonso mambu ya dibuku ya Moyize, ni kuna ba talaka ti, ya vwandaka ya kusonama mutindu yayi: Ba-Amone na ba-Mowabe fwana kukota ata fyoti ve na nkonga ya bantu ya Nzambi,
1 Naquele tempo, por ocasião de uma leitura pública do livro deMoisés, descobriu-se um texto no qual se dizia que o amonita e o moabita jamais deviam ingressar na assembléia de Deus,
2 samu ti, bawu yambaka mbote ve bana ya Isayeli, bawu pesaka ve bawu madya na maza. Ba-Mowabe futaka Balame, samu na kusiinga bawu. Kasi Nzambi ya beto sobaka nsiingulu yango na lusakumunu.
2 porque não tinham vindo ao encontro dos filhos de Israel com pão e água, e haviam contratado Balaão para amaldiçoá-los - maldição que nosso Deus mudara em bênção.
3 Ntangu ba kuwaka Musiku yina, ba katulaka banzenza na kati ya bana ya Isayeli.
3 Logo que se ouviu a leitura dessa lei, excluíram de Israel todos os elementos estrangeiros.
4 Mambu yayi salamaka, samu ti na bilumbu yina lutaka, Elyasibe, nganga-Nzambi, yina vwandaka na kiyeko ya bivinga ya Yinzo ya Nzambi ya beto, yandi vwandaka muntu ya dikanda ya Tobya.
4 Antes disso, o sacerdote Eliasib, intendente dos depósitos da casa de nosso Deus, e parente de Tobias,
5 Yandi bongisaka kivinga ya nene samu na Tobya, na kisika yina ba vwandaka bumba minkayulu ya madya ya bilanga, maaka ya nsunga ya mbote, bima nyonso yina bawu vwandaka sadila na Yinzo ya Nzambi, dime ya bambuma ya faline, dime ya vinu ya malu-malu, dime ya mafuta ya malu-malu, bima yina ba tumisaka samu na ba-Levi, samu na miyimbidi, mpe samu na bankebi ya myelo, mutindu mosi mpe kikunku samu na banganga-Nzambi.
5 colocara à disposição deste último uma grande sala, onde se depositavam até então as oferendas, o incenso, os utensílios, o dízimo do trigo, do vinho e do azeite, a taxa dos levitas, dos cantores e porteiros e as ofertas devidas aos sacerdotes.
6 Ntangu mambu nyonso yayi vwandaka salama, mu vwandaka ve na Yelusalemi. Na mvula ya makumi tatu na zole ya kintinu ya Aletazelezese, ntinu ya Babilone, mu vutukaka na sika ya ntinu. Na manima ya mwa bilumbu, mu lombaka na ntinu muswa ya kubika yandi.
6 Quando fazia tudo isso, eu não estava mais em Jerusalém; porque no trigésimo segundo ano do reinado de Artaxerxes, rei de Babilônia, fui ter com o rei.
7 Mu vutukaka na Yelusalemi mpe mu bakulaka yimbi yina Elyasibe salaka samu na Tobya, na kupesa yandi kivinga na kati ya lupangu ya Yinzo ya Nzambi.
7 Decorrido algum tempo, voltei a Jerusalém com a aquiescência do rei, e tive conhecimento do mal que havia cometido Eliasib em favor de Tobias, colocando-lhe à disposição uma sala nos átrios da casa de Deus.
8 Dyambu yayi salaka munu mpasi mingi. Na yina, mu tumisaka ba basisa bima ya Tobya nyonso na ngaanda.
8 Fiquei grandemente indignado. Mandei tirar para fora do quarto todo o mobiliário de Tobias,
9 Mu tumisaka ti ba vedisa bivinga mpe mu tubaka ti ba vutula na bivinga yina bima ya Yinzo ya Nzambi, minkayulu ya madya ya bilanga, na maaka ya nsunga ya mbote.
9 ordenei que purificassem a sala, e fiz recolocar os utensílios da casa de Deus, as oferendas e o incenso.
10 Mu kwizaka zaba mpe ti ba pesaka ve ba-Levi kikunku ya bawu, mpe miyimbidi yina vwandaka sala na kati ya Yinzo ya Nzambi, bawu kimaka ya bawu, konso muntu vutukaka na bwala ya yandi.
10 Soube também que as dádivas devidas aos levitas não lhes tinham sido entregues, e que os levitas e os cantores encarregados do serviço tinham se retirado cada um para as suas terras.
11 Na yina, mu ngalaka bamfumu ya mbanza na kutuba: «Samu na yinki beno me bika Yinzo ya Nzambi?» Mu kutikisaka ba-Levi na miyimbidi, mpe mu vutulaka bawu konso muntu na kisika ya yandi ya kisalu.
11 Censurei os magistrados e disse-lhes: Por que foi abandonada a casa de Deus? Depois reuni os levitas e cantores, e os recoloquei em seus postos.
12 Bantu nyonso ya Yuda nataka dime ya bambuma ya faline, ya vinu ya malu-malu, mpe ya mafuta ya malu-malu, samu na kutula yawu na bibumbulu.
12 Então todo o Judá trouxe para os armazéns o dízimo do trigo, do vinho e do óleo.
13 Mu soolaka nganga-Nzambi Selemya, na Sadoke mulongisi ya Misiku, na Pedaya mosi kati ya ba-Levi, samu ti bawu kukengidila bibumbulu. Pene-pene ya bawu, mu tulaka mpe Anane, mwana ya Zakule, mwana ya Matanya, samu ti bawu vwandaka talana mutindu bantu ya kukwikama. Ni bawu vwandaka na kiyeko ya kukabulaka bikunku na bampangi ya bawu.
13 Confiei a intendência dos armazéns ao sacerdote Selemias, ao escriba Sadoc, e a Fadaías, um dos levitas, com o seu auxiliar Hanã, filho de Zacur, filho de Matanias, porque tinham reputação de integridade. Foram encarregados de fazer a distribuição aos seus irmãos.
14 Mu sambilaka: «Nzambi ya munu, bambukila munu moyo, samu na nyonso yina. Kuzimbana ve kukwikama yina mu me vwanda na yawu samu na Yinzo ya Nzambi ya munu mpe samu na kisalu ya yawu.»
14 Recordai-vos de mim, ó meu Deus, que fiz tudo isso, e não apagueis de vossa memória os atos de piedade que fiz pela casa de meu Deus e por seu culto.
15 Kaka na bilumbu yina, mu talaka na Yuda bantu yina vwandaka kamuna vinu na kilumbu ya Saba. Bawu vwandaka nata matiti ya bambuma, bawu vwandaka tula mpe na zulu ya bambuluku, vinu, bambuma ya vinu, bafike na mifuna ya mutindu na mutindu, samu na kunata yawu na Yelusalemi na kilumbu ya Saba. Mu ngalaka bawu na ntangu yina, bawu vwandaka tekisa bima ya bawu na kilumbu ya Saba.
15 Na mesma época, encontrei em Judá homens que pisavam uvas durante o sábado, carregavam molhos, e transportavam em jumentos vinho, uva, figos, e toda a espécie de fardos, levando-os para Jerusalém em dia de sábado. Admoestei-os então a respeito do dia em que vendiam os seus produtos.
16 Bantu ya Tile, yina vwandaka zinga kuna, bawu vwandaka nata bambisi, na bima ya mutindu na mutindu, yina bawu vwandaka tekisa na bantu ya Yuda mpe na kati ya Yelusalemi, na kilumbu ya Saba.
16 Havia também alguns de Tiro, estabelecidos na cidade, que traziam peixes e toda espécie de mercadorias, que vendiam em dia de sábado aos judeus, em Jerusalém.
17 Mu ngalaka bantwadisi ya Yuda na kutuba: «Yayi wapi mutindu ya mambu ya yimbi, beno ke na kusala? Beno ke na kusumuna kilumbu ya Saba.
17 Dirigi-me aos importantes de Judá: Procedeis muito mal, profanando o dia do sábado.
18 Bankooko ya beno mpe salaka mutindu yina. Ni yawu yina, Nzambi ya beto me sala ti, beto na mbanza yayi kuvwanda na kati ya mpasi nyonso yayi. Kasi beno, mutindu beno ke na kusumuna kilumbu ya Saba, beno ke na kubwela dyaka nkele ya Nzambi, samu na Isayeli!»
18 Vossos pais faziam o mesmo; e foi por isso que Deus fez cair todas essas desgraças sobre vós e sobre esta cidade. E vós ireis acender sua cólera contra Israel, profanando o sábado?
19 Ntangu bwisi bandaka na kuyila, mu tumisaka ti, ba kanga myelo ya Yelusalemi tekila Saba kubanda. Mu tumisaka ti, ba fungula yawu ve tii na manima ya Saba. Mu tulaka ndambu ya bisadi ya munu kuna na myelo, samu ti ata mufuna mosi kukota ve na kilumbu ya Saba.
19 Em conseqüência, logo que as portas de Jerusalém foram cobertas pela sombra, antes do sábado, mandei que se fechassem as portas e só as abrissem depois do sábado. Ademais, coloquei nas portas alguns dos meus homens, a fim de impedir que qualquer mercadoria entrasse no dia do sábado.
20 Bantu ya mumbungu, na bayina vwandaka tekisa bima ya mutindu na mutindu, bawu lutisaka mpimpa mbala mosi to zole na ngaanda ya Yelusalemi.
20 Então os negociantes e vendedores de toda espécie de produtos passaram uma ou duas vezes a noite fora de Jerusalém.
21 Mu kebisaka bawu na kutuba: «Samu na yinki beno ke na lutisa mpimpa na mantwala ya bibaka? Kana beno meka dyaka, mu ke kangisa beno!» Kubanda kilumbu yina, bawu vwandaka kwiza dyaka ve na kilumbu ya Saba.
21 Interroguei-os: Por que passais a noite diante das muralhas? Se recomeçardes, mandar-vos-ei castigar. Cessaram então de vir durante o sábado.
22 Mu tubaka mpe na ba-Levi na kuvedisa banzutu ya bawu, samu na kukwiza kengidila myelo mpe na kuzitisa kilumbu ya Saba, kilumbu ya longo.
22 E ordenei aos levitas que se purificassem e viessem guardar as portas para santificar o dia do sábado. Recordai-vos de mim, ó meu Deus, por causa disso, e tende piedade de mim segundo a vossa grande misericórdia.
23 Kaka na bilumbu yina mpe, mu talaka ba-Zwife yina kwelaka bakento ya ba-Asedode, ya ba-Amone, na ya ba-Mowabe.
23 Naqueles dias, encontrei judeus que haviam desposado mulheres de Azot, de Amon e de Moab.
24 Ndambu ya bana ya bawu vwandaka zonza ndinga ya ba-Asedode mpe ata mosi na bawu vwandaka lenda na kuzonza ndinga ya ba-Zwife, kasi bawu vwandaka zonza ndinga ya bantu yayi to ya bantu ya nkaka.
24 A metade de seus filhos falava a língua de Azot e não sabia mais o hebraico; o mesmo sucedia com a língua dos outros povos.
25 Mu sembaka bawu mpe mu siingaka bawu. Mu bulaka ba ya nkaka na kati ya bawu, mpe mu timunaka bawu bansuki ya yintu. Na manima, mu tubaka na bawu na kudya ndefi na nkumbu ya Nzambi ti, bawu ke kwelisa ve bana ya bawu ya bakento na banzenza, mpe bana ya bawu ya babakala to bawu mosi, ke kwela ve banzenza.
25 Admoestei-os e os amaldiçoei; bati em muitos, arranquei os cabelos de alguns, e ordenei-lhes, em nome de Deus, que não mais dessem suas filhas aos filhos de estrangeiros e não tomassem filhas estrangeiras para os seus filhos nem para si mesmos.
26 «Ni samu na mambu yina, Salomoni, ntinu ya Isayeli kubwaka na masumu. Na lutangu ya bayinsi mingi, ya vwandaka ve na ntinu mutindu yandi. Nzambi ya yandi zolaka yandi mpe yandi tulaka yandi ntinu ya Isayeli nyonso. Kasi ni yandi bakento ya nzenza bwisaka na masumu.
26 Não foi esse, disse eu, o pecado de Salomão, rei de Israel? Não existia rei algum como ele entre a multidão das nações; era amado de seu Deus, e Deus o havia tornado rei de todo o Israel; entretanto, foram as mulheres estrangeiras que induziram tal homem a pecar.
27 Beto zola dyaka ve kuwa ti, beno ke na kusala na ntadisi ya Nzambi ya beto, busafu yayi ya kukwela bakento ya nzenza.»
27 E haveremos de ouvir que estais cometendo esse grande crime, e que sois assim infiéis ao nosso Deus, desposando mulheres estrangeiras?
28 Mosi na kati ya bana ya Yoyada, mwana ya Elyasibe, mfumu ya banganga-Nzambi, yandi kwelaka mwana ya Sambala ya mu-Yolone. Mu bingisaka yandi ntama na munu.
28 Ora, um dos filhos de Jojada, filho do sumo sacerdote Eliasib, tornara-se genro de Sanabalat, o horonita; expulsei-o para longe de mim.
29 Mu sambilaka: «Nzambi ya munu, bambukila bawu moyo samu ti, bawu me sumuna kisalu ya bunganga-Nzambi, na ngwisani yina nge salaka na banganga-Nzambi na ba-Levi.»
29 Recordai-vos, ó meu Deus, daqueles que profanaram assim o sacerdócio e os deveres sagrados dos sacerdotes e dos levitas!
30 Mu vedisaka bawu na kukatula bantu nyonso ya nzenza na kati ya bawu, mu vutulaka bisalu nyonso yina me tadila banganga-Nzambi na ba-Levi, konso muntu na kisalu ya yandi.
30 Foi assim que purifiquei o povo de todo o elemento estrangeiro. Coloquei em vigor os regulamentos que sacerdotes e levitas deviam observar em seus respectivos mesteres,
31 Mu vutulaka mpe makabu ya bankuni na ntangu ya yawu, mutindu mosi mpe makabu ya bambuma ya ntete.
31 e restabeleci a oferenda da madeira nas épocas determinadas, bem como as primícias. Levai-o em conta, ó meu Deus, para o meu bem!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Neemias 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.