Lucas 22

mkw (MKW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mukembo ya Mampa yina ba ke funisaka ve, yina ba ke bokilaka mukembo ya Paki, kumaka pene-pene.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Bamfumu ya banganga-Nzambi mpe milongisi ya Misiku vwandaka sosa wapi mutindu bawu ke kufwa Yesu. Kasi bawu vwandaka na boma ya bantu nyonso.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Na yina, Satana kotaka na ntima ya Yuda, yina ba ke bokilaka Isekayote, mosi na kati ya bilandi kumi na zole.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Yuda kwendaka wisana na bamfumu ya banganga-Nzambi mpe bamfumu ya mikengi ya Yinzo ya Nzambi na mutindu yandi lendaka yekula bawu Yesu.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Bawu kumaka na kilengi mingi, mpe pesaka yandi nsilulu ya kupesa yandi mbongo.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Yuda ndimaka mpe bandaka na kusosa mayela ya kuyekula Yesu na ntangu ya mbote yina bantu lenda kuzaba ve.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Mukembo ya Mampa yina ba ke funisaka ve bandaka. Na kilumbu yina bantu ke kufwaka mameme ya fyoti samu na kudya Paki,
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Yesu fidisaka Pyele na Yowane, mpe zabisaka bawu: «Beno kwenda kubika madya ya Paki yina beto ke kudya.»
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Bawu yufulaka yandi: «Wapi sika nge zola ti beto kwenda kuyidika yawu?»
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Yesu zabisaka bawu: «Ntangu beno ke kota na mbanza, beno ke bwabana bakala mosi yina ke na kunata diyuki ya maza. Beno landa yandi tii na yinzo yina yandi ke kota,
10 Jesus respondeu:
11 mpe beno tuba na mfumu ya yinzo ti Mulongisi ke na kuyufula nge: “Wapi sika kele kivinga yina mu ke kudya Paki na bilandi ya munu?”
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Yandi ke lakisa beno na kibandu ya yinzo, kivinga ya nene yina kele na bima nyonso ya kukubama. Ni kuna beno ke yidika bima nyonso samu na madya ya Paki.»
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Bawu kwendaka mpe talaka mambu nyonso mutindu Yesu zabisaka bawu, mpe bawu yidikaka bima nyonso samu na madya ya Paki.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Ntangu ngunga lungaka, Yesu kwendaka vwanda na mesa na bantumwa.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Yandi zabisaka bawu: «Mu zolaka mingi na kudya madya ya mukembo yayi ya Paki kintwadi na beno, ntete mu tala mpasi!
15 e lhes disse:
16 Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno: Mu ke kudya dyaka yawu ve tii ntangu yawu ke lunga na Kimfumu ya Nzambi.»
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Na yina, yandi bakaka mbungu, tondaka Nzambi, mpe tubaka: «Beno baka mbungu yayi ya vinu, mpe beno kabula yawu beno na beno.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno: Katuka ntangu yayi, mu ke kunwa dyaka ve vinu tii ntangu Kimfumu ya Nzambi ke kwiza.»
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Na manima, yandi bakaka dimpa. Yandi tondaka Nzambi, bukunaka dimpa, mpe pesaka bawu yawu na kutuba: «Yayi ni nzutu ya munu yina mu me pesa samu na beno. Beno sala mutindu yayi samu na kubambuka munu moyo.»
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Mutindu mosi mpe, na manima ya kudya, yandi pesaka bawu mbungu ya vinu, mpe tubaka: «Mbungu yayi kele ngwisani ya malu-malu yina me salama na menga ya munu yina me mwangana samu na beno.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Beno tala! Muntu yina ke na kuyekula munu, ke na kudya kintwadi na munu awa na mesa!
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Mwana ya Muntu ke kufwa mutindu kele luzolo ya Nzambi. Kasi kyadi na muntu yina ke na kuyekula yandi!»
22 Pois o
23 Na yina, bawu bandaka na kuyufula bawu na bawu, nani na kati ya bawu zolaka sala mambu yina.
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Bilandi bandaka na kusolola bawu na bawu na ngolo nyonso samu na kuzaba nani na kati ya bawu lutilaka bampangi mfunu.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Yesu zabisaka bawu: «Bantinu ya bayinsi ke yalaka bantu ya bayinsi ya bawu, mpe bantu yina kele na bumfumu na bayinsi yina, ke zolaka ti ba bokila bawu “Bantu ya mbote”.
25 Então Jesus disse:
26 Kasi ya fwana kuvwanda ve mutindu yina samu na beno. Muntu yina me lutila mfunu na kati ya beno, fwana kuvwanda mutindu muntu yina me lutila ntwenya, mpe muntu yina ke na kutwadisa, fwana kuvwanda mutindu kisadi.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Nani me lutila mfunu na kati ya muntu yina me vwanda na mesa, mpe muntu yina ke na kusadila bampangi? Mu banza ti ni muntu yina me vwanda na mesa. Kasi munu, mu kele na kati ya beno mutindu muntu yina ke na kusadila beno!
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 Beno kele bayina me tatamana kintwadi na munu na bampasi nyonso yina mu talaka.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 Mutindu Tata pesaka munu Kimfumu, munu mpe, mu ke na kupesa beno yawu.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Na yina, beno ke kudya mpe ke kunwa na mesa ya munu na kati ya Kimfumu ya munu. Beno ke vwanda na bakiti ya kintinu samu na kufundisa bifumba kumi na zole ya Isayeli.»
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 «Simoni, Simoni, kuwa munu! Satana me lomba na kuningisa beno mutindu ba ke ningisaka bambuma ya faline na kati ya kiyengoso.
31 Jesus continuou:
32 Kasi mu me sambidila nge samu ti nge kondwa ve kiminu, mpe ntangu nge ke vutuka na sika ya munu, nge kindisa bampangi ya nge.»
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Pyele zabisaka Yesu: «Mfumu, mu kele ya kukubama na kukwenda kintwadi na nge na boloko, mpe na kufwa kintwadi na nge.»
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Yesu vutulaka: «Pyele, mu ke na kuzabisa nge: Bubu yayi ntete nsusu kuba, nge ke manga munu bambala tatu.»
34 Então Jesus afirmou:
35 Na manima, Yesu zabisaka bawu: «Ntangu mu fidisaka beno ata kupesa beno mbongo, nkutu, mpe mapapa, yinki kondwaka beno?» Bawu vutulaka: «Ata kima kondwaka beto.»
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Na yina, yandi zabisaka bawu: «Kasi ntangu yayi, muntu yina kele na mbongo fwana kubaka yawu. Mutindu mosi mpe, muntu yina ke na nkutu fwana kubaka yawu, mpe muntu yina ke na mbele ve fwana kutekisa kiyunga ya yandi samu na kusumba mbele.
36 Então Jesus disse:
37 Mu ke na kuzabisa beno ti mambu yayi ya Dibuku ya Nzambi fwana kusalama na nzutu ya munu: “Ba tulaka yandi na lutangu ya bimpumbulu.” Ya tsyelika, mambu yina me tadila munu ke na kusalama.»
37 Pois as
38 Bilandi tubaka: «Mfumu, tala bambele zole.» Yesu vutulaka: «Ya me lunga.»
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Yesu basikaka mpe kwendaka na mongo ya bayinti ya olive mutindu vwandaka kifu ya yandi, mpe bilandi ya yandi landaka yandi.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Ntangu yandi kumaka kuna, yandi zabisaka bawu: «Beno sambila samu ti beno kubwa ve na ntontolo.»
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Na manima, yandi katukaka pene-pene ya bawu, mpe kwendaka mwa ntama. Yandi fukamaka mpe sambilaka
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 mutindu yayi: «Tata, kana nge zola, katula munu mbungu yayi ya mpasi. Sala luzolo ya nge, kasi luzolo ya munu ve.» [
42 dizendo:
43 Na yina, mbazi mosi ya mazulu kwizaka talana na yandi samu na kukindisa yandi.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Yandi talaka mpasi na ntima mpe sambilaka dyaka na ngolo ya kulutila. Mitoki ya nzutu ya yandi kumaka mutindu mabete ya menga yina vwandaka kubwa na ntoto.]
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Ntangu yandi manisaka na kusambila, yandi telamaka mpe vutukaka kisika vwandaka bilandi ya yandi. Yandi kutaka bawu ya kulala samu na kyadi.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Yandi zabisaka bawu: «Samu na yinki beno ke na kulala? Beno telama mpe beno sambila samu ti beno kubwa ve na ntontolo.»
46 E disse:
47 Yesu vwandaka zonza ntete ntangu nkonga ya bantu basikaka na ntwala ya yandi. Ni Yuda, mosi na kati ya bilandi kumi na zole, nataka nkonga yina. Yandi kwendaka pene-pene ya Yesu samu na kufiba yandi.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Kasi Yesu zabisaka yandi: «Yuda ni na kufiba Mwana ya Muntu nge ke na kuyekula yandi?»
48 Mas Jesus disse:
49 Ntangu bayina vwandaka na Yesu talaka mambu yina zolaka salama, bawu yufulaka yandi: «Mfumu, beto lenda kunwana na bambele ya beto?»
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Mosi na kati ya bawu bulaka mbele na kisadi ya nganga-Nzambi ya ntete, mpe zengaka yandi dikutu ya lubakala.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Kasi Yesu tubaka: «Beno bika! Ya me lunga.» Yandi simbaka dikutu ya muntu yina, mpe belusaka yandi.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Na manima, Yesu tubaka na bamfumu ya banganga-Nzambi, bamfumu ya mikengi ya Yinzo ya Nzambi mpe bakuluntu ya ba-Zwife yina kwizaka samu na kukanga yandi: «Beno me nata bambele mpe bayinti mutindu ti mu vwandaka kimpumbulu.
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Bilumbu nyonso, mu vwandaka na beno na kati ya Yinzo ya Nzambi, mpe beno sosaka ve na kukanga munu. Kasi ngunga yayi kele ya beno, mpe ya lulendo ya mpimpa.»
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Na yina, bawu kangaka Yesu. Bawu nataka yandi, mpe kotisaka yandi na yinzo ya nganga-Nzambi ya ntete. Pyele vwandaka landa bawu mwa manima.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Ba yidikaka tiya na kati-kati ya ngaanda ya lupangu, mpe Pyele kwendaka vwanda kintwadi na bayina vwandaka yotila tiya.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Kisadi mosi ya kento talaka Pyele ya kuvwanda pene-pene ya tiya. Yandi sikikaka Pyele meso, mpe tubaka: «Muntu yayi mpe vwandaka kintwadi na Yesu!»
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Kasi Pyele mangaka mpe tubaka: «Kento, mu zaba yandi ve!»
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Na manima ya mwa ntangu, muntu ya nkaka talaka Pyele, mpe tubaka: «Nge mpe, nge vwandaka na bawu!» Kasi Pyele vutulaka: «Ve, ya kele munu ve.»
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Na manima ya ngunga mosi, muntu ya nkaka dyaka tubaka na ngolo nyonso: «Ya tsyelika, muntu yayi vwandaka na Yesu samu ti yandi kele muntu ya Ngalili.»
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Kasi Pyele vutulaka: «Mu zaba ve yinki nge ke na zola kutuba.»
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Mfumu balukaka mpe talaka Pyele. Na yina, Pyele bambukaka moyo na mambu yina Mfumu zabisaka yandi: «Bubu yayi, ntete nsusu kuba, nge ke manga munu bambala tatu.»
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Pyele basikaka mpe dilaka mingi.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Bantu yina vwandaka keba Yesu vwandaka seka mpe bula yandi.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Bawu vwandaka kanga yandi lele na kizizi, mpe vwandaka yufula yandi: «Bikula! Nani me bula nge?»
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Bawu vwandaka finga dyaka yandi mingi.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Ntangu bwisi kutsyaka, bakuluntu ya ba-Zwife, bamfumu ya banganga-Nzambi, mpe milongisi ya Misiku vukanaka kisika mosi. Bawu tumisaka ti ba nata Yesu na ntwala ya kimvuka ya bawu ya bakuluntu,
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 mpe yufulaka yandi: «Zabisa beto: nge kele Masiya?» Yesu vutulaka: «Kana mu zabisa beno yawu, beno ke kwikila munu ve,
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 mpe kana mu yufula beno kyuvu, beno ke pesa munu mvutu ve.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Kasi katuka ntangu yayi, Mwana ya Muntu ke vwanda na lubakala ya Nzambi-Mpungu.»
69 Mas de agora em diante o
70 Bawu nyonso tubaka: «Na yina, nge kele Mwana ya Nzambi?» Yesu vutulaka: «Beno me tuba yawu, ni munu.»
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Na yina, bawu tubaka: «Beto ke dyaka ve na nsatu ya bambangi! Beto mosi me kuwa mambu yina me basika na yinwa ya yandi!»
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.