Lucas 12

mkw (MKW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Na ntangu yina, mafunda ya bantu kutakanaka kisika mosi, mpe vwandaka dyatasana samu ti lutangu ya bantu lutilaka nene. Yesu tubaka ntete na bilandi ya yandi: «Beno sala keba na levule ya ba-Falisye, yina zola kutuba nkadulu ya bawu ya bantima zole.
1 Quando as multidões cresceram a ponto de haver milhares de pessoas atropelando-se e pisando umas nas outras, Jesus concentrou seu ensino nos discípulos, dizendo: “Tenham cuidado com o fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Mambu nyonso yina kele ya kubumbama ke talana, mpe mambu nyonso ya mansweki ke zabana.
2 Virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
3 Ni yawu yina, mambu nyonso yina beno ke tuba na mpimpa, ke wakana na ntangu, mpe mambu yina beno ke zabisa na makutu ya bampangi na kati ya bivinga, bantu ke tuba yawu na ngolo nyonso na ntwala ya bantu.»
3 O que vocês disseram no escuro será ouvido às claras, e o que conversaram a portas fechadas será proclamado dos telhados.
4 «Mu ke na kutuba na beno bandiku ya munu ti beno tala ve boma ya bayina ke kufwaka nzutu ya muntu, mpe na manima, bawu lenda kusala dyaka kima ya nkaka ve.
4 “Meus amigos, não tenham medo daqueles que matam o corpo; depois disso, nada mais podem lhes fazer.
5 Beno zaba nani beno fwana kutala boma? Beno fwana kutala Nzambi boma. Yandi kele na lulendo ya kufwa muntu mpe na manima kulosa yandi na mbungulu. Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno, ni yandi beno fwana kutala boma!
5 Mas eu lhes direi a quem devem temer. Temam a Deus, que tem o poder de matar e lançar no inferno. Sim, a esse vocês devem temer.
6 «Ba ke tekisaka ve banswini tanu na ntalu ya fyoti mingi? Kasi Nzambi ke zimbanaka ata mosi na kati ya bawu.
6 “Qual é o preço de cinco pardais? Duas moedas de cobre? E, no entanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Kasi samu na beno, ata bansuki ya bayintu ya beno, Nzambi zaba lutangu ya yawu. Na yina, beno vwanda ve na boma. Beno me lutila banswini mingi mfunu!»
7 Até os cabelos de sua cabeça estão todos contados. Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
8 «Mu ke na kutubila beno: Konso muntu yina ke ndima na ntwala ya bantu nyonso ti yandi kele kilandi ya munu, Mwana ya Muntu mpe ke ndima yandi na ntwala ya bambazi ya Nzambi.
8 “Eu lhes digo a verdade: quem me reconhecer aqui, diante das pessoas, o Filho do Homem o reconhecerá na presença dos anjos de Deus.
9 Kasi muntu yina ke manga munu na ntwala ya bantu, Mwana ya Muntu mpe ke manga yandi na ntwala ya bambazi ya Nzambi.
9 Mas quem me negar aqui será negado diante dos anjos de Deus.
10 Konso muntu yina ke finga Mwana ya Muntu, ke kuzwa mulemvo. Kasi muntu yina ke finga Mpeve ya Longo, ke kuzwa ve mulemvo.
10 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem blasfemar contra o Espírito Santo não será perdoado.
11 «Ntangu ba ke nata beno na lufundusu na kati ya bayinzo ya lusambulu ya ba-Zwife, to na ntwala ya bantwadisi to ya bamfumu ya luyalu, beno vwanda na boma ve na kusosa wapi mutindu beno ke nwanina banzutu ya beno, to wapi mambu beno ke zonza.
11 “Quando vocês forem julgados nas sinagogas e diante dos governantes e das autoridades, não se preocupem com o modo como se defenderão nem com o que dirão,
12 Ya tsyelika, Mpeve ya Longo ke longisa beno na ntangu yina mambu yina beno fwana kuzonza.»
12 pois o Espírito Santo, naquele momento, lhes dará as palavras certas”.
13 Muntu mosi na kati ya nkonga, tubaka na Yesu: «Mulongisi, tuba na mpangi ya munu na kukabula na munu bimvwama yina tata bikilaka beto.»
13 Então alguém da multidão gritou: “Mestre, por favor, diga a meu irmão que divida comigo a herança de meu pai!”.
14 Yesu vutulaka: «Ndiku ya munu, nani me pesa munu muswa ya kuvwanda zuzi ya beno to ya kukabula bimvwama ya beno?»
14 Jesus respondeu: “Amigo, quem me pôs como juiz sobre vocês para decidir essas coisas?”.
15 Na manima, Yesu tubaka na bantu nyonso: «Beno sala keba! Beno tula ve ntima na bimvwama samu ti luzingu ya muntu kele ve samu na bima yina kele na yandi, ata yandi kele mvwama!»
15 Em seguida, disse: “Cuidado! Guardem-se de todo tipo de ganância. A vida de uma pessoa não é definida pela quantidade de seus bens”.
16 Na yina, Yesu tubilaka bawu kingana yayi: «Mvwama mosi vwandaka na bilanga yina butaka bambuma mingi.
16 Então lhes contou uma parábola: “Um homem rico tinha uma propriedade fértil que produziu boas colheitas.
17 Yandi vwandaka yindula mpe yufula na kati ya ntima: “Yinki mu ke sala? Mu kele ve na kisika ya kubumba bambuma nyonso yayi.”
17 Pensou consigo: ‘O que devo fazer? Não tenho espaço para toda a minha colheita’.
18 Na yina, yandi tubaka: “Mu ke sala mutindu yayi: Mu ke mwangisa bayinzo ya kubumba bambuma yina kele na munu, mpe mu ke tunga yina me lutila nene. Na kati kuna, mu ke yonzika bambuma nyonso ya munu ya faline, mpe bima ya nkaka.
18 Por fim, disse: ‘Já sei! Vou derrubar os celeiros e construir outros maiores. Assim terei espaço suficiente para todo o meu trigo e meus outros bens.
19 Na manima, mu ke tuba na munu mosi: Ndiku ya munu, nge kele na bima mingi. Pema ya nge, kudya, kunwa, mpe yangalala samu na luzingu!”
19 Então direi a mim mesmo: Amigo, você guardou o suficiente para muitos anos. Agora descanse! Coma, beba e alegre-se!’.
20 Kasi Nzambi zabisaka yandi: “Nge kele kizoba! Kaka na mpimpa yayi, nge ke kufwa. Na yina, bima nyonso yina nge me bumba ke vwanda ya nani?”»
20 “Mas Deus lhe disse: ‘Louco! Você morrerá esta noite. E, então, quem ficará com o fruto do seu trabalho?’.
21 Yesu tubaka dyaka: «Ni mambu yina ke salama na muntu yina ke kutikaka bimvwama samu na yandi mosi, kasi kele ve mvwama na meso ya Nzambi.»
21 “Sim, é loucura acumular riquezas terrenas e não ser rico para com Deus”.
22 Yesu tubaka dyaka na bilandi ya yandi: «Ni yawu yina, mu ke na kuzabisa beno ti beno vwanda ve na manyongo na madya samu na luzingu ya beno, to na bilele samu na banzutu ya beno,
22 Então, voltando-se para seus discípulos, Jesus disse: “Por isso eu lhes digo que não se preocupem com a vida diária, se terão o suficiente para comer, ou com o corpo, se terão o suficiente para vestir.
23 samu ti luzingu me lutila madya mfunu, mpe nzutu me lutila bilele mfunu.
23 Pois a vida é mais que comida, e o corpo é mais que roupa.
24 Beno tala bankwankwa! Bawu ke kunaka ve mpe ke yonzikaka ve bambuma. Bawu kele ve na bisika ya kubumba bambuma to bayinzo samu na kuyonzika yawu. Kasi Nzambi ke dikilaka bawu! Ya tsyelika, beno me lutila bandeke mfunu mingi!
24 Observem os corvos. Eles não plantam nem colhem, nem guardam comida em celeiros, pois Deus os alimenta. E vocês valem muito mais que qualquer pássaro.
25 Nani na kati ya beno, na manyongo ya yandi, lenda kubwela mwa ndambu ya bilumbu na luzingu ya yandi?
25 Qual de vocês, por mais preocupado que esteja, pode acrescentar ao menos uma hora à sua vida?
26 Kana beno lenda ve kusala mambu ya fyoti yayi, samu na yinki beno kele na manyongo na bima ya nkaka?
26 E, se não podem fazer uma coisa tão pequena, de que adianta se preocupar com as maiores?
27 Beno tala mutindu ke kulaka bifulu: Yawu ke salaka ve kisalu, mpe ke syetaka ve bilele. Kasi mu ke na kuzabisa beno, ata Salomoni na bimvwama nyonso yina vwandaka na yandi, kuzwaka ve kinkuti ya kulutila kitoko na mosi ya bifulu yayi.
27 “Observem como crescem os lírios. Não trabalham nem fazem suas roupas e, no entanto, nem Salomão em toda a sua glória se vestiu como eles.
28 Kana Nzambi ke na kulwatisa mutindu yina matiti yina kele na kati ya bilanga bubu yayi mpe ba ke losa mbasi na tiya, samu na yinki yandi ke lwatisa beno ve ya kulutila? Beno kele bantu ya kiminu ya fyoti!
28 E, se Deus veste com tamanha beleza as flores que hoje estão aqui e amanhã são lançadas ao fogo, não será muito mais generoso com vocês, gente de pequena fé?
29 Beno tala ntima mpasi ve na kusosaka yinki beno ke kudya mpe kunwa.
29 “Não se inquietem com o que comer e o que beber. Não se preocupem com essas coisas.
30 Ni bayina zaba Nzambi ve na yinza yayi ke sosaka ntangu nyonso bima nyonso yina. Kasi beno, beno kele na Tata yina zaba ti beno kele na nsatu ya yawu.
30 Elas ocupam os pensamentos dos pagãos de todo o mundo, mas seu Pai já sabe do que vocês precisam.
31 Beno sosa ntete Kimfumu ya yandi, mpe yandi ke pesa beno mpe bima nyonso yina me bikana.»
31 Busquem, acima de tudo, o reino de Deus, e todas essas coisas lhes serão dadas.
32 «Beno tala boma ve nkonga ya mameme! Tata ya beno me tala ti ya ke mbote na kupesa beno Kimfumu ya yandi.
32 “Não tenham medo, pequeno rebanho, pois seu Pai tem grande alegria em lhes dar o reino.
33 Beno tekisa bima yina kele na beno, mpe beno kabula mbongo na bamputu. Beno vwanda na bankutu ya mbongo yina ke bebaka ve. Beno kutika bimvwama na mazulu, kisika yawu lenda kuzimbana ve. Kuna, miyibi lenda kulaba yawu ve, mpe banselele lenda kubebisa yawu ve.
33 “Vendam seus bens e deem aos necessitados. Com isso, ajuntarão tesouros no céu, e as bolsas no céu não se desgastam nem se desfazem. Seu tesouro estará seguro; nenhum ladrão o roubará e nenhuma traça o destruirá.
34 Ya tsyelika, kisika yina kele bimvwama ya nge, ni kisika yina mpe kele ntima ya nge.»
34 Onde seu tesouro estiver, ali também estará seu coração.”
35 «Beno vwanda ya kukubama. Beno lwata bilele ya beno ya kisalu, mpe beno namisa minda ya beno.
35 “Estejam vestidos, prontos para servir, e mantenham suas lâmpadas acesas,
36 Beno vwanda mutindu bisadi yina ke na kuvingila mfumu ya bawu yina kwendaka na mukembo ya makwela samu na kuzibudila yandi mwelo ntangu yandi ke kwiza mpe ke konkota.
36 como se esperassem o seu senhor voltar do banquete de casamento. Então poderão abrir-lhe a porta e deixá-lo entrar no momento em que ele chegar e bater.
37 Kyese na bisadi yina mfumu ke kuta ve ya kulala ntangu yandi ke vutuka. Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno, yandi ke lwata kinkuti ya yandi ya kisalu, ke vwandisa bawu na mesa, mpe ke sadila bawu samu na kupesa bawu madya.
37 Os servos que estiverem prontos, aguardando seu retorno, serão recompensados. Eu lhes digo a verdade: ele mesmo se vestirá como servo, indicará onde vocês se sentarão e os servirá enquanto estão à mesa!
38 Kyese na bawu kana yandi vutuka na kati-kati ya mpimpa to ntangu nsusu ya ntete ke kubaka, mpe ti yandi kuta bawu ya kulala ve!
38 Quer ele venha no meio da noite, quer de madrugada, ele recompensará os servos que estiverem prontos.
39 «Beno zaba yawu mbote: Kana mfumu ya yinzo lendaka zaba wapi ngunga muyibi ke kwiza, yandi zolaka bika yandi ve na kukota na yinzo ya yandi.
39 “Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas o ladrão viria, não permitiria que a casa fosse arrombada.
40 Beno mpe, beno vwanda ya kukubama samu ti Mwana ya Muntu ke kwiza na ngunga yina beno zaba ve.»
40 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam”.
41 Na yina, Pyele yufulaka: «Mfumu, nge me tuba kingana yayi samu na beto kaka to samu na bantu nyonso?»
41 Então Pedro perguntou: “Senhor, essa ilustração se aplica apenas a nós, ou a todos?”.
42 Yesu vutulaka: «Nani kele kisadi ya kukwikama mpe ya mayela yina mfumu ke pesa kisalu ya kuvingila yinzo ya yandi, mpe ya kukabula madya na bisadi ya nkaka na ntangu ya kulunga?
42 O Senhor respondeu: “O servo fiel e sensato é aquele a quem o senhor encarrega de chefiar os demais servos da casa e alimentá-los.
43 Kyese na kisadi yina mfumu ya yandi ke kuta, ntangu yandi ke vutuka, na kusala kisalu yina yandi bikilaka yandi!
43 Se o senhor voltar e constatar que seu servo fez um bom trabalho,
44 Ya tsyelika, mu ke na kuzabisa beno: Mfumu ke pesa yandi kisalu ya kutwadisa bimvwama nyonso ya yandi.
44 eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
45 Kana kisadi yina tuba na kati ya ntima ya yandi ti: “mfumu ya munu ke vutuka nswalu ve”, mpe kana yandi banda na kunyokola bisadi ya babakala mpe ya bakento, mpe kana yandi kudya, kunwa mpe kola malafu,
45 O que acontecerá, porém, se o servo pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’, e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
46 mfumu ya yandi ke vutuka na kilumbu yina kisadi yina ke vingila yandi ve, mpe na ngunga yina yandi zaba ve. Mfumu ke bingisa kisadi yina, mpe ke pesa yandi kitumbu mosi na bantu yina kele ve ya kukwikama.»
46 O senhor desse servo voltará em dia em que não se espera e em hora que não se conhece, cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos incrédulos.
47 «Kisadi yina zaba mambu yina ke zolaka mfumu ya yandi, kasi kele ve ya kukubama na kusadila yawu ke kuzwa bikoti ya kulutila mingi.
47 “O servo que conhece a vontade do seu senhor e não se prepara nem segue as instruções dele será duramente castigado.
48 Kasi kisadi yina zaba ve mambu yina ke zolaka mfumu ya yandi, mpe ke sala mambu ya yimbi yina fwana kupesa kitumbu, ke kuzwa ve bikoti mingi. Na muntu yina ba me pesa bima mingi, ba ke lomba yandi mingi, mpe muntu yina me kuzwa bima mingi, ba ke lomba yandi bima ya kulutila dyaka mingi.»
48 Mas aquele que não a conhece e faz algo errado será castigado com menos severidade. A quem muito foi dado, muito será pedido; e a quem muito foi confiado, ainda mais será exigido.”
49 «Mu me kwiza samu na kutula tiya na ntoto, mpe mu zola mingi ti yawu vwanda yimeni ya kunama.
49 “Eu vim para incendiar a terra, e gostaria que já estivesse em chamas!
50 Mu fwana kuzwa mbotokolo, mpe mu zola ti yawu salama mbangu.
50 No entanto, tenho de passar por um batismo e estou angustiado até que ele se realize.
51 Beno banza ti mu kwizaka awa na ntoto samu na kutula kizunu? Ve, mu ke na kuzabisa beno: Mu kwizaka samu ti bantu kabuka.
51 Vocês pensam que vim trazer paz à terra? Não! Eu vim causar divisão!
52 Katuka ntangu yayi, dikanda yina kele na bantu tanu ke kabuka, bantu tatu ke wisana ve na bantu zole, mpe bantu zole ke wisana ve na bantu tatu.
52 De agora em diante, numa mesma casa cinco pessoas estarão divididas: três contra duas e duas contra três.
53 Tata ke yina mwana ya yandi ya bakala, mpe mwana ya bakala ke yina tata ya yandi. Mama ke yina mwana ya yandi ya kento, mpe mwana ya kento ke yina mama ya yandi. Mama ya mwana ya bakala ke yina kento ya mwana ya yandi, mpe kento ke yina mama ya bakala ya yandi.»
53 “O pai ficará contra o filho e o filho contra o pai; a mãe contra a filha e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora e a nora contra a sogra”.
54 Yesu tubaka dyaka na nkonga ya bantu: «Ntangu beno ke talaka ti dituti ya ndombe me basika na ndambu ya wesete, beno ke tubaka na nswalu nyonso: “Mvula ke noka”, mpe yawu ke nokaka.
54 Então Jesus se voltou para a multidão e disse: “Quando vocês veem nuvens se formando no oeste, dizem: ‘Vai chover’. E têm razão.
55 Ntangu mupepe yina ke katukaka na ndambu ya sude ke bandaka na kufula, beno ke tubaka: “Bubu yayi, tiya ke vwanda ngolo”, mpe yawu ke salamaka.
55 Quando sopra o vento sul, dizem: ‘Hoje vai fazer calor’. E assim ocorre.
56 Beno kele bantu ya bantima zole! Beno ke zabaka bidimbu ya ntoto mpe ya zulu. Na yina, samu na yinki beno ke na kubakula ve nsasa ya mambu yina ke na kusalama ntangu yayi?»
56 Hipócritas! Sabem interpretar as condições do tempo na terra e no céu, mas não sabem interpretar o tempo presente.
57 «Samu na yinki beno ke lendaka ve na kutala beno mosi mambu yina kele ya kudedama?
57 “Por que não decidem por si mesmos o que é certo?
58 Ya tsyelika, kana muntu me funda nge na sika ya bazuzi, sala ngolo na kuwisana na yandi ntangu beno nyonso zole ke ntete na nzila. Kana ve, yandi ke nata nge na bazuzi. Bazuzi ke pesa nge na maboko ya binwani, mpe binwani ke tula nge na boloko.
58 Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, procurem acertar as diferenças antes de chegar lá. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial que o lançará na prisão.
59 Mu ke na kuzabisa nge: Nge lenda kubasika ve na boloko kana nge manisa ve na kufuta mfuka nyonso ya nge tii na pata ya suka.»
59 Eu lhe digo: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.