Juízes 11
mkw (MKW) vs ARIB
1 Zefete mu-Ngalaade vwandaka kinwani mosi ya ngolo. Yandi vwandaka mwana ya kento mosi, yina vwandaka sala kindumba. Tata yina butaka yandi ni Ngalaade.
1 Era então Jefté, o gileadita, homem valoroso, porém filho duma prostituta; Gileade era o pai dele.
2 Kento ya Ngalaade butilaka yandi bana ya babakala. Ntangu bana yango kulaka, bawu bingisaka Zefete. Bawu tubaka na yandi: «Nge ke kuzwa ve kikunku na kati ya mvwilu ya tata ya beto, samu ti yandi butaka nge na kento ya nkaka.»
2 Também a mulher de Gileade lhe deu filhos; quando os filhos desta eram já grandes, expulsaram a Jefté, e lhe disseram: Não herdarás na casa de nosso pai, porque és filho de outra mulher.
3 Zefete katukaka kuna samu na kukima bampangi ya yandi. Yandi kwendaka zinga na yinsi yina ba ke bokilaka Tobe. Bantu ya mpamba-mpamba kwizaka vukana na Zefete. Bawu vwandaka kwenda nwana na yandi.
3 Então Jefté fugiu de diante de seus irmãos, e habitou na terra de Tobe; e homens levianos juntaram-se a Jefté, e saiam com ele.
4 Na manima ya mwa ntangu, Ba-Amoni kwizaka nwanisa Isayeli.
4 Passado algum tempo, os amonitas fizeram guerra a Israel.
5 Ntangu Ba-Amoni vwandaka nwanisa Isayeli, bakuluntu ya Ngalaade kwendaka na yinsi ya Tobe, samu na kwenda bokila Zefete.
5 E, estando eles a guerrear contra Israel, foram os anciãos de Gileade para trazer Jefté da terra de Tobe,
6 Bawu tubaka na Zefete: «Kwiza vwanda mfumu ya binwani ya beto. Beto ke nwana mvita na Ba-Amoni.»
6 e lhe disseram: Vem, sê o nosso chefe, para que combatamos contra os amonitas.
7 Kasi Zefete vutulaka na bakuluntu ya Ngalaade mutindu yayi: «Ni beno ve yinaka munu mpe bingisaka munu na yinzo ya tata ya munu? Samu na yinki beno me kwiza na sika ya munu, na ntangu yayi, yina beno me kuma na mpasi?»
7 Jefté, porém, perguntou aos anciãos de Gileade: Porventura não me odiastes, e não me expulsastes da casa de meu pai? por que, pois, agora viestes a mim, quando estais em aperto?
8 Bakuluntu ya Ngalaade tubaka na Zefete: «Ni samu na yawu beto me kwiza na sika ya nge bubu yayi. Beto zola ti, nge vwanda na beto, nge nwanisa Ba-Amoni, nge vwanda mfumu ya beto mpe mfumu ya bantu nyonso ya Ngalaade.»
8 Responderam-lhe os anciãos de Gileade: É por isso que tornamos a ti agora, para que venhas conosco, e combatas contra os amonitas, e nos sejas por chefe sobre todos os habitantes de Gileade.
9 Zefete tubaka na bakuluntu ya Ngalaade: «Kana beno vutula munu, samu ti mu kwenda nwanisa Ba-Amoni, mpe kana Yave sala ti, mu nunga bawu, ni munu ke vwanda mfumu ya beno.»
9 Então Jefté disse aos anciãos de Gileade: Se me fizerdes voltar para combater contra os amonitas, e o Senhor mos entregar diante de mim, então serei eu o vosso chefe.
10 Bakuluntu ya Ngalaade vutulaka na Zefete: «Kana beto sala ve mutindu nge me tuba, bika ti Yave kuvwanda mbangi ya beto na nge.»
10 Responderam os anciãos de Gileade a Jefté: O Senhor será testemunha entre nós de que faremos conforme a tua palavra.
11 Na manima, Zefete kwendaka na bakuluntu ya Ngalaade. Bantu ya Ngalaade tulaka yandi mfumu ya bawu mpe mfumu ya binwani ya bawu. Kuna na Misepa, Zefete tubaka na mantwala ya Yave mambu nyonso yina bawu wisanaka.
11 Assim Jefté foi com os anciãos de Gileade, e o povo o pôs por cabeça e chefe sobre si; e Jefté falou todas as suas palavras perante o Senhor em Mizpá.
12 Zefete fidisaka bantumwa na sika ya ntinu ya Ba-Amoni na kwenda tuba na yandi mutindu yayi: «Wapi mambu beto na nge, samu ti nge kwiza na sika ya munu, samu na kwiza nwanisa yinsi ya munu?»
12 Depois Jefté enviou mensageiros ao rei dos amonitas, para lhe dizerem: Que há entre mim e ti, que vieste a mim para guerrear contra a minha terra?
13 Ntinu ya Ba-Amoni vutula na bantumwa ya Zefete mutindu yayi: «Ntangu yina Isayeli katukaka na Ngipiti, yandi kwizaka baka yinsi ya munu, kubanda na mudimba ya Alenone tii na muzumba ya Yaboke, tii na nzadi ya Yolodani. Ntangu yayi, vutula munu yawu na kizunu nyonso.»
13 Respondeu o rei dos amonitas aos mensageiros de Jefté: É porque Israel, quando subiu do Egito, tomou a minha terra, desde o Arnom até o Jaboque e o Jordão; restitui-me, pois, agora essas terras em paz.
14 Zefete fidisaka dyaka bantumwa na sika ya ntinu ya Ba-Amoni.
14 Jefté, porém, tornou a enviar mensageiros ao rei dos amonitas,
15 Bawu kwendaka zonza na yandi: «Zefete me tuba mutindu yayi: “Bantu ya Isayeli bakaka ve yinsi ya Mowabe to yinsi ya ba-Amoni”.
15 dizendo-lhe: Assim diz Jefté: Israel não tomou a terra de Moabe, nem a terra dos amonitas;
16 Ya tsyelika, ntangu bantu ya Isayeli basikaka na Ngipiti, bawu tambulaka na yinsi ya kuyuma tii na mubu ya batwandu, mpe yandi kumaka kuna na Kadese.
16 mas quando Israel subiu do Egito, andou pelo deserto até o Mar Vermelho, e depois chegou a Cades;
17 Kuna, bantu ya Isayeli fidisaka bantumwa na sika ya ntinu ya Edome na kutuba ti mulemvo ya nge, pesa beto muswa ya kulutila na yinsi ya nge. Kasi ntinu ya Edome mangaka. Bantu ya Isayeli fidisaka mpe bantumwa na sika ya ntinu ya Mowabe, yandi mpe yandi mangaka. Na yina, bantu ya Isayeli vwandaka kaka kuna na Kadese.
17 dali enviou mensageiros ao rei de Edom, a dizer-lhe: Rogo-te que me deixes passar pela tua terra. Mas o rei de Edom não lhe deu ouvidos. Então enviou ao rei de Moabe, o qual também não consentiu; e assim Israel ficou em Cades.
18 Na manima, bantu ya Isayeli bandaka dyaka na kutambula na yinsi ya kuyuma. Bawu lutilaka na manima ya Edome mpe Mowabe. Bawu kumaka na esete ya yinsi ya Mowabe. Bawu salaka kivwandu ya bawu na lweka ya nkaka ya muzumba ya Alenone, kasi bawu kotaka ve na yinsi ya Mowabe. Samu ti ni muzumba ya Alenone kele ndilu ya Mowabe.
18 Depois andou pelo deserto e rodeou a terra de Edom e a terra de Moabe, e veio pelo lado oriental da terra de Moabe, e acampou além do Arnom; porém não entrou no território de Moabe, pois o Arnom era o limite de Moabe.
19 Bantu ya Isayeli fidisaka bantumwa na sika ya Siwone, ntinu ya Ba-Amoli, yina vwanda yala kuna na Esebone, bantu ya Isayeli tubaka na yandi: “Mulemvo ya nge, pesa beto muswa ya kulutila na yinsi ya nge, samu ti beto kwenda na kisika yina beto ke na kukwenda.”
19 E Israel enviou mensageiros a Siom, rei dos amorreus, rei de Hesbom, e disse-lhe: Rogo-te que nos deixes passar pela tua terra até o meu lugar.
20 Kasi Siwone talaka ti ya kele mbote ve ti, bantu ya Isayeli kulutila na yinsi ya yandi. Yandi kutikisaka binwani ya yandi nyonso. Bawu salaka kivwandu ya bawu kuna na Yasa, mpe bawu nwanisaka bantu ya Isayeli.
20 Siom, porém, não se fiou de Israel para o deixar passar pelo seu território; pelo contrário, ajuntando todo o seu povo, acampou em Jaza e combateu contra Israel.
21 Yave, Nzambi ya Isayeli yekulaka Siwone na binwani ya yandi nyonso na maboko ya bantu ya Isayeli mpe bantu ya Isayeli nungaka bawu. Bantu ya Isayeli bakaka yinsi nyonso, kisika vwandaka zinga Ba-Amoli.
21 E o Senhor Deus de Israel entregou Siom com todo o seu povo na mão de Israel, que os feriu e se apoderou de toda a terra dos amorreus que habitavam naquela região.
22 Isayeli bakaka kizunga nyonso ya ba-Amoli kubanda na mudimba ya Alenone tii na muzumba ya Yaboke, mpe kubanda na yinsi ya kuyuma tii na nzadi ya Yolodani.
22 Apoderou-se de todo o território dos amorreus, desde o Arnom até o Jaboque, e desde o deserto até o Jordão.
23 Ni Yave, Nzambi ya Isayeli salaka ti bantu ya Isayeli, yina kele bantu ya yandi kubaka yinsi ya Ba-Amoli. Nge zola kubaka dyaka yawu na maboko ya bantu ya Isayeli?
23 Assim o Senhor Deus de Israel desapossou os amorreus de diante do seu povo de Israel; e possuirias tu esse território?
24 Kemose, nzambi ya nge me pesa nge mvwilu, mpe nge me baka yawu samu ti, yawu kuvwanda mvwilu ya nge. Kasi beto, samu na yinki beto lenda baka ve nyonso yina Yave, Nzambi ya beto me pesa beto mutindu mvwilu?
24 Não possuirias tu o território daquele que Quemós, teu deus, desapossasse de diante de ti? assim possuiremos nós o território de todos quantos o Senhor nosso Deus desapossar de diante de nós.
25 Nge me lutila Balake, mwana ya Sipole, ntinu ya Mowabe? Yandi, yandi sosilaka ve bantu ya Isayeli mindondo. Yandi nwanisaka bawu ve.
25 Agora, és tu melhor do que Balaque, filho de Zipor, rei de Moabe? ousou ele jamais contender com Israel, ou lhe mover guerra?
26 Ya me kuma bamvula bankama tatu (300) katuka ntangu yina Isayeli bandaka na kuzinga na Esebone, mpe na babwala ya yawu, na Alenone mpe na babwala ya yawu, mpe na bambanza nyonso yina kele na kumu ya mudimba ya Alenone. Samu na yinki ntama-ntama yina beno bingisaka bawu ve?
26 Enquanto Israel habitou trezentos anos em Hesbom e nas suas vilas, em Aroer e nas suas vilas em todas as cidades que estão ao longo do Arnom, por que não as recuperaste naquele tempo?
27 Mu salaka nge yimbi ve, kasi ni nge me sala munu yimbi, na kunwanisa munu. Bika ti bubu yayi, Yave yina kele zuzi, yandi kuvwanda zuzi na kati-kati ya bantu ya Isayeli na Ba-Amoni!»
27 Não fui eu que pequei contra ti; és tu, porém, que usas de injustiça para comigo, fazendo-me guerra. O Senhor, que é juiz, julgue hoje entre os filhos de Israel e os amonitas.
28 Kasi ntinu ya ba-Amoni mangaka na kuwa mambu yina Zefete tumisaka na bantu yina yandi tumisaka na kwenda zabisa yandi.
28 Contudo o rei dos amonitas não deu ouvidos à mensagem que Jefté lhe enviou.
29 Mpeve ya Yave vwandaka na zulu ya Zefete. Yandi tambulaka na kizunga nyonso ya Ngalaade mpe na kizunga nyonso ya Manase. Na manima, yandi kwendaka na Misepa, kuna na Ngalaade. Yandi katukaka na Misepa, kuna na Ngalaade, mpe yandi kwendaka na kizunga ya Ba-Amoni.
29 Então o Espírito do Senhor veio sobre Jefté, de modo que ele passou por Gileade e Manassés, e chegando a Mizpá de Gileade, dali foi ao encontro dos amonitas.
30 Zefete salaka nsilulu na Yave, yandi tubaka: «Kana nge yekula Ba-Amoni na maboko ya munu,
30 E Jefté fez um voto ao Senhor, dizendo: Se tu me entregares na mão os amonitas,
31 muntu ni muntu yina ke basika na mwelo ya yinzo ya munu na kwiza bwabana munu ntangu mu ke vutuka na manima ya kununga mvita na Ba-Amoni, yandi ke vwanda ya Yave. Mu ke pesa yandi mutindu Munkayulu ya Kuyoka.»
31 qualquer que, saindo da porta de minha casa, me vier ao encontro, quando eu, vitorioso, voltar dos amonitas, esse será do Senhor; eu o oferecerei em holocausto.
32 Zefete kotaka na kizunga ya Ba-Amoni, samu na kunwanisa bawu. Yave yekulaka Ba-Amoni na maboko ya yandi.
32 Assim Jefté foi ao encontro dos amonitas, a combater contra eles; e o Senhor lhos entregou na mão.
33 Na yina, Zefete nungaka Ba-Amoni. Yandi nungaka bawu, kununga mosi ya kusakana ve. Kubanda na Alenone, tii na Minite, bambanza makumi zole (20) yina kele kuna, tii na Abele-Kelamime. Ba-Amoni kubwaka na yisi ya lutumu ya bana ya Isayeli.
33 E Jefté os feriu com grande mortandade, desde Aroer até chegar a Minite, vinte cidades, e até Abel-Queramim. Assim foram subjugados os amonitas pelos filhos de Israel.
34 Zefete vutukaka na yinzo ya yandi, kuna na Misepa. Ntangu yandi kumaka na yinzo, mwana ya yandi ya kento basikaka na yinzo, samu na kwiza bwabana yandi. Yandi vwandaka sika ngoma mpe vwandaka bina. Zefete vwandaka kaka na mwana mosi yina. Yandi vwandaka ve na mwana ya nkaka, ya vwanda ya kento to ya bakala.
34 Quando Jefté chegou a Mizpá, à sua casa, eis que a sua filha lhe saiu ao encontro com adufes e com danças; e era ela a filha única; além dela não tinha outro filho nem filha.
35 Kaka na ntangu yina yandi talaka mwana ya yandi ya kento, yandi pasulaka binkuti ya yandi mpe yandi tubaka: «A! Mwana ya munu, ngolo me manisa munu! Nge mpe me kotisa munu na mpasi! Mu vwandaka me sala nsilulu na Yave, mu lenda vutuka manima ve.»
35 Logo que ele a viu, rasgou as suas vestes, e disse: Ai de mim, filha minha! muito me abateste; és tu a causa da minha desgraça! pois eu fiz, um voto ao Senhor, e não posso voltar atrás.
36 Kasi mwana tubaka na yandi: «Tata, nge salaka nsilulu na Yave. Yave me nwanina nge na mantwala ya bambeni ya nge, ba-Amoni, nge mpe sala na munu muntindu nge me zonza na yandi.»
36 Ela lhe respondeu: Meu pai, se fizeste um voto ao Senhor, faze de mim conforme o teu voto, pois o Senhor te vingou dos teus inimigos, os filhos de Amom.
37 Mwana tubaka dyaka na tata ya yandi: «Sadila munu dyambu yayi: Pesa munu bangonda zole. Mu ke kwenda na myongo na bampangi ya munu. Mu ke kwenda dila kuna, samu ti mu ke kufwa ata kukwela.»
37 Disse mais a seu pai: Concede-me somente isto: deixa-me por dois meses para que eu vá, e desça pelos montes, chorando a minha virgindade com as minhas companheiras.
38 Tata vutulaka: «Kwenda.» Tata bikaka ti mwana kwenda lutisa bangonda zole. Mwana kwendaka na myongo na bambangi ya yandi. Yandi kwendaka dila kuna, samu ti yandi ke kufwa ata kukwela.
38 Disse ele: Vai. E deixou-a ir por dois meses; então ela se foi com as suas companheiras, e chorou a sua virgindade pelos montes.
39 Na manima ya bangonda zole, mwana vutukaka na sika ya tata ya yandi. Zefete salaka na sika ya mwana ya yandi mutindu kele nsilulu yina yandi salaka. Mwana vwandaka me zaba ntete ve babakala. Mpe dyambu yayi kumaka mutindu Musiku na Isayeli:
39 E sucedeu que, ao fim dos dois meses, tornou ela para seu pai, o qual cumpriu nela o voto que tinha feito; e ela não tinha conhecido varão. Daí veio o costume em Israel,
40 konso mvula, bandumba ya Isayeli ke sala bilumbu yiya ya mukembo, samu na dyambu yina ya mwana ya Zefete, mu-Ngalaade.
40 de irem as filhas de Israel de ano em ano lamentar por quatro dias a filha de Jefté, o gileadita. Isso não é
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.