Juízes 6
mkw (MKW) vs NVT
1 Bana ya Isayeli salaka yimbi na mantwala ya Yave. Yave yekulaka bawu na maboko ya ba-Midyane bamvula nsambwadi.
1 Os israelitas fizeram o que era mau aos olhos do S enhor . Por isso, o S enhor os entregou nas mãos dos midianitas durante sete anos.
2 Ba-Midyane nyokolaka bantu ya Isayeli. Na yina, bana ya Isayeli kwendaka bumbama na bisika yina kele na kati-kati ya myongo, na mabulu, na bantadi mpe na bisika yina kele mpasi na kukuma.
2 Os midianitas eram tão cruéis que os israelitas fizeram para si esconderijos nas montanhas, nas cavernas e nas fortalezas.
3 Konso ntangu yina bantu ya Isayeli vwandaka kunda bambuma na bilanga, bantu ya Midyane, ya Amaleke mpe bantu yina vwandaka zinga na esete, bawu vwandaka kwiza nwanisa bantu ya Isayeli.
3 Sempre que os israelitas faziam o plantio, saqueadores de Midiã, de Amaleque e de outros povos do leste atacavam Israel,
4 Bantu yango vwandaka sala kivwandu ya bawu pene-pene ya bantu ya Isayeli. Bawu vwandaka bebisa bambuma ya bilanga tii pene-pene ya Ngaza. Bawu vwandaka bika ata kima mosi ve ya kudya, kuna na Isayeli, ya vwanda mameme, bangombe mpe bambuluku.
4 acampavam na terra e destruíam as plantações até Gaza. Levavam ovelhas, bois e jumentos, e não deixavam coisa alguma para Israel comer.
5 Ntangu bantu yango vwandaka kwenda na mvita, bawu vwandaka nata bibulu ya bawu mpe bayinzo ya bawu ya lele. Bawu vwandaka mingi mutindu makonko. Bawu na basamo ya bawu vwandaka lutangu yina ba lendaka tanga ve. Bawu vwandaka kwiza na yinsi samu na kubebisa yawu.
5 Esses bandos inimigos, que vinham com seus rebanhos e tendas, eram como uma praga de gafanhotos. Chegavam em camelos, tão numerosos que era impossível contá-los, e só partiam quando a terra estava devastada.
6 Isayeli vwandaka lenda dyaka ve na mantwala ya Midyane. Na yina, bana ya Isayeli lookaka na sika ya Yave.
6 Os midianitas reduziram Israel à mais absoluta pobreza, e o povo pediu socorro ao S enhor .
7 Ntangu bana ya Isayeli yawulaka na sika ya Yave samu na ba-Midyane,
7 Quando os israelitas clamaram ao S enhor por causa de Midiã,
8 Yave fidisaka mumbikudi na sika ya bantu ya Isayeli. Yandi tubaka na bawu: «Yave, Nzambi ya Isayeli, ke na kutuba: “Mu basisaka beno na yinsi ya Ngipiti. Mu katulaka beno na yinsi yina beno vwandaka na bundongo.
8 o S enhor lhes enviou um profeta, que disse: “Assim diz o S enhor , Deus de Israel: Eu os tirei da escravidão no Egito.
9 Mu kuulaka beno na maboko ya bantu ya Ngipiti mpe na maboko ya bantu yina vwandaka nyokola beno. Mu bingisaka bawu na mantwala ya beno mpe mu pesaka beno yinsi ya bawu.
9 Eu os livrei dos egípcios e de todos que os oprimiam. Expulsei seus inimigos e dei a vocês a terra deles.
10 Mu tubaka na beno ti mu kele Yave, Nzambi ya beno. Beno kusadila ve banzambi ya ba-Amoli, bantu ya yinsi yina beno ke na kuzinga! Kasi beno wilaka munu ve!”»
10 Disse a vocês: ‘Eu sou o S enhor , seu Deus. Não adorem os deuses dos amorreus, em cujas terras agora vivem’. Mas vocês não me deram ouvidos”.
11 Na manima, mbazi ya Yave kwizaka vwanda na yisi ya telembente, kuna na bwala ya Ofela. Telembente yango vwandaka ya Yowase, muntu ya dikanda ya Abyezele. Zedewone, mwana ya Yowase, vwandaka bula bambuma ya faline na kisika yina ba ke kamunaka bambuma ya vinu, samu ti ba-Midyane kutala yawu ve.
11 Então o anjo do S enhor veio e sentou-se debaixo do grande carvalho em Ofra que pertencia a Joás, do clã de Abiezer. Gideão, filho de Joás, estava debulhando trigo no fundo de uma prensa de uvas, a fim de não ser descoberto pelos midianitas.
12 Mbazi ya Yave monikinaka Zedewone mpe tubaka na yandi: «Yave kele na nge, nge kinwani ya ngolo!»
12 O anjo do S enhor apareceu a Gideão e disse: “O S enhor está com você, guerreiro corajoso!”.
13 Zedewone tubaka na yandi: «Mulemvo ya nge, mfumu ya munu, kana Yave kele na beto, samu na yinki mambu nyonso yayi me kumina beto? Wapi mambu yango ya ngitukulu yina bankooko ya beto vwandaka zonza na ntangu bawu vwandaka tuba: “Yave basisaka beto na yinsi ya Ngipiti.” Kasi na ntangu yayi, Yave me bika beto. Yandi me yekula beto na maboko ya bantu ya Midyane.»
13 Gideão respondeu: “Meu senhor, se o S enhor está conosco, por que nos aconteceu tudo isso? E onde estão os milagres de que nossos antepassados nos falaram? Acaso não disseram: ‘O S enhor nos tirou do Egito’? Agora, porém, o S enhor nos abandonou e nos entregou nas mãos dos midianitas!”.
14 Yave balukaka na sika ya Zedewone mpe tubaka: «Kwenda na ngolo yina ke na nge. Nge ke kuula Isayeli na maboko ya bantu ya Midyane. Ni munu ke na kufidisa nge.»
14 Então o S enhor se voltou para ele e disse: “Vá com a força que você tem e liberte Israel dos midianitas. Sou eu quem o envia!”.
15 Kasi Zedewone tubaka na yandi: «Mulemvo ya nge mfumu ya munu, wapi mutindu mu ke vuukisa Isayeli? Dikanda ya munu kele dikanda mosi ya mpamba na kati ya kifumba nyonso ya Manase. Ni munu me lutila mpe buntwenya na yinzo ya tata ya munu.»
15 “Mas, Senhor, como posso libertar Israel?”, perguntou Gideão. “Meu clã é o mais fraco de toda a tribo de Manassés, e eu sou o menos importante de minha família!”
16 Yave tubaka na yandi: «Mu ke vwanda na nge, mpe nge ke nunga ba-Midyane. Yawu ke vwanda mutindu ti nge me nwana kaka na muntu mosi.»
16 “Certamente estarei com você”, disse o S enhor . “E você destruirá os midianitas como se estivesse lutando contra um só homem.”
17 Zedewone tubaka: «Mulemvo ya nge, kana nge me lakisa munu bumbote ya nge, lakisa munu kidimbu yina ke talisa ti ya tsyelika ni nge ke na kuzonza na munu.
17 Gideão respondeu: “Se, de fato, posso contar com tua ajuda, dá-me um sinal de que é mesmo o S enhor quem fala comigo.
18 Mulemvo ya nge, kukwenda ntama ve tii na ntangu mu ke vutuka na sika ya nge. Mu ke natina nge munkayulu ya munu samu na kwiza tula yawu na mantwala ya nge.» Mbazi ya Yave vutulaka: «Mu ke vingila awa tii nge ke vutuka.»
18 Por favor, não vás embora até que eu te traga a minha oferta”. Ele respondeu: “Ficarei aqui até você voltar”.
19 Zedewone kwendaka mpe lambaka mwana ya nkombo. Yandi bakaka Efa mosi ya faline mpe yandi lambaka mampa yina kele ve na levule. Yandi tulaka mbisi na kati ya kitunga mpe tulaka supu na kati ya mbungu. Yandi nataka bima nyonso yina na mantwala ya mbazi ya Yave, kuna na yisi ya telembente.
19 Gideão foi depressa para casa. Cozinhou um cabrito e, com cerca de vinte litros de farinha, preparou pães sem fermento. Depois, colocou a carne num cesto e o caldo numa panela, os levou para fora e os ofereceu ao anjo que estava debaixo da grande árvore.
20 Mbazi ya Nzambi tubaka na yandi: «Baka mbisi na mampa yina kele ve na levule, tula yawu na zulu ya ditadi ya nene mpe mwangisa supu na zulu ya yawu.» Zedewone salaka mutindu yina.
20 O anjo de Deus lhe disse: “Coloque a carne e os pães sem fermento sobre esta pedra e derrame neles o caldo”. Gideão obedeceu.
21 Mbazi ya Yave lambulaka yinti yina vwandaka na diboko ya yandi mpe nsongi ya yawu kwizaka botana na mbisi mpe mampa yina kele ve na levule. Tiya basikaka na zulu ya ditadi ya nene mpe yawu nyengisaka mbisi na mampa yina kele ve na levule. Na manima, mbazi zimbanaka na mantwala ya yandi.
21 Então o anjo do S enhor tocou na carne e nos pães com a ponta da vara que estava em sua mão, e fogo subiu da pedra e consumiu tudo que Gideão havia trazido. E o anjo do S enhor desapareceu.
22 Na yina, Zedewone bakulaka ti muntu yina vwandaka mbazi ya Yave mpe yandi tubaka: «Yave, Mfumu, mu me tala mbazi ya Yave, kizizi na kizizi!»
22 Quando Gideão percebeu que era o anjo do S enhor , exclamou: “Ó Soberano S enhor , estou perdido! Vi o anjo do S enhor face a face!”.
23 Kasi Yave tubaka na yandi: «Vwanda na kizunu! Kuvwanda ve na boma, nge ke kufwa ve.»
23 “Fique em paz”, respondeu o S enhor . “Não tenha medo; você não morrerá.”
24 Zedewone yidikaka kiyokolo ya minkayulu ya Yave na kisika yina. Yandi pesaka kisika yango nkumbu «Yave ke pesaka kizunu.» Kiyokolo yina ya minkayulu ke ntete kuna na Ofela, bwala ya dikanda ya Abyezele tii bubu yayi.
24 Então Gideão construiu um altar para o S enhor naquele local e o chamou de Javé-Shalom. Até hoje o altar está em Ofra, no território do clã de Abiezer.
25 Na mpimpa ya kilumbu yina, Yave tubaka na Zedewone: «Baka ngombe ya tata ya nge, baka mpe ngombe ya nkaka ya bamvula nsambwadi. Na manima, nge ke mwangisa kiyokolo ya minkayulu ya nzambi Baale, kiyokolo yina tata ya nge yidikaka. Mpe nge ke zenga dikunzi ya longo ya nzambi ya kento Asela, yina kele pene-pene.
25 Naquela noite, o S enhor disse a Gideão: “Tome o segundo touro do rebanho de seu pai, aquele de sete anos. Derrube o altar que seu pai fez para Baal e corte o poste de Aserá que fica ao lado do altar.
26 Na manima, nge ke yidika na mbote nyonso kiyokolo ya minkayulu samu na Yave, Nzambi ya nge. Nge ke yidika yawu na zulu ya mwa mongo yayi. Nge ke baka ngombe ya zole mpe nge ke pesa yawu mutindu Munkayulu ya Kuyoka na zulu ya bankuni ya dikunzi ya longo ya nzambi ya kento Asela yina nge ke zenga.»
26 Depois, construa um altar para o S enhor , seu Deus, no alto desta colina, arrumando as pedras com cuidado. Sacrifique o touro sobre o altar como holocausto e use como lenha a madeira do poste de Aserá que você cortará”.
27 Zedewone soolaka bantu kumi na kati ya bisadi ya yandi, mpe yandi salaka mutindu Yave tubaka. Yandi salaka yawu na ntangu ve kasi na mpimpa, samu ti yandi vwandaka na boma ya bantu ya dikanda ya yandi mpe ya bantu ya mbanza.
27 Gideão levou dez de seus servos e fez o que o S enhor mandou. Porém, fez tudo de noite, com medo de sua família e do povo da cidade.
28 Ntangu bantu ya mbanza vumbukaka na suka-suka, bawu talaka ti kiyokolo ya minkayulu ya nzambi Baale vwandaka ya kumwangana mpe dikunzi ya longo ya nzambi ya kento Asela, yina vwandaka pene-pene, vwandaka ya kuzengana. Ba talaka mpe ti ba vwandaka me yoka ngombe ya zole mutindu munkayulu na zulu ya kiyokolo ya nkaka ya minkayulu, yina ba vwandaka me yidika.
28 Logo cedo no dia seguinte, quando os habitantes da cidade começaram a despertar, alguém descobriu que o altar de Baal havia sido derrubado e que o poste de Aserá ao lado dele tinha sido cortado. Em seu lugar, havia um novo altar, sobre o qual estavam os restos do touro sacrificado.
29 Bawu bandaka na kuyufula bawu na bawu mutindu yayi: «Nani me sala mambu yayi?» Bawu yufulaka, bawu sosaka na kuzaba, mpe bawu kwizaka bakula ti ni Zedewone, mwana ya Yowase salaka yawu.
29 Os habitantes perguntaram uns aos outros: “Quem fez isso?”. Depois de uma investigação cuidadosa, descobriram que tinha sido Gideão, filho de Joás.
30 Na yina, bantu ya mbanza tubaka na Yowase: «Basisa mwana ya nge, yandi fwana kufwa, samu ti yandi me mwangisa kiyokolo ya minkayulu ya nzambi Baale mpe yandi me zenga dikunzi ya longo ya nzambi ya kento Asela yina vwandaka pene-pene!»
30 “Traga seu filho para fora”, os homens da cidade exigiram de Joás. “Ele deve morrer, pois derrubou o altar de Baal e cortou o poste de Aserá!”
31 Yowase tubaka na bantu nyonso yina vwandaka pene-pene ya yandi mutindu yayi: «Ya kele ni beno ke nwanina Baale? Ya kele ni beno ke vuukisa yandi? Konso muntu yina ke nwanina nzambi Baale, ba ke kufwa yandi ntete beto kuma mbasi na suka! Kana Baale kele Nzambi, yandi kukinwanina yandi mosi, samu ti ni kiyokolo ya minkayulu ya yandi ba me mwangisa!»
31 Joás, porém, gritou para a multidão que o confrontava: “Por que vocês defendem Baal? Acaso pretendem salvá-lo? Quem lutar pela causa dele será morto pela manhã! Se Baal é realmente um deus, que ele próprio se defenda e destrua quem derrubou seu altar!”.
32 Kubanda kilumbu yina, ba pesaka Zedewone nkumbu Yelubaale, yawu zola kutuba «Baale kukinwanina yandi mosi», samu ti ni kiyokolo ya yandi ya minkayulu Zedewone me mwangisa.
32 Dali em diante, Gideão foi chamado de Jerubaal (isto é, “Que Baal lute com ele”), pois derrubou o altar de Baal.
33 Bantu nyonso ya Midyane, ya Amaleke mpe bantu yina ke zingaka na Esete, bawu vukanaka kisika mosi. Bawu sabukaka nzadi ya Yolodani mpe bawu salaka kivwandu ya bawu na mudimba ya Izeleele.
33 Pouco tempo depois, os exércitos de Midiã, de Amaleque e de outros povos do leste se uniram. Eles atravessaram o Jordão e acamparam no vale de Jezreel.
34 Mpeve ya Yave simbaka Zedewone. Yandi wakisaka muningu ya mpungi, samu na kubokila dikanda ya Abyezele na kwiza vwanda na manima ya yandi.
34 Então o Espírito do S enhor veio sobre Gideão, que tocou a trombeta de chifre de carneiro, convocando para a batalha, e os homens do clã de Abiezer o seguiram.
35 Yandi fidisaka bantumwa na ntoto nyonso ya Manase na kwenda bokila bantu ya Manase, samu ti bawu kwiza vwanda na manima ya yandi. Yandi fidisaka mpe bantumwa na ntoto ya Asele, ya Zabulone mpe ya Nefetali. Bawu mpe kwendaka bwabana bawu.
35 Também enviou mensageiros às tribos de Manassés, Aser, Zebulom e Naftali, convocando seus guerreiros, e todos atenderam ao chamado.
36 Zedewone tubaka na Nzambi: «Kana ni munu nge ke sadila, samu na kukuula Isayeli,
36 Então Gideão disse a Deus: “Se de fato vais me usar para salvar Israel, como prometeste,
37 na yina, mu ke tanda mpusu ya kibulu yina ke ntete na mika ya yawu na kisika yina ba ke bulaka bambuma ya faline. Kana mu tala ti kaka ni mpusu me kuzwa kinoko, kasi bisika nyonso ya nkaka ke kaka ya kuyuma, mu ke zaba ti ni munu nge ke sadila, samu na kukuula Isayeli, mutindu nge tubaka yawu.»
37 dá-me uma prova da seguinte forma. Hoje à noite, deixarei um pouco de lã na eira, onde se peneiram os grãos. Se pela manhã a lã estiver molhada de orvalho, mas o chão estiver seco, saberei que vais me ajudar a salvar Israel, como prometeste”.
38 Yawu salamaka mutindu yina. Kilumbu yina landaka, Zedewone vumbukaka na suka-suka. Yandi bakaka mpusu yango. Yandi kamunaka yawu mpe kopo ya muvimba fulukaka na maza.
38 E foi exatamente o que aconteceu. Na manhã seguinte, bem cedo, Gideão se levantou, espremeu a lã e recolheu uma tigela cheia de água.
39 Zedewone tubaka dyaka na Nzambi: «Mulemvo ya nge, kudasukila munu ve. Yayi ni mbala ya mansukina mu ke zonza. Mu zola kumeka dyaka na mpusu ya kibulu, mu zola ti kaka mpusu kuvwanda ya kuyuma, kasi ntoto vwanda ya kufuluka na kinoko bisika nyonso.»
39 Então Gideão disse a Deus: “Peço que não fiques irado comigo, mas que me permitas fazer mais um pedido. Deixa-me usar esta lã para mais uma prova. Desta vez, que a lã fique seca e o chão ao redor dela fique coberto de orvalho”.
40 Nzambi salaka mutindu yina na mpimpa yina. Kaka mpusu yina ya kibulu vwandaka ya kuyuma. Kasi ntoto fulukaka na kinoko bisika nyonso.
40 Naquela noite, Deus fez o que Gideão havia pedido. Pela manhã, a lã estava seca, mas o chão estava coberto de orvalho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.