Lucas 23

mkw (MKW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Bantu nyonso ya kimvuka telamaka mpe nataka Yesu na ntwala ya Pilate.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Kuna, bawu bandaka na kufunda yandi na kutuba: «Beto me kuta muntu yayi na kukotisa muvusu na bantu ya beto. Yandi ke zabisaka bawu na kufuta ve mpaku na ntinu ya Loma, mpe ke tubaka yandi mosi ti yandi kele Masiya mpe ntinu.»
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Pilate yufulaka Yesu mutindu yayi: «Nge kele ntinu ya ba-Zwife?» Yesu vutulaka: «Nge ke na kutuba yawu nge mosi.»
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Na yina, Pilate tubaka na bamfumu ya banganga-Nzambi mpe na bantu nyonso: «Mu ke na kutala ve dyambu ya yimbi na muntu yayi samu na kuzengila yandi lufwa.»
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Kasi bawu tubaka dyaka na ngolo ya kulutila: «Yandi ke na kupesa ndongosolo yina ke na kutumisa bantu na kusala muvusu. Yandi bandaka na Ngalili. Na manima, yandi salaka yawu na kizunga nyonso ya Zude, mpe ntangu yayi, yandi me kuma awa.»
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Na kuwa mutindu yina, Pilate yufulaka: «Muntu yayi kele muntu ya Ngalili?»
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Ntangu Pilate kuwaka ti Yesu vwandaka muntu ya kizunga yina Elode vwandaka ntinu, yandi fidisaka Yesu na sika ya Elode yina vwandaka mpe na Yelusalemi na bilumbu yina.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Elode kumaka na kilengi ya kulutila ntangu yandi talaka Yesu. Ya tsyelika, yandi kuwaka nsangu ya Yesu, mpe vwandaka zola kutala yandi katuka ntama. Yandi vwandaka na kivuvu ya kutala Yesu sala mwa bimangu.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Elode yufulaka Yesu byuvu mingi, kasi Yesu vutulaka yandi ata dyambu.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Bamfumu ya banganga-Nzambi mpe milongisi ya Misiku vwandaka kuna. Bawu vwandaka funda Yesu na ngolo nyonso.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Elode na binwani ya yandi vwandaka seka mpe finga Yesu. Bawu lwatisaka yandi kinkuti ya kitoko, mpe vutulaka yandi na sika ya Pilate.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Na ntama, Elode na Pilate vwandaka bambeni. Kasi na kilumbu yina, bawu kumaka bandiku.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Pilate vukisaka bamfumu ya banganga-Nzambi, bamfumu ya ba-Zwife, mpe bantu nyonso.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Yandi zabisaka bawu: «Beno me natina munu muntu yayi na kutuba ti yandi ke na kutumisa bantu na kusala muvusu. Kasi mu me yufula yandi na ntwala ya beno na mambu ya yimbi yina beno me funda yandi, mpe mu me tala ata dyambu ya kuzengila yandi lufwa.
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Elode mpe me tala ata dyambu ya kuzengila yandi lufwa, samu ti yandi me vutula yandi na sika ya beto. Na yina, muntu yayi me sala ata dyambu ya yimbi samu na kuzengila yandi lufwa.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Ni yawu yina, mu ke pesa muswa ya kubula yandi bikoti, mpe na manima, mu ke bika yandi.» [
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Na konso mukembo ya Paki, Pilate fwanaka pesa kimpwanza na nkole mosi.]
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Kasi bawu nyonso lookaka: «Kufwa muntu yayi! Pesa kimpwanza na Balabase!»
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 (Ba tulaka Balabase na boloko samu na muvusu yina salamaka na mbanza, mpe samu ti yandi kufwaka muntu.)
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Mutindu Pilate vwandaka zola kupesa Yesu kimpwanza, yandi zonzaka dyaka na nkonga.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Kasi nkonga nyonso lookaka: «Koma yandi na kulunsi! Koma yandi na kulunsi!»
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Pilate zabisaka dyaka bawu na mbala ya tatu: «Wapi dyambu ya yimbi yandi me sala? Mu me kuzwa yandi ata dyambu ya yimbi yina me lunga na kuzengila yandi lufwa! Na yina, mu ke pesa muswa ya kubula yandi bikoti, mpe mu ke bika yandi.»
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Kasi bawu tatamanaka na kulooka na ngolo nyonso ti ba koma Yesu na kulunsi, mpe bawu nungaka samu ti bawu vwandaka looka ngolo.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Pilate ndimaka na kubaka lukanu mutindu bawu vwandaka lomba.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Yandi pesaka kimpwanza na muntu yina vwandaka na boloko samu na dyambu ya muvusu, mpe samu ti yandi kufwaka muntu. Na manima, yandi yekulaka bawu Yesu, samu ti bawu sala yandi mutindu bawu vwandaka zola.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Ntangu binwani vwandaka nata Yesu, bawu bwabanaka Simoni, muntu ya mbanza Silene, yina katukaka na bilanga. Bawu bakaka yandi, mpe tulaka kulunsi ya Yesu na magembo ya yandi, samu ti yandi nata yawu na kutambula na manima ya Yesu.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Nkonga ya nene ya bantu vwandaka landa yandi. Na kati ya bawu vwandaka na bakento yina vwandaka dila mpe bula ntulu samu na yandi.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Yesu balukaka na lweka ya bawu, mpe tubaka: «Bakento ya Yelusalemi, beno dila ve samu na munu! Kasi beno dila samu na beno mosi, mpe samu na bana ya beno!
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Ya tsyelika, bilumbu ke na kukwiza yina ba ke tuba: “Kyese na bisita, na bakento yina me buta ntete ve, mpe na bakento yina me nwikisa ntete bana mabene ve!”
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Na ntangu yina, bantu ke tuba na myongo ya nene: “Beno kubwa na zulu ya beto” mpe na myongo ya fyoti: “Beno bumba beto!”
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Ya tsyelika, kana ba ke na kusala mutindu yina na yinti ya mubisu, yinki ba ke sala na yinti ya kuyuma?»
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Ba nataka mpe bimpumbulu zole samu na kufwa bawu kisika mosi na Yesu.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Ntangu bawu kumaka na kisika yina ba ke bokilaka «Mukwa ya yintu», binwani komaka Yesu na bimpumbulu zole na bakulunsi. Kimpumbulu mosi vwandaka na lubakala ya Yesu, mpe ya nkaka na lumoso.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Yesu tubaka: «Tata, lemvokila bawu samu ti bawu zaba ve mambu yina bawu ke na kusala.»
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Nkonga ya bantu yina vwandaka ya kutelama kuna vwandaka tala. Bamfumu ya ba-Zwife vwandaka seka yandi na kutuba: «Yandi vuukisaka bantu ya nkaka. Bika ti yandi vuukisa nzutu ya yandi mosi, kana yandi kele Masiya yina Nzambi me soola!»
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Binwani mpe vwandaka seka yandi. Bawu kwendaka pene-pene ya yandi, pesaka yandi malafu ya ngayi,
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 mpe tubaka: «Kana nge kele ntinu ya ba-Zwife, vuukisa nzutu ya nge!»
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Na zulu ya kulunsi ya Yesu, ba tulaka dibaya yina vwandaka na bisono yayi: «Muntu yayi kele ntinu ya ba-Zwife.»
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Mosi na kati ya bimpumbulu zole yina ba komaka vwandaka finga Yesu: «Kana nge kele Masiya, vuukisa nzutu ya nge, mpe vuukisa beto mpe!»
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Kasi mpangi ya yandi sembaka yandi, mpe tubaka: «Nge ke na kuzitisa Nzambi ve, nge muntu me kuzwa kitumbu mosi na muntu yayi?
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Kitumbu ya beto kele ya kulunga, samu ti beto me kuzwa musendo ya mambu ya yimbi yina beto salaka. Kasi muntu yayi me sala ata dyambu ya yimbi.»
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Na yina, yandi tubaka dyaka: «Yesu, bambukila munu moyo ntangu nge ke kwiza mutindu ntinu.»
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Yesu vutulaka: «Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa nge: bubu yayi, nge ke vwanda na munu na paladiso.»
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Ya lendaka vwanda ngunga ya midi, kitombe kumaka na yinsi nyonso tii na ngunga ya tatu na manima ya midi.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ntangu zimbanaka, mpe lele yina ke kabulaka bisika ya longo ya Yinzo ya Nzambi pasukaka na kati-kati na bandambu zole kubanda na zulu tii na yisi.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Yesu lookaka na ndinga ya ngolo: «Tata, mu me vutula mpeve ya munu na maboko ya nge.» Na manima ya kutuba mutindu yina, yandi kufwaka.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Na kutala mambu yina salamaka, mfumu ya binwani ya Loma kembilaka Nzambi na kutuba: «Ya tsyelika, muntu yayi vwandaka muntu ya kudedama!»
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Bantu nyonso yina kwizaka kuna, talaka mambu yina salamaka. Na yina, bawu vutukaka na bayinzo ya bawu na kubula ntulu samu na kyadi.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Bankundi nyonso ya Yesu, mpe bakento yina landaka yandi katuka Ngalili, vwandaka ya kutelama mwa ntama, mpe vwandaka tala mambu yina vwandaka luta.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 — ausente —
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 — ausente —
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Yandi kwendaka tala Pilate, mpe lombaka yandi nzutu ya Yesu.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Na manima ya kukatula nzutu ya Yesu na kulunsi, yandi zingaka yawu na lele ya lino, mpe tulaka yawu na kati ya ndyamu yina ba tobolaka na mongo ya matadi. Ba vwandaka me zika ntete ve mvumbi na kati ya ndyamu yina.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Ya vwandaka kilumbu ya kukubika Saba, mpe ya bikanaka fyoti samu ti Saba banda.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Bakento yina landaka Yesu katuka Ngalili kwendaka kintwadi na Yosefi. Bawu talaka ndyamu, mpe wapi mutindu ba tulaka nzutu ya Yesu.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Na manima, bawu vutukaka na bayinzo ya bawu. Bawu kubikaka mafuta mpe mananasi. Na kilumbu ya Saba, bawu pemaka mutindu vwandaka tumisa misiku.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.