Marcos 1
mkw (MKW) vs NVT
1 Nsangu ya Mbote ya Yesu-Klisto, Mwana ya Nzambi ke na kubanda awa.
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Mutindu yawu kele ya kusonama na dibuku ya mumbikudi Esaya:
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Ndinga ya muntu yina ke na kulooka na yinsi ya kuyuma:
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Yowane Mubotiki kumaka na yinsi ya kuyuma. Yandi vwandaka botika mpe vwandaka zabisa mbotokolo ya kusoba nkadulu samu na kuzwa mulemvo ya masumu.
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Bantu nyonso ya kizunga ya Zude mpe ya mbanza Yelusalemi vwandaka kwenda na sika ya yandi. Bawu vwandaka fungula masumu ya bawu na ntwala ya bantu nyonso, mpe Yowane vwandaka botika bawu na kati ya nzadi ya Yolodani.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Yowane vwandaka ya kuvwata kinkuti yina ba yidikaka na mika ya kibulu yina ba ke bokilaka samo, mpe singa ya luketo ya mpusu ya kibulu. Yandi vwandaka kudya makonko mpe mafuta ya nyosi ya mfinda.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Yandi vwandaka tuba na nkonga ya bantu: «Muntu yina ke na kukwiza na manima ya munu me lutila munu ngolo. Mu kele ve ya kulunga na kukondama samu na kunyangula basinga ya mapapa ya yandi.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Mu me botika beno na maza, kasi yandi ke botika beno na Mpeve ya Longo.»
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Na bilumbu yina, Yesu katukaka na mbanza Nazaleti na kizunga ya Ngalili, mpe Yowane botikaka yandi na nzadi ya Yolodani.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Ntangu yandi vwandaka basika na maza, yandi talaka zulu yina zibukaka, mpe Mpeve kulumukaka na yandi mutindu dibembe.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Ndinga wakanaka na mazulu: «Nge kele Mwana ya munu yina mu ke zolaka mingi. Ni na nge kele kilengi nyonso ya munu.»
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Kaka na ntangu yina, Mpeve ya Nzambi nataka yandi na yinsi ya kuyuma.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Yandi vwandaka kuna bilumbu makumi yiya, mpe Satana tontaka yandi. Yandi vwandaka kintwadi na bibulu ya mfinda, mpe bambazi vwandaka sadila yandi.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Ba tulaka Yowane na boloko. Yesu kwendaka na Ngalili, mpe bandaka na kulongisa Nsangu ya Mbote ya Nzambi.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 Yandi vwandaka tuba: «Ntangu me lunga, mpe Kimfumu ya Nzambi me kuma pene-pene. Beno soba nkadulu ya beno, mpe beno kwikila Nsangu ya Mbote.»
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Yesu vwandaka tambula na kumu ya dyanga ya Ngalili, mpe talaka bilobi zole: Simoni na leki ya yandi, Andele. Bawu vwandaka loba, bawu vwandaka losa mpwasa na kati ya dyanga.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Yesu zabisaka bawu: «Beno landa munu, mpe mu ke kumisa beno bilobi ya bantu.»
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Kaka na ntangu yina, bawu bikaka bampwasa ya bawu, mpe landaka yandi.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Yandi tambulaka dyaka fyoti, mpe talaka Zaki na leki ya yandi Yowane, bana ya Zebede. Bawu vwandaka na kati ya bwatu, mpe vwandaka yidika bampwasa ya bawu.Mbokolo ya Simoni|alt="L’appel de Simon Pierre" src="lb00209b.tif" size="col" loc="Marc 1.16-18" copy="Louise Bass" ref="1.19"
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Kaka na ntangu yina, Yesu bokilaka bawu. Bawu bikaka tata ya bawu na bisadi na kati ya bwatu, mpe landaka Yesu.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Yesu na bilandi ya yandi kwendaka na mbanza Kapenawume. Na kilumbu ya saba, Yesu kotaka na yinzo ya lusambulu ya ba-Zwife, mpe bandaka na kulongisa.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Bantu yina vwandaka kuwa yandi, vwandaka yituka na ndongosolo ya yandi, samu ti yandi vwandaka longisa bawu na mutindu ya muntu yina kele na bumfumu. Kasi ve na mutindu ya milongisi ya Misiku.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Kasi na kati ya yinzo ya lusambulu ya ba-Zwife, ya vwandaka na muntu mosi yina mpeve ya yimbi vwandaka kwamisa. Yandi lookaka na ngolo nyonso mutindu yayi:
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 «Ee! Yesu, muntu ya Nazaleti, yinki nge ke na kusosa na beto? Nge me kwiza samu na kufwa beto? Mu zaba nani nge kele. Nge kele muntu ya longo yina Nzambi me fidisa!»
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Yesu ngalaka mpeve ya yimbi, mpe tubaka: «Vwanda swi, mpe basika na nzutu ya muntu yayi!»
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Mpeve ya yimbi ningisaka muntu yina na ngolo nyonso, mpe basikaka na kulooka na ndinga ya ngolo.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Bantu nyonso pamukaka, mpe yufulaka bawu na bawu: «Wapi mambu yayi? Muntu yayi ke na kupesa ndongosolo ya malu-malu na bumfumu nyonso. Yandi ke na kutumisa mpe bampeve ya yimbi, mpe yawu ke na kutumama na yandi!»
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Na nswalu nyonso, nsangu ya Yesu mwanganaka na kati ya kizunga nyonso ya Ngalili.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Ntangu bawu basikaka na yinzo ya lusambulu ya ba-Zwife, bawu kwendaka kintwadi na Zaki mpe Yowane na yinzo ya Simoni mpe Andele.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Mama ya kento ya Simoni vwandaka ya kulala na mfulu samu ti yandi vwandaka na dibawu. Ntangu Yesu kumaka, ba zabisaka yandi yawu na nswalu nyonso.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Yesu kwendaka pene-pene ya yandi. Yandi simbaka yandi na diboko, mpe telemisaka yandi. Dibawu manisaka, mpe mama yina bandaka na kusadila bawu.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Na nkokila, ntangu bwisi yilaka, ba natinaka Yesu bambevo nyonso mpe bantu yina vwandaka na bampeve ya yimbi.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Bantu nyonso ya mbanza vukanaka na mantwala ya mwelo ya yinzo.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Yandi belusaka bantu mingi yina vwandaka na bimbevo ya konso mutindu, mpe bingisaka bampeve mingi ya yimbi. Yandi bikaka ve ti bampeve ya yimbi zonza samu ti bawu zabaka nani yandi kele.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Na suka-suka, ntangu mwa mpimpa vwandaka ntete, Yesu vumbukaka. Yandi basikaka na yinzo, mpe kwendaka kisika yandi vwandaka yandi mosi. Kuna, yandi vwandaka sambila.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Simoni na bampangi ya nkaka kwendaka sosa yandi.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Ntangu bawu talaka yandi, bawu zabisaka yandi: «Bantu nyonso ke na kusosa nge.»
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Kasi Yesu tubilaka bawu: «Beto kwenda na bisika ya nkaka, na babwala ya pene-pene. Kuna, mu fwana kulongisa mpe, samu ti mu kwizaka samu na yawu.»
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Na yina, yandi kwendaka na kizunga nyonso ya Ngalili. Yandi vwandaka longisa na bayinzo ya lusambulu ya ba-Zwife, mpe vwandaka bingisa bampeve ya yimbi.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Muntu mosi ya bwazi kwizaka na sika ya Yesu. Yandi fukamaka na ntwala ya Yesu, mpe lombaka lusalusu na kutuba: «Kana nge zola, nge lenda kuvedisa munu.»
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Yesu talaka yandi kyadi mingi. Yandi lambulaka diboko, simbaka yandi, mpe tubaka: «Mu zola, vwanda ya kuvedila!»
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Na mpamukunu, bwazi manisaka muntu yina, mpe yandi belukaka.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Kaka na ntangu yina, Yesu kebisaka yandi mpe vutulaka yandi na kutuba:
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 «Kuwa munu mbote! Kutuba yawu na muntu ve. Kasi kwenda lakisa nzutu ya nge na sika ya nganga-Nzambi, mpe pesa munkayulu ya kuvedisa nzutu yina Moyize tumisaka. Yawu ke lakisa na bantu nyonso ti nge me beluka.»
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Kasi muntu yina kwendaka mpe zabisaka na bisika nyonso mambu yina kuminaka yandi. Na yina, Yesu vwandaka talana dyaka ve na bambanza. Kasi yandi vwandaka vwanda na ngaanda ya mbanza na bisika yina ke na bantu ve, mpe bantu vwandaka katuka bisika nyonso samu na kukwenda kisika yina vwandaka Yesu.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.