Marcos 14

mkw (MKW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Bilumbu zole bikanaka na kukuma na mukembo ya Paki mpe ya mampa yina ba ke funisaka ve. Bamfumu ya banganga-Nzambi mpe milongisi ya Misiku vwandaka sosa wapi mutindu ya kukanga Yesu na mansweki samu na kufwa yandi.
1 Faltavam dois dias para a Páscoa e para a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e mestres da lei ainda procuravam uma oportunidade de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Ya tsyelika, bawu vwandaka tuba: «Beto fwana kukanga yandi ve na mukembo ya Paki samu ti bantu sala muvusu ve.»
2 “Mas não durante a festa da Páscoa, para não haver tumulto entre o povo”, concordaram entre eles.
3 Yesu vwandaka na Betani na kati ya yinzo ya Simoni, muntu ya bwazi. Ntangu yandi vwandaka na mesa, kento mosi kotaka kuna na kitutu ya alabati ya kufuluka na mananasi ya ntalu mingi yina ba yidikaka na nale. Yandi zengaka yintu ya kitutu, mpe sekulaka mananasi na yintu ya Yesu.
3 Enquanto isso, Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso. Quando ele estava à mesa, uma mulher entrou com um frasco de alabastro contendo um perfume caro, feito de essência de nardo. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça dele.
4 Bantu ya nkaka yina vwandaka kuna vwandaka ve na kilengi mpe tubaka bawu na bawu: «Samu na yinki yandi me bebisa mananasi yayi?
4 Alguns dos que estavam à mesa ficaram indignados. “Por que desperdiçar um perfume tão caro?”, perguntaram.
5 Ba lendaka tekisa yawu na ntalu ya kulutila Badenalya bankama tatu (300), mpe kukabula mbongo yina na bamputu!»
5 “Poderia ter sido vendido por trezentas moedas de prata, e o dinheiro, dado aos pobres!” E repreenderam a mulher severamente.
6 Kasi Yesu tubaka: «Beno bika yandi! Samu na yinki beno ke na kukwamisa yandi? Mambu yina yandi me sala samu na munu kele mbote.
6 Jesus, porém, disse: “Deixem-na em paz. Por que a criticam por ter feito algo tão bom para mim?
7 Ya tsyelika, bamputu ke vwanda na beno ntangu nyonso, mpe konso ntangu yina beno zola, beno lenda kusala bawu mambu ya mbote. Kasi munu, mu ke vwanda ve na beno ntangu nyonso.
7 Vocês sempre terão os pobres em seu meio e poderão ajudá-los sempre que desejarem, mas nem sempre terão a mim.
8 Yandi me sala mambu yina yandi me lenda na kusala. Yandi me tula mananasi na nzutu ya munu samu na kukubika nzikulu ya munu.
8 Ela fez o que podia e ungiu meu corpo de antemão para o sepultamento.
9 Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno: Bisika nyonso yina ba ke zabisa Nsangu ya Mbote yayi na yinza, ba ke zonzila mambu yina kento yayi me sala, mpe ba ke bambukila yandi moyo.»
9 “Eu lhes digo a verdade: onde quer que as boas-novas sejam anunciadas pelo mundo, o que esta mulher fez será contado, e dela se lembrarão”.
10 Na yina, Yuda Isekayote, mosi na kati ya bilandi kumi na zole, kwendaka tala bamfumu ya banganga-Nzambi samu na kuyekula bawu Yesu.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, foi aos principais sacerdotes para combinar de lhes entregar Jesus.
11 Ntangu bamfumu ya banganga-Nzambi kuwaka mutindu yina, bawu kumaka na kilengi mingi mpe pesaka yandi nsilulu ya kupesa yandi mbongo. Na yina, Yuda vwandaka sosa ntangu ya mbote samu na kuyekula bawu Yesu.
11 Quando souberam por que ele tinha vindo, ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro. Então ele começou a procurar uma oportunidade para trair Jesus.
12 Kilumbu ya ntete ya mukembo ya Paki yina bantu vwandaka kufwa mameme ya fyoti samu na kudya, mpe yina bantu vwandaka kudya mampa yina ba ke funisaka ve, bilandi ya Yesu yufulaka yandi: «Wapi sika nge zola ti beto kwenda kuyidikila nge madya ya Paki?»
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: “Onde quer que lhe preparemos a refeição da Páscoa?”.
13 Na yina, Yesu fidisaka zole na kati ya bilandi ya yandi, mpe zabisaka bawu: «Beno kwenda na mbanza, mpe beno ke bwabana bakala mosi yina ke na kunata diyuki ya maza. Beno landa yandi,
13 Então Jesus enviou dois deles a Jerusalém, com as seguintes instruções: “Ao entrarem na cidade, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no.
14 mpe kisika yina yandi ke kota, beno tuba na mfumu ya yinzo ti Mulongisi ke na kuyufula nge: “Wapi sika kele kivinga yina mu ke kudya Paki na bilandi ya munu?”
14 Digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
15 Yandi ke lakisa beno na kibandu ya yinzo, kivinga ya nene yina kele ya kukubama, mpe yawu kele na bima nyonso yina me fwanana. Ni kuna beno ke yidika bima nyonso samu na madya ya Paki.»
15 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
16 Bilandi kwendaka mpe kumaka na mbanza. Bawu talaka mambu nyonso mutindu Yesu zabisaka bawu, mpe bawu yidikaka bima nyonso samu na madya ya Paki.
16 Então os dois discípulos foram à cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
17 Ntangu mpimpa kumaka, Yesu kwendaka kuna na bilandi ya yandi kumi na zole.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 Ntangu bawu vwandaka kudya na mesa, Yesu tubaka: «Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno, mosi na kati ya beno yina ke na kudya kintwadi na munu ke yekula munu.»
18 Quando estavam à mesa, comendo, Jesus disse: ‘Eu lhes digo a verdade: um de vocês que está aqui comendo comigo vai me trair”.
19 Bilandi kumaka na kyadi ya kulutila, mpe bandaka na kuyufula yandi mosi na mosi: «Ya kele munu?»
19 Aflitos, eles protestaram: “Certamente não serei eu!”.
20 Yesu vutulaka: «Ya kele mosi na kati ya beno kumi na zole. Muntu yina ke na kutula diboko ya yandi kintwadi na munu na kati ya ndonga.
20 Jesus respondeu: “É um dos Doze. É alguém que come comigo da mesma tigela.
21 Ya tsyelika, Mwana ya Muntu ke kufwa mutindu Dibuku ya Nzambi ke zabisaka yawu. Kasi kyadi na muntu yina ke yekula yandi! Ya vwandaka mbote na muntu yina na kubutuka ve.»
21 Pois o Filho do Homem deve morrer, como as Escrituras declararam há muito tempo. Mas que terrível será para aquele que o trair! Para esse homem seria melhor não ter nascido”.
22 Ntangu bawu vwandaka kudya, Yesu bakaka dimpa. Na manima ya kutonda Nzambi, yandi bukunaka yawu mpe pesaka yawu na bilandi ya yandi na kutuba: «Beno baka, yayi ni nzutu ya munu.»
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e o abençoou. Em seguida, partiu-o em pedaços e deu aos discípulos, dizendo: “Tomem, porque este é o meu corpo”.
23 Na manima, yandi bakaka mbungu ya vinu. Yandi tondaka Nzambi, pesaka yawu na bilandi ya yandi, mpe bawu nyonso kunwaka yawu.
23 Então tomou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, entregou-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Yandi zabisaka bawu: «Yayi ni menga ya munu, menga ya ngwisani yina me mwangana samu na bantu mingi.
24 Então Jesus disse: “Este é o meu sangue, que confirma a aliança. Ele é derramado como sacrifício por muitos.
25 Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno: Katuka ntangu yayi, mu ke kunwa dyaka ve vinu yayi tii kilumbu yina mu ke kunwa vinu ya malu-malu na kati ya Kimfumu ya Nzambi.»
25 Eu lhes digo a verdade: não voltarei a beber vinho até aquele dia em que beberei um vinho novo no reino de Deus”.
26 Na manima, bawu kembisaka Nzambi na banzimbu, mpe kwendaka na mongo ya bayinti ya olive.
26 Então cantaram um hino e saíram para o monte das Oliveiras.
27 Yesu tubaka na bilandi ya yandi: «Beno nyonso ke bika munu samu ti Dibuku ya Nzambi ke tubaka: “Mu ke kufwa muvungi ya mameme, mpe mameme nyonso ke mwangana”.»
27 No caminho, Jesus disse: “Todos vocês me abandonarão, pois as Escrituras dizem: ‘Deus ferirá e as ovelhas serão dispersas’.
28 Yesu tubaka dyaka: «Kasi ntangu mu ke vumbuka na lufwa, mu ke kwenda kuvingila beno na Ngalili.»
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês à Galileia”.
29 Pyele zabisaka yandi: «Ata ti bawu nyonso bika nge, munu, mu ke bika nge ve!»
29 Pedro declarou: “Mesmo que todos os outros o abandonem, eu jamais farei isso”.
30 Yesu vutulaka: «Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa nge, kaka na mpimpa ya bubu yayi, ntete nsusu kuba bambala zole, nge ke manga munu bambala tatu.»
30 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: esta mesma noite, antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”.
31 Kasi Pyele tubaka dyaka na ngolo nyonso: «Ata ti mu fwana kufwa kintwadi na nge, mu ke manga nge ve.» Bawu nyonso mpe tubaka mutindu yina.
31 Pedro, no entanto, insistiu enfaticamente: “Mesmo que eu tenha de morrer ao seu lado, jamais o negarei!”. E todos os outros discípulos disseram o mesmo.
32 Ntangu Yesu na bilandi ya yandi kumaka na kisika yina ba ke bokilaka Ngetesemane, Yesu zabisaka bawu: «Beno vwanda awa ntangu mu ke sambila.»
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse a seus discípulos: “Sentem-se aqui enquanto vou orar”.
33 Yandi nataka Pyele, Zaki, mpe Yowane. Yandi bandaka na kutala mpasi na ntima mpe na kukuma na boma.
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João e começou a sentir grande pavor e angústia.
34 Na yina, yandi zabisaka bawu: «Ntima ya munu kele ya kufuluka na kyadi samu na lufwa. Beno vwanda awa, mpe beno kyelola meso.»
34 “Minha alma está profundamente triste, a ponto de morrer”, disse ele. “Fiquem aqui e vigiem.”
35 Yandi kwendaka na mwa mantwala. Yandi kubwaka na ntoto mpe sambilaka samu na kulomba na Nzambi kana yawu lenda kusalama ti ngunga yina ya mpasi katuka pene-pene ya yandi.
35 Ele avançou um pouco e curvou-se até o chão. Então orou para que, se possível, a hora que o esperava fosse afastada dele.
36 Yandi vwandaka tuba: «Abba! Tata ya munu, kana yawu lenda kusalama, katula mbungu yayi ya mpasi pene-pene na munu. Kasi kusala ve luzolo ya munu. Sala kaka luzolo ya nge.»
36 E clamou: “Aba, Pai, tudo é possível para ti. Peço que afastes de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
37 Na manima, yandi vutukaka kisika vwandaka bilandi tatu yina, mpe kutaka bawu ya kulala. Na yina, yandi tubaka na Pyele: «Simoni, nge me lala! Nge me lenda ve na kukyelola meso ata na ngunga mosi.
37 Depois, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo. “Simão, você está dormindo?”, disse ele a Pedro. “Não pode vigiar comigo nem por uma hora?
38 Beno kyelola meso, mpe beno sambila samu ti beno kubwa ve na ntontolo. Ntima ya muntu kele ya kufuluka na nsatu ya kusala mambu ya mbote, kasi nzutu kele ya kulemba.»
38 Vigiem e orem para que não cedam à tentação, pois o espírito está disposto, mas a carne é fraca.”
39 Yesu bikaka dyaka bawu, mpe sambilaka dyaka na kuzonza mambu yina yandi zonzaka ntete.
39 Então os deixou novamente e fez a mesma oração de antes.
40 Yandi vutukaka dyaka kisika vwandaka bilandi tatu yina, mpe kutaka dyaka bawu ya kulala samu ti meso ya bawu vwandaka ya kufuluka na pongi. Bawu vwandaka zaba ve yinki ya kuzabisa yandi.
40 Quando voltou pela segunda vez, mais uma vez encontrou os discípulos dormindo, pois não conseguiam manter os olhos abertos. Eles não sabiam o que dizer.
41 Ntangu yandi vutukaka na mbala ya tatu kisika vwandaka bilandi ya yandi, yandi zabisaka bawu: «Beno ke na kutatamana na kulala, mpe beno ke na kupema! Ntangu yayi, ngunga me lunga yina ba ke yekula Mwana ya Muntu na maboko ya misumuki.
41 Ao voltar pela terceira vez, disse: “Vocês ainda dormem e descansam? Basta; chegou a hora. O Filho do Homem está para ser entregue nas mãos de pecadores.
42 Beno telama, mpe beto kwenda! Muntu yina ke na kuyekula munu me kwiza.»
42 Levantem-se e vamos. Meu traidor chegou”.
43 Kaka na ntangu yina, ntete yandi manisa na kuzonza, Yuda, mosi na kati ya bilandi kumi na zole, kumaka kuna. Yandi kwizaka na nkonga ya nene ya bantu yina vwandaka na bambele mpe bayinti na maboko. Ni bamfumu ya banganga-Nzambi, milongisi ya Misiku, mpe bakuluntu ya ba-Zwife fidisaka bawu.
43 No mesmo instante, enquanto Jesus ainda falava, Judas, um dos Doze, chegou com uma multidão armada de espadas e pedaços de pau. Tinham sido enviados pelos principais sacerdotes, mestres da lei e líderes do povo.
44 Yuda yina vwandaka yekula Yesu zabisaka bawu kidimbu yina yandi ke sala: «Muntu yina mu ke fiba, ni yandi. Beno kanga yandi, mpe beno keba yandi mbote ntangu beno ke nata yandi.»
44 O traidor havia combinado com eles um sinal: “Vocês saberão a quem devem prender quando eu o cumprimentar com um beijo. Então poderão levá-lo em segurança”.
45 Kaka na ntangu yina Yuda kumaka, yandi kwendaka pene-pene ya Yesu, mpe tubaka: «Mulongisi!» Na manima, yandi fibaka Yesu.
45 Assim que chegaram, Judas se aproximou de Jesus. “Rabi!”, exclamou ele, e o beijou.
46 Na yina, bawu simbaka Yesu mpe kangaka yandi.
46 Os outros agarraram Jesus e o prenderam.
47 Kasi mosi na kati ya bayina vwandaka kintwadi na Yesu, basisaka mbele ya yandi. Yandi bulaka yawu kisadi ya nganga-Nzambi ya ntete, mpe zengaka yandi dikutu.
47 Mas um dos que estavam com Jesus puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha.
48 Yesu zabisaka bawu: «Beno me kwiza na bambele mpe bayinti samu na kukanga munu mutindu ti mu vwandaka kimpumbulu?
48 Jesus perguntou: “Por acaso sou um revolucionário perigoso, para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
49 Bilumbu nyonso mu vwandaka kintwadi na beno na kati ya Yinzo ya Nzambi samu na kulongisa, mpe beno kangaka munu ve. Kasi mambu nyonso yayi me salama samu na kulungisa mambu yina kele na kati ya Dibuku ya Nzambi.»
49 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias estive ali, no meio de vocês, ensinando. Mas estas coisas estão acontecendo para que se cumpra o que dizem as Escrituras”.
50 Na yina, bilandi nyonso bikaka Yesu, mpe kimaka.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Ditoko mosi vwandaka landa Yesu. Yandi lwataka kaka lele. Ba mekaka na kukanga yandi,
51 Um jovem que os seguia vestia apenas um lençol de linho. Quando a multidão tentou agarrá-lo,
52 kasi yandi bikaka lele, mpe kimaka kimpene.
52 ele deixou para trás o lençol e escapou nu.
53 Bayina kangaka Yesu nataka yandi na yinzo ya nganga-Nzambi ya ntete kisika vukanaka bamfumu ya banganga-Nzambi, bakuluntu ya ba-Zwife, mpe milongisi ya Misiku.
53 Levaram Jesus para a casa do sumo sacerdote, onde estavam reunidos os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei.
54 Pyele vwandaka landa Yesu mwa manima, mpe kotaka na lupangu ya nganga-Nzambi ya ntete. Yandi vwandaka kisika mosi na mikengi, mpe vwandaka yotila tiya.
54 Pedro seguia Jesus de longe e entrou no pátio do sumo sacerdote. Ali, sentou-se com os guardas para se aquecer junto ao fogo.
55 Bamfumu ya banganga-Nzambi, mpe kimvuka nyonso ya bakuluntu ya ba-Zwife vwandaka sosa kimbangi samu na kuzengila yandi lufwa, kasi bawu kuzwaka ata dyambu.
55 Lá dentro, os principais sacerdotes e todo o conselho dos líderes do povo tentavam, sem sucesso, encontrar provas contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte.
56 Ya tsyelika, bantu mingi vwandaka tuba bimbangi ya luvunu na Nkumbu ya Yesu. Kasi bimbangi ya bawu vwandaka ya kuswaswana.
56 Muitas testemunhas falsas deram depoimentos, mas elas se contradiziam.
57 Na yina, mwa bantu ya nkaka telamaka, mpe tubaka kimbangi yayi ya luvunu:
57 Por fim, alguns homens se levantaram e apresentaram o seguinte testemunho falso:
58 «Beto kuwaka yandi na kutuba ti yandi ke mwangisa Yinzo yayi ya Nzambi yina bantu tungaka, mpe na bilumbu tatu, yandi ke tunga dyaka ya nkaka yina bantu ke tunga ve.»
58 “Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos humanas’”.
59 Kasi ata na kimbangi yayi, bambangi vwandaka wisana ve.
59 Mas nem assim seus depoimentos eram coerentes.
60 Na yina, nganga-Nzambi ya ntete telamaka na kati-kati ya kimvuka, mpe yufulaka Yesu: «Nge kele ve na dyambu ya kutuba na mambu yina bantu yayi ke na kufunda nge?»
60 Então o sumo sacerdote se levantou diante dos demais e perguntou a Jesus: “Você não vai responder a essas acusações? O que tem a dizer em sua defesa?”.
61 Kasi Yesu pesaka mvutu ve, mpe vwandaka kaka swi. Nganga-Nzambi ya ntete yufulaka dyaka yandi: «Nge kele Masiya, Mwana ya Nzambi* yina beto ke sambilaka?»
61 Jesus, no entanto, permaneceu calado e não deu resposta alguma. Então o sumo sacerdote perguntou: “Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?”.
62 Yesu vutulaka: «Ee, ya kele munu, mpe beno ke tala Mwana ya Muntu ya kuvwanda na lubakala ya Nzambi-Mpungu, mpe yandi ke kwiza na kati ya matuti.»
62 “Eu sou”, disse Jesus. “E vocês verão o Filho do Homem sentado à direita do Deus Poderoso e vindo sobre as nuvens do céu.”
63 Na yina, nganga-Nzambi ya ntete pasulaka bilele ya yandi, mpe tubaka: «Beto ke dyaka ve na nsatu ya bambangi!
63 Então o sumo sacerdote rasgou as vestes e disse: “Que necessidade temos de outras testemunhas?
64 Beno me kuwa mutindu yandi me safula Nzambi. Yinki beno ke na kubanza?» Bawu nyonso tubaka ti ba fwana kuzengila yandi kitumbu ya lufwa.
64 Todos ouviram a blasfêmia. Qual é o veredicto?”. E todos o julgaram culpado e o condenaram à morte.
65 Mwa bantu ya nkaka na kati ya bawu lobolaka yandi mante. Bawu kangaka yandi kizizi, bulaka yandi makofi, mpe tubaka: «Bikula! Nani me bula nge?» Na manima, mikengi bakaka yandi, mpe bulaka yandi bambata.
65 Então alguns deles começaram a cuspir em Jesus. Vendaram seus olhos e lhe deram socos. “Profetize para nós!”, zombavam. E os guardas lhe davam tapas enquanto o levavam.
66 Ntangu Pyele vwandaka na yisi, na kati ya lupangu, kisadi mosi ya kento ya nganga-Nzambi ya ntete kwizaka kuna.
66 Enquanto isso, Pedro estava lá embaixo, no pátio. Uma das criadas que trabalhava para o sumo sacerdote passou por ali
67 Yandi talaka Pyele yina vwandaka yotila tiya. Yandi talaka Pyele mbote, mpe tubaka: «Nge mpe, nge vwandaka kintwadi na Yesu, muntu ya Nazaleti.»
67 e viu Pedro se aquecendo junto ao fogo. Olhou bem para ele e disse: “Você é um dos que estavam com Jesus de Nazaré”.
68 Kasi Pyele mangaka mpe tubaka: «Mu zaba ve yinki nge ke na zola kutuba, mpe mu ke na kubakula ata dyambu.»
68 Ele, porém, negou. “Não faço a menor ideia do que você está falando!”, disse, e caminhou em direção à saída. Naquele instante, o galo cantou.
69 Kasi kisadi yango talaka dyaka yandi, mpe tubaka na bayina vwandaka kuna: «Bakala yayi vwandaka na bawu.»
69 Quando a criada o viu ali, começou a dizer aos outros: “Este homem com certeza é um deles!”.
70 Pyele mangaka dyaka. Na manima ya mwa ntangu, bayina vwandaka kuna tubaka dyaka na Pyele: «Ya tsyelika, nge kele mosi ya bantu ya yandi samu ti nge mpe, nge kele muntu ya Ngalili.»
70 Mas Pedro negou novamente. Um pouco mais tarde, alguns dos que estavam por lá confrontaram Pedro, dizendo: “Você deve ser um deles, pois é galileu”.
71 Kasi Pyele zengaka ndefi mpe tubaka: «Mu zaba ve muntu yina beno ke na kuzonzila. Kana mu ke na kuvuna, bika ti Nzambi kupesa munu kitumbu.»
71 Ele, porém, começou a praguejar e jurou: “Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!”.
72 Kaka na ntangu yina, nsusu kubaka na mbala ya zole. Pyele bambukaka moyo na mambu yina Yesu zabisaka yandi: «Ntete nsusu kuba bambala zole, nge ke manga munu bambala tatu.» Na yina, Pyele basikaka mbangu mpe dilaka.
72 E, no mesmo instante, o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou das palavras de Jesus: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”. E começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.